Connect with us

Društvo

MANJE PAPIRA, VIŠE EFIKASNOSTI Građani u 33 opštine u BiH više ne moraju donositi CIPS potvrdu

Početkom prošle godine, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) uspostavila je tehničke uslove za elektronsko izdavanje i razmjenu CIPS potvrda. Do danas, ovaj sistem je implementiran u 33 opštine i 25 javnih institucija širom BiH.

Ulaskom u ovaj elektronski sistem razmjene podataka, ukida se potreba za dostavljanjem papirne verzije CIPS potvrde. Institucije koje potpišu sporazum sa IDDEEA-om sada mogu elektronski pristupiti brojnim podacima građana, što olakšava i ubrzava administrativne procedure.

Dokumenti koje građani više ne moraju donositi u štampanom obliku uključuju: uvjerenje o prebivalištu, kopije lične karte, pasoša ili vozačke dozvole, JMB, podatke o državljanstvu te podatke iz registra boravišta.

Opštine i gradovi u kojima papirne potvrde više nisu potrebne

Opštine i gradovi u kojima navedene potvrde i dokumenti nisu potrebni u papirnoj formi, jer su podaci već dostupni u elektronskoj bazi, su: Živinice, Tomislavgrad, Sanski Most, Novi Grad Sarajevo, Banovići, Kalesija, Busovača, Gračanica, Zenica, Lukavac, Vogošća, Čitluk, Velika Kladuša, Ključ, Mostar, Cazin, Bihać, Bosanska Krupa, Konjic, Tešanj, Zvornik, Sarajevo – Centar, Ilidža, Travnik, Posušje, Bosanski Petrovac, Orašje, Bužim, Tuzla, Gradačac, Srebrenik, Grude i Ljubuški.

Institucije koje već koriste elektronski pristup

Takođe, 25 institucija posjeduje pristup ovoj bazi podataka, među kojima su: Centralna izborna komisija BiH, Visoki sudski i tužilački savjet BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta, Agencija za statistiku BiH, Agencija za nadzor osiguranja FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove BiH, Fond PIO RS, Zavodi zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta, Javna ustanova za zapošljavanje RS, Institut za privredni inženjering FBiH, Centar za automobilsko inženjerstvo RS, Centar za tehničke sisteme Brčko distrikta, Centri za socijalni rad u Velikoj Kladuši i Zavidovićima, Javni fond za dječiju zaštitu RS, Okružni privredni sudovi u Prijedoru i Banjaluci te Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Papirni dokazi se i dalje traže – zašto?

Iako navedene opštine, gradovi i institucije imaju pristup podacima elektronskim putem, u praksi se još uvijek dešava da službenici traže papirne dokaze od građana. Ovo je najčešće rezultat neusklađenih internih pravilnika i sporosti u njihovim izmjenama unutar pojedinih institucija.

Da bi i druge opštine i institucije mogle postati dio elektronskog sistema IDDEEA, moraju podnijeti zahtjev Agenciji. Nakon obrade zahtjeva, dobijaju odobrenje za pristup i razmjenu podataka, čime se postepeno širi mreža elektronskih usluga u zemlji, prenosi Radiosarajevo.

Društvo

GODINE U ŠKOLI VIŠE SE NE ISPLATE! Zanatlije po zaradama stigle i doktore

dlučio sam da napustim posao u jednom od javnih preduzeća, jer sam procijenio da daleko više mogu zaraditi sa privatnom firmom, koju sam otvorio, a koja se bavi zanatsko-molerskim i keramičarskim radovima. Posla ima preko glave i mogu da biram šta ću raditi.

Sada mjesečno mogu lagano da zaradim pet, do šest puta više nego u preduzeću u kom sam radio donedavno.

Kaže ovo za “Glas Srpske” Dragan K. iz okoline Banjaluke, navodeći da se jedno vrijeme dvoumio koji naredni korak da napravi, jer je trebalo porodicu prehraniti. To je, kako kaže, bilo sve teže, jer žena nije radila, a on je imao platu koja se kretala oko 1.200 maraka, iako je završio višu saobraćajnu školu. Onda je odlučio da krene sa dopunskim poslom, te je vikendom obavljao razne zanatsko-građevinske poslove.

Kada je uvidio da u Banjaluci postoji veliki manjak ljudi koji se bavi ovim poslovima, odlučio je da prvo registruje firmu, a onda i donese odluku da napusti posao u državnoj firmi.

– Sada drugare iz nekadašnje firme, s kojima sam ostao u kontaktu, s vremena na vrijeme zovem i vodim sa sobom kao ispomoć, da zarade nešto novca. Vidim da i među njima ima sve više zagrijanih da se okrenu ovakvom i sličnom privatluku, jer posla stvarno ima, a može se i dobro zaraditi, ko hoće da radi. Prezadovoljan sam. Koliko sam primijetio veliki deficit je i vodoinstalatera, ali i električara. Šta će biti u budućnosti, vidjećemo. Mislim da je pogrešno kada se jedan čovjek veže za jednu firmu i razmišlja samo da mu je plata redovna. I ja sam jedno vrijeme tako razmišljao, jer su mi roditelji uvijek govorili uči da ne bi radio težak posao. U međuvremenu se sve promjenilo i od zanatskog rada zaista se može natprosječno živjeti. Nije ni puno naporno kada je čovjek mlad. Pri tome nemam potrebu da se nešto reklamiram, jer jedan posao jednostavno vuče drugi – navodi Dragan K.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić, potvrđuje Draganove riječi, ističući da na ovdašnjem tržištu već jedno izvjesno vrijeme postoji veliki deficit majstora raznih profila, a što je rezultat kako odlaska određenog broja radnika u inostranstvo, tako i upisne politike, odnosno odluka roditelja da svoju djecu vrlo rijetko upisuju da završe neki zanat. Onda, kako ističe, ne treba da čudi trenutno stanje na tržištu i veliki manjak zanatlija, majstora, pogotovo onih kvalitetnih. To je, uzročno-posljedično podiglo i cijenu njihovog rada, pa se zarade u određenim zanatskim djelatnostima sve češće porede sa inženjerskim i menadžerskim poslovima.

– Svi zanati postali su deficitarni. I nije nikakva tajna da dobri majstori mjesečno mogu da zarade više od recimo pojedinih doktora ili direktora. Sve se promijenilo, jer kao i na svakom drugom tržištu rada i ovdje je na sceni princip ponude i potražnje. Kako je malo dobrih majstora, oni onda mogu više da naplate posao koji obave. Veliki deficit je ne samo molera, već i zidara, električara, vodoinstalatera, tesara… Svi se žale da nema dobrih majstora, koji su danas u prilici da biraju plaćenije poslove, odnosno da izbjegavaju neke manje intervencije. Nema više ni majstora koji rade na dnevnicu, već pogađaju poslove recimo po kvadratu. U današnjim vremenima, zaista se isplati registrovati manju firmu za određene popravke i intervencije ili građevinske radove – kaže Bratić.

Fuš majstori

Prema riječima direktora Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovice Bratića nažalost na tržištu rada prisutan je i jedan broj, kako ih je nazvao, “fuš majstora”, koji koriste ovu priliku da dobro zarade.

– Oni čak naplaćaju i svoj dolazak, gorivo koje potroše. Ali to im i nije neka dobra reklama. Pročuje se to vrlo brzo. Dobri majstori u današnje vrijeme čekaju se na dolazak i po par sedmica. Postoji lista čekanja. Posla je mnogo, a malo ih je. Zato i zarađuju dobro, jer ljudi neće fuš, već dobre majstore. I vjerujem da bi ovo moglo promijeniti određene stvari kod nas, jer zanat nije teško savladati i naučiti – kaže Bratić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto na izdisaju

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se u prvom dijelu dana očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz mogućnost slabih lokalnih pljuskova u istočnim i sjeveroistočnim područjima.

U nastavku dana biće sunčanije i toplije u većini krajeva, dok će u Hercegovini doći do razvoja oblaka koji će usloviti prolaznu kišu ili pljusak praćen grmljavinom, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 23 do 28 stepeni, na jugu zemlje do 32 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

Šumari u Driniću ponovo štrajkuju, TRAŽE ISPLATU PLATA

Radnici šumskog gazdinstva “Oštrelj – Drinić” ponovo štrajkuju, jer im nije isplaćena julska plata, kako je ranije dogovoreno.

Kako je saopšteno, samo je jedan zahtjev upućen poslodavcu, isplata zarađenih plata.

Iz Sindikalne organizacije navode da je poslodavac potpisao sporazum prema kojem se obavezuje isplatu do kraja osmog mjeseca.

Radnici su, kako navode, zaključili da je to bio pokušaj obmane, te su pribjegli najnepopularnijem vidu sindikalne borbe, štrajku.

Podsjećamo, radnici ŠG “Oštrelj – Drinić” su stupili u štrajk početkom avgusta, tražeći isplatu dvije zaostale plate.

Nastavi čitati

Aktuelno