Connect with us

Društvo

RADIĆE SE I S JEDNOM NOGOM U GROBU: Diže se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi,

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Društvo

JESEN PRED VRATIMA Meteorolozi objavili kakvo nas vrijeme očekuje u prvoj polovini septembra

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) objavio je vremensku prognoz za prvih 14 dana mjeseca septembra.

Početak septembra proteči će u stabilnim vremenskim prilikama sa obiljem sunca tokom dana.

Jutarnja svježina podsjećaće da je nastupila klimatološka jesen, a toplina tokom dana da smo kalendarski još u ljetu. Od srijede izvjesne su nove padavine u obliku kiše i pljuskova praćenih grmljevinom

Nestabilno vrijeme očekuje se i u četvrtak, a u petak blage nestabilnosti moguće su u centralnim područjima Bosne i Hercegovine. U dane vikenda pretežno stabilno sa više sunčanih intervala u nedjelju.

Minimalne temperature variraće uglavnom između 10°C i 15°C u Bosni do 20°C u Hercegovini. Najviše dnevne temperature u srijedu i četvrtak između 20°C i 25°C, u Hercegovini do 28°C. U danima bez padavina maksimalne temperature između 25°C i 30°C.

Od ponedjeljka, 8. septembra, prognozira se umjereno do pretežno oblačno vrijeme i djelimično sunčano. Kraći lokalni pljuskovi su mogući početkom sedmice u centralnim i istočnim, a u drugom dijelu sedmice u zapadnim i južnim područjima.

Jutarnje temperature variraće između 9°C i 15°C u Bosni do 20°C na jugu Hercegovine. Maksimalne temperature između 22°C i 26°C u Bosni do 30°C u Hercegovini.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, poslije podne naoblačenje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje toplo vrijeme, a poslije podne će se naoblačiti i povremeno će biti vjetrovito.

Poslije svježeg jutra, biće se sve toplije sa temperaturom od 28 na zapadu do 35 stepeni na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U prvom dijelu dana biće sunčano, a zatim će doći do naoblačenja od zapada, gdje se uveče očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će se u noći na srijedu premještati ka jugu, zatim i sjeveru i istoku. Duvaće slab, poslije podne umjeren vejtar, ponegdje na zapadu i jak, jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

SISTEM IH OSTAVIO NA CJEDILU! Asistenti u nastavi u Srpskoj rade za sitniš, a potrebe sve veće!

Potreba za asistentima u nastavi u školama u Republici Srpskoj je sve veća, a uslovi rada, prema riječima Dejana Prodanovića, diplomiranog defektologa, koji već dvije godine pomaže djeci u klupama, sve su lošiji i lošiji.

Međutim, uprkos tome, on će i u novoj školskoj godini koja je na pragu biti u ulozi asistenta.

“S obzirom na to da sam defektolog, i ove godine ću da radim u školi, ali sa više djece, jer raditi sa jednim djetetom kao asistent je premalo plaćeno”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ovaj posao ga ispunjava, jer voli rad sa djecom, a posebno ga motiviše kada vidi njihov napredak i pomak u svakodnevnom funkcionisanju.

“Tokom rada sam stekao iskustvo i susreo se sa različitim izazovima, među kojima su najčešći intelektualna ometenost i disharmoničan razvoj. Upravo ti izazovi dodatno me podstiču da razvijam strpljenje, kreativne metode rada i individualni pristup svakom učeniku”, objašnjava on.

I dok asistenti pomažu djeci, sistem je njima okrenuo leđa. Tako Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske finansira asistente na pola radnog vremena po koeficijentu predviđenom za srednju stručnu spremu.

“Apsolutno smatram da asistenti treba da imaju bolje uslove za rad. Posao asistenta u nastavi je premalo plaćen. Takođe, prošle godine asistentima je bio ukinut i putni trošak. Nadam se da će Ministarstvo od ove školske godine ponuditi asistentima bolje uslove za rad”, kaže Prodanović za “Nezavisne novine”.

Prodanovićeve riječi potvrđuje i statistika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na početku školske 2024/2025. godine u redovnu nastavu bilo je uključeno 2.099 učenika sa smetnjama u razvoju, dok je pet godina ranije, odnosno na početku školske 2020/2021. godine, broj učenika sa smetnjama u razvoju bio 1.265.

Poziv za asistente prethodnih dana bio je raspisan u Osnovnoj školi “Branko Ćopić” iz Prnjavora, koja je dobila saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture RS za njihovo angažovanje u nastavi za učenike sa smetnjama u razvoju.

“Asistent u nastavi je tehnička pomoć učeniku i sa njim je dok traje nastava. Uloga asistenta je da izvršava naloge nastavnika kako bi učenik savladao individualni obrazovni program koji kreira nastavnik”, stajalo je u pozivu.

Dario Vlajić, direktor ove prnjavorske osnovne škole, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su asistenti u ovoj školi potrebni učenicima različitih razreda.

“Naša škola ove godine dobila je saglasnost za angažovanje asistenata u nastavi za sedam učenika, od kojih je šest učenika i jedna učenica”, kaže Vlajić.

Prema njegovim riječima, ove godine ima onih koji su izrazili svoje interesovanje da budu asistenti.

“Bio sam skeptičan i plašio sam se da neće biti interesovanje iz već poznatih razloga”, kaže Vlajić dodajući da su često i roditelji ti koji ulažu napor da se pronađe asistent.

Na poziv za asistenta u nastavi u Osnovnoj školi “Vuk Stefanović Karadžić” iz Doboja prijavilo se 20 osoba, što je znatno više nego što im je bilo potrebno.

Prema riječima Ljubiše Blagojevića, direktora Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić”, u ovoj obrazovnoj ustanovi, osim u redovnoj nastavi, asistenti su zaposleni i u posebnim odjeljenjima, odnosno grupi sa učenicima sa poteškoćama u razvoju.

Kako dodaje, školski odbor je usvojio i dodatni, interni pravilnik za izbor asistenata, jer glavni pravilnik propisuje samo osnovne odredbe.

“U avgustu, kada dobijemo saglasnost od Ministarstva za prijem asistenata, raspišemo poziv, zatim se prijave oni koji žele biti asistenti. Obavimo s njima razgovore, uključimo i roditelje da vidimo da li su saglasni s tim asistentom i sprovedemo proceduru”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno