Connect with us

Politika

KAKO JE DINO ZAVRŠIO FAKULTET? Polagao ispite unazad, diplomu dobio za DVIJE GODINE

Uvidom u Inspekcijski nalaz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (broj: UP-1-14-12-34-10476/22 od 29. jula 2022. godine), koji potpisuju prosvjetne inspektorice Dženita Zorlak i Dalila Hakalović, otvaraju se brojna pitanja o načinu na koji je Elmedin Koanković pohađao i završio Visoku sportsku školu u Sarajevu.

Nalaz ukazuje na niz procedurnih, administrativnih i zakonskih nepravilnosti — kako na strani samog studenta, tako i institucije.

Jedno od ključnih pitanja na koje inspektori nisu dali odgovor je: Na osnovu čega je Elmedin Koanković uopšte upisan na Visoku sportsku školu? U arhivi fakulteta, prema nalazu, ne postoji nijedan dokaz o upisu. Niti je inspekciji naknadno predočen ikakv validan dokument kojim bi se potvrdilo da je Koanković zakonito postao student.
Samim tim se nameće pitanje da li su inspektori i po čijem nalogu godinama svjesno krili sve ovo?

Polagao ispite unazad?

U Matičnoj knjizi studenata, pod brojem dosijea EK 839, navodi se da je upisan 15. novembra 2004. godine. No, nedostaju svi kasniji ključni zapisi — nema evidencije o datumima upisa u semestar II, III i IV, kao ni njihovih ovjera. Zabilježeni su samo datumi polaganja ispita, što po pravilima visokoškolskih ustanova nije dovoljno za validan studijski proces.
Još više nelogičnosti pokazuje redoslijed kojim su ispiti polagani.

Koanković je, prema inspekcijskom nalazu, prvo polagao ispite iz četvrtog semestra, da bi tek potom polagao one iz trećeg. Ovo je u direktnom nesaglasju sa važećim nastavnim planom i programom.

Na primjer, ispite iz IV semestra polagao je između 8. i 14. juna 2006. godine, dok su ispiti iz III semestra polagani nakon toga — između 16. i 22. juna iste godine.

Uprkos tome, prema nalazu, Koanković je diplomirao 24. juna 2006. godine, svega dva dana nakon što je položio posljednji ispit iz III semestra. Tim je jasno prekršen redoslijed nastavnog procesa, piše portal Provjereno info.

Politika

POTVRĐENO! Sjednica Vlada Srbije i Srpske 12. septembra

Zajednička sjednica vlada Srbije i Srpske održaće se 12. septembra

Vlade Republike Srpske i Republike Srbije održaće zajedničku sjednicu 12. septembra u Beogradu, potvrdio je za ATV predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Tada će biti održana i sjednica Savjeta za saradnju Srpske i Srbije, rekao je predsjednik Dodika nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Nastavi čitati

Politika

SADA i zvanično! POSKUPLJENJE struje za građane Srpske

Sada i zvanično. Sva elektrodistributivna preduzeća u Republici Srpskoj dostavila su Regulatornoj agenciji za energetiku zahtjev za povećanje cijene mrežarine za oko 40 odsto, saznaje ATV. Kada će zahtjevi biti razmatrani, još se ne zna. Zna se da je to ranije najavljeno kao mogućnost, a distributeri uvjeravaju da je to i jedini način da se održi normalno snabdijevanje strujom. Svjesni su da se ovo krajnjim potrošačima neće svidjeti.

“Bez novih investicija u distributivnu mrežu, u perspektivi može doći do velikih problema u snabdijevanju potrošača. Iako je riječ o nepopularnoj mjeri, svjesni smo da svako povećanje nije dobro što se tiče samih kupaca, ali najskuplja električna energija je ona koje nema, a nje može da ne bude ili da imamo velikih problema ako cijena mrežarine ostane na sadašnjem nivou“, kaže Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine.

“Po zvaničnim eurostatovim podacima, mrežarina koja se plaća distribucijama u Republici Srpskoj jeste najniža mrežarina u Evropi i neophodno je da dođe do povećanja cijene mrežarine. To smatramo opravdanim zahtjevom, kako bi obezbijedili stabilno funkcionisanje distributivnih preduzeća, jer bez njih ne možemo obezbijediti ni stabilno napajanje krajnjih potrošača”, kaže Ognjen Kuljić, direktor Elektro-Hercegovine. Ako zahtjevi budu odobreni, građanima će računi za struju od naredne godine biti uvećani za oko 15 odsto, odnosno od sedam do 12 maraka. Iz udruženja potrošača upozoravaju da bi to izazvalo novi talas poskupljenja, prije svega hrane.

“Treba napomenuti da smo i prošle godine imali povećanje cijene električne energije i to je izazvalo ogromna poskupljenja, tako da će povećanje mrežarine i povećanje računa za električnu energiju povući određena druga poskupljenja, prije svega hrane, što će predstavljati dodatni udar na džepove naših građana“, kaže Dragan Jošić, Udruženje za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.

Ništa novo – komentar je većine Banjalučana. Na poskupljenja su nažalost već navikli. “Sve ide gore, pa mora i struja ići. Vidite samo kad odete u trgovinu, ono što ste kupili za deset maraka danas, sutra ne možete. Ne mogu se izdržati ova poskupljenja, morate dobro ekonomisati“, “Mislim da je stvarno loše što poskupljuje struja. Ljudi koji održavaju porodice, rade jedan-dva posla, stvarno nije u redu“, “Ne komentarišem nikako, kako ću komentarisati. Vjerovatno ne mogu sa ovom cijenom sve svoje potrebe završavati“, kažu građani.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske kratko su nam poručili da oni ne donose odluku o povećanju cijene mrežarine. Resorni ministar juče je ocijenio da su zahtjevi elektrodistributivnih preduzeća opravdani.

Nastavi čitati

Politika

BHANSA i NOVI propisi: Bolja kontrola dronova kroz izmjene zakona

Upotreba dronova u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi snažan rast.

“Od komercijalnih i industrijskih primjena, preko poljoprivrede i logistike, pa sve do kreativnih i rekreativnih aktivnosti, mogućnosti su gotovo neograničene. Ali, ovakav razvoj nosi i ozbiljne sigurnosne izazove. Pravila i tehnički kapaciteti za upravljanje ovim letjelicama ne prate tempo tržišta, zbog čega je usvajanje izmjena Zakona o BHANSA-i postalo nužno i hitno”, navode iz BHANSA-a.

Statistika koja upozorava
Podaci Odjela za ATM BHANSA-e za period od decembra 2024. do jula 2025. otkrivaju zabrinjavajuće trendove.

“Samo u radijusu od 10 km oko piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo registrovano je 2.957 letova dronova – prosječno 13 dnevno. Najaktivniji mjesec bio je juni 2025. s više od 540 letova. Zabilježeno je čak 368 bliskih susreta s pilotiranim avionima, pri čemu je najmanja izmjerena udaljenost bila svega 215 metara”, dodaju.

Subote se izdvajaju kao dani s najvećim prometom (prosječno 530 letova mjesečno). Iako većina dronova teži manje od 250 grama, čak i najmanji modeli mogu predstavljati ozbiljan rizik ako se nađu na putu putničkog aviona.
Linker
“Ovi podaci jasno pokazuju da sadašnji sistem, bez tehnološkog iskoraka koji donosi novi zakon, više neće moći odgovoriti na izazove sigurnog upravljanja sve većim brojem dronova. Svako odgađanje usvajanja izmjena Zakona produžava period u kojem sigurnost našeg zračnog prostora zavisi od zastarjelih rješenja – u našem slučaju zakonodavnom okviru starom 15 godina”, upozorava direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

U-space tehnologija – rješenje koje ne smije čekati

Predložene izmjene Zakona o BHANSA-i otvaraju put uvođenju U-space tehnologije kao naprednog, automatizovanog sistema za upravljanje saobraćajem bespilotnih letjelica. Ovaj sistem omogućava bezbjednu integraciju dronova u civilne i komercijalne operacije, otvarajući nove mogućnosti za industriju, poljoprivredu, logistiku i hitne službe.

Važna prednost je što će U-space biti povezan s evropskim mrežama, pa će dronovi moći raditi i u prekograničnim misijama, uz razmjenu podataka u realnom vremenu. Za razliku od sadašnje prakse, gdje se letovi odobravaju kroz uspostavu posebnih zona, U-space će taj proces automatizovati odnosno skratiti rokove, pojednostaviti proceduru i olakšati rad pilotima dronova.
Dva stupa bezbjednosti

Sigurno korištenje dronova u BiH oslanja se na dvije institucije – Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

BHDCA postavlja pravila i očekuje se da donese regulatorni okvir za upravljanje bespilotnim letjelicama, koji je usklađen s regulativom Evropske unije, radi harmonizacije pravila s ostatkom Evrope.

Uvođenjem U-Space, od BHANSA-e se očekuje da preuzme operativni dio, koji podrazumijeva upravljanje vazdušnim prostorom i izdavanje dozvola za let. Ona bi pratila dronove u realnom vremenu, obezbjeđuje da ne dođe do međusobnih konflikata, kao ni do konflikata s komercijalnim avionima ili drugim letjelicama, te ih na taj način bezbjedno uključivala u postojeći vazdušni promet.

Danas BHDCA obezbjeđuje registraciju operatora, online obuku i ispite za pilote te dodjelu jedinstvenog ID broja svakom dronu. To je prvi korak ka bezbjednom letenju.

BHANSA obezbjeđuje da piloti prijave datum, vrijeme, lokaciju, visinu i trajanje leta i provjerava sve bezbjedonosne uslove prije izdavanja dozvole. Rokovi za prijavu zavise od vrste prostora: najmanje 7 dana unaprijed za trajne zone i 20 dana za privremene.

“Let bez odobrenja BHANSA-e je nezakonit i predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, navode iz ove agencije.

Nastavi čitati

Aktuelno