Connect with us

Društvo

ZADUŽENJE PO SVAKU CIJENU: Zašto Republika Srpska plaća najviše kamate u regionu?

Republika Srpska pri zaduživanju emisijama obveznica plaća izuzetno visoke kamate u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Hrvatsku, Crnu Goru i mnoge druge zemlje.

To nije čudno ako se u obzir uzme da raspon kamatnih stopa odražava faktore kao što su kreditni rejting, opšti ekonomski uslovi, inflacija, kao i investitorova percepcija rizika.

Najnoviji primjer zaduženja je od 5. maja kada se Srpska zadužila na berzi 120 miliona KM kroz dvije emisije obveznica.

Prvom aukcijom Vlada se zadužila duplo više nego što je planirala. Plan je bio da se zaduži 50 miliona KM, ali su prihvaćene skoro sve pristigle ponude pa je zaduženje 110 miliona KM, uz kamatu od 5,5 odsto, dok je rok dospijeća obveznica pet godina. 76. emisijom obveznica do sada, Vlada se zadužila još 10,28 miliona KM po kamatnoj stopi od 5,95 odsto, a rok dospijeća obveznica je 10 godina.

Pritisak i potreba za novcem
– Situacija oko kamata na obveznice zavisi od ponude i potražnje novca i povjerenja davalaca kapitala i novca onome ko emituje obveznice. Tu ne možete biti sigurni da li ste ispravno postupili u smislu kamate. Problem je što je Republika Srpska otišla na berzu u Beč, a potom u London sa kamatom koja je već bila definisana na 5 odsto. Kad trebaju pare, onda podignu čak i na 6 odsto. Time su na neki način pokazali da je to neka referentna cijena koja se ustanovila u Republici Srpskoj – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Dodao je da u Federaciji gdje nije bio toliki pritistak i potreba za novcem, nisu davali tako visoke kamate i zbog toga je uobičajeno bilo da kamata u Federaciji bude od 3 do 4 odsto, a u Republici Srpskoj između 5 i 6 odsto.

– U Ministarstvu finansija, kada žele da dođu do novca koga u tom momentu nemaju, a zbog političke situacije, išli na varijantu da dižu kamatu na obveznice i da na taj način budu sigurni da se prikupiti sredstva. Ono što se dešava, a to je da imate poziciju da potražujete novac, da pustite obvezice, a da ih niko ne kupi. A to je onda najveća nezgoda ili blam onoga koji želi da obveznice plasira na tržištu. Zbog toga je situacija takva da, Republika Srpska, vjerovatno zbog toga što s jedne strane ima manji privredni potencijal nego Federacija, što na neki način je i više zadužena po glavi stanovnika od Federacije, Ministarstvo finansija je zaključilo da mora ići sa većom kamatom da bi privukli sredstva ili obezbijedili sredstva za ono što treba da finansiraju u svom redovnom radu – objasnio je Pavlović.

Dodao je da se “odomaćilo” to da je Republika Srpska u poziciji da plaća više, i kad ne bi to radila, vjerovatno ne bi bilo interesa u toj mjeri za plasman obveznica, a “oni neće da dođu u situaciju da im nedostajuća sredstva koja su pokušali da prikupe preko berze, ne budu uplaćena”.

Primjeri iz okruženja
Na primjer 25. marta održana je 60. aukcija obveznica Federacije BiH, a radi se o petogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 26. marta 2030. godine. U sklopu 10 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 50.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,7927 uz kamatnu stopu 3,2455 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 49.896.390 KM.

S druge strane na primjer u Hrvatskoj građani su krajem februara i početkom marta mogli kupiti dvogodišnje državne obveznice, uz minimalni ulog od 500 eura i minimalnu kamatnu stopu 2,6 posto, a svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiće dodatnih 50 eura, bez obzira na visinu uplate.

Često se kao primjer navodi 2020. godina kada je Hrvatska emitovala evroobveznice s rokom dospijeća od 11 godina, sa kamatom od 1,5 odsto, dok su ove godine evroobveznice dospijeća 2037. godine izdane u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde evra uz godišnju kamatnu stopu od 3,25 odsto

Da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru pokazalo se i danas. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – objavila je Vlada Crne Gore 25. marta.

Dodali su da je Ministarstvo finansija uspješno realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona evra, s rokom dospijeća od 7 godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.

Preživljavanje
Komentarišući razliku u kamatama koje plaća Srpska sa ovim primjerima iz okruženja Pavlović je rekao: “Ako imate privrednu aktivnost koja donosi poreske prihode, koji su stabilni i sigurni, i ako niste u velikoj potrebi za novcem, onda dajete nižu kamatu, jer to u prevodu znači da ste na neki način u mogućnosti da preživite i bez tih para. Ne morate po svaku cijenu da platite takav neki iznos koji je veći nego što je uobičajeno”.

– Ali, pošto je politička situacija komplikovana u Republici Srpskoj, pošto investitori ne vole da finansiraju nijedan biznis koji ima rizik u sebi, bez obzira možda je to i Republika Srpska kao entitet, onda da bi bili sigurni u Ministarstvu finansija da će prikupiti potrebna sredstva, su između ostalog i zato išli na varijantu da daju veću kamatu nego što je ona uobičajena – rekao je on.

Dodao je i da su emitovane i štedne obveznice što je dalo neki rezultat.

– Republika Srpska traži sredstva za potrebe finansiranja svog rada, ali ne radi dovoljno na tome da se pokaže koliko i kako privreda može da se ojača, jer bez dobre privrede i prihoda po tom osnovu, direktnih poreza, a troškovi vam se nameću po osnovu raznih presuda, neracionalnog trošenja dolazite u poziciju da praktično se finansirate iz kredita, a to je jedna od najgorih varijanti. Kao kada biste ušli u finansiranje stana koju hoćete da kupite, a ostanete bez posla ili potrošite novac koji treba da platite kao ratu na odlazak za godišnji odmor – rekao je Pavlović.

Istakao je da je potreban ozbiljniji pristup finansiranju potreba budžeta.

– Osnov bilo koje ekonomije je smanjivanje troškova i nepotrebnih gubitaka koji su se očigledno pojavili sa tim presudama koje sada jako opterećuju budžet. Mislim da politika zaduživanja i vraćanja nije dobra u Republici Srpskoj – dodao je on.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno