Svijet
ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.
Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.
Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.
“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.
Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.
Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.
On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.
Svijet
UZBUNA U LETONIJI: NATO podigao borbene avione
Neidentifikovana bespilotna letjelica ušla je danas, 21. maja, u vazdušni prostor Letonije, što je treći takav slučaj u tri dana.
Zbog incidenta su vlasti u nekoliko regija proglasile vazdušnu uzbunu, a podignuti su i NATO-ovi borbeni avioni usljed sve veće zabrinutosti da, kako se navodi, Rusija ometa ukrajinske dronove i preusmjerava ih prema teritoriji NATO-a, piše The Kyiv Independent.
Reakcija na treći uzastopni upad
Nacionalne oružane snage Letonije potvrdile su da je u vazdušnom prostoru zemlje otkrivena najmanje jedna bespilotna letjelica.
Kao odgovor na prijetnju, aktivirani su NATO borbeni avioni zaduženi za misije vazdušne policije na Baltiku, prenosi Index.
Stanovnici pogođenih područja pozvani su da ostanu u zatvorenim prostorima i potraže zaklon unutar zgrada, pridržavajući se “pravila dva zida”, mjere civilne zaštite koja smanjuje izloženost eksplozijama.
Oružane snage takođe su objavile kako su preduzele dodatne korake za zaštitu granice.
“Ojačali smo sposobnosti protivvazdušne odbrane na istočnoj granici raspoređivanjem dodatnih jedinica”, stoji u saopštenju.
Sve veći problem za baltičke zemlje
Letonija, baltička država koja dijeli 283 kilometra dugu granicu sa Rusijom i 173 kilometra dugu granicu sa Bjelorusijom, nalazi se na istočnom krilu NATO, u neposrednoj blizini rata u Ukrajini.
Upadi dronova postali su izuzetno osjetljivo pitanje u baltičkim državama nakon što se 7. maja ukrajinski dron srušio na naftno postrojenje u istočnoj Letoniji. Sumnja se da su ga preusmjerile ruske protivmjere.
Taj incident izazvao je političku krizu zbog koje je premijerka Evika Silina 14. maja podnijela ostavku.
Slični incidenti u Estoniji i Litvaniji
Slični događaji nižu se i u susjednim zemljama. U Estoniji je 18. maja NATO-ov borbeni avion oborio ukrajinski dron nakon što je ušao u estonski vazdušni prostor.
Vlasti su i u tom slučaju izrazile sumnju da je Rusija omela sisteme letjelice i preusmjerila je. Litvanija je takođe proglasila vazdušnu uzbunu 20. maja, nakon što je sumnjivi dron prešao u njen vazdušni prostor iz Bjelorusije. To je bilo prvo takvo upozorenje na nacionalnom nivou u zemlji.
Nakon tog incidenta, direktor litvanskog Odjeljenja za državnu bezbjednost Remigijus Bridikis upozorio je da se bezbjednosna situacija u zemlji “zateže” usljed ponovljenih upada dronova.
Svijet
RUTE: Previše oslanjanja Evrope na SAD po pitanju bezbjednosti “nije zdravo”
Preveliko oslanjanje Evrope na Sjedinjene Američke Države po pitanju bezbjednosti “nije zdravo”, izjavio je danas, 21. maja, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, istakavši da evropske zemlje moraju da više rade na sopstvenoj bezbjednosti.
Na pitanje novinara o iznenadnim najavama o povlačenju određenih kontigenata američkih snaga iz evropskih zemalja, prije svega Njemačke i Poljske, Rute je rekao da “smena snaga koja je uključena u tim najavama nema uticaja na odbrambene planove NATO-a”, prenosi Gardijan.
Obraćajući se novinarima na međunarodnoj bezbjednosnoj konferenciji GLOBSEC Forum, on je ocijenio da se odluka SAD da se više koncentriše na Aziju umjesto na Evropu sprovodi “korak po korak na način koji neće smanjiti ukupno odvraćanje i odbranu Alijanse”.
Govoreći o dronu koji je NATO juče oborio u vazdušnom prostoru Estonije, a za koji se sumnja da je bio ukrajinska letjelica skrenuta sa kursa usljed ruskog elektronskog ometanja, naveo je da Alijansa uvijek mora biti spremna za “svaku mogućnost” i da je reagovanjem na zalutali dron pokazala da je spremna za svaki scenario.
Svijet
POLITIČKA OSVETA U BUDIMPEŠTI: Novi premijer jednim potezom zauvijek diskvalifikovao Orbana
Vladajuća mađarska stranka Tisa predložila je ustavni amandman kojim se mandat premijera ograničava na maksimalno osam godina, čime se direktno onemogućava povratak Viktora Orbana na vlast.
Vladajuća mađarska stranka Tisa podnijela je u parlamentu kasno u sredu ustavni amandman kojim bi se ograničio mandat premijera na najviše osam godina, što bi onemogućilo povratak bivšeg premijera Viktora Orbana na tu funkciju.
Premijer Peter Mađar, koji je na izborima u aprilu nakon 16 godina svrgnuo nacionalističkog Orbana, izjavio je da će iskoristiti dvotrećinsku većinu u parlamentu kako bi poništio i izmijenio zakone koje je donijela Orbanova stranka Fides, uključujući Ustav, radi obnavljanja demokratske ravnoteže između tri stuba vlasti.
Prema nacrtu amandmana objavljenom na internet stranici parlamenta, osobe koje su ranije bile na funkciji predsednika vlade najmanje osam godina “ne mogu biti birane za premijera”. To bi se primjenjivalo na premijerske mandate nakon 2. maja 1990. godine. Takođe, premijer bi trebalo da odstupi nakon ukupno osam godina staža, odnosno dva mandata.
Amandman priprema put i za ukidanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta, tela koje je Orban osnovao 2023. godine i koje je vodilo spisak medija koji su smatrani pretnjom mađarskom suverenitetu, te imalo pravo da “istražuje aktivnosti koje prete suverenitetu zemlje”.
Mađarova vlada bi na osnovu amandmana takođe mogla da preuzme kontrolu nad fondacijama koje upravljaju sa dvadesetak univerziteta, a vlada bi te fondacije mogla i da raspusti.
U tom slučaju bi se državna imovina u vrijednosti od više stotina milijardi forinti, koju je Orbanova vlada dodijelila tim fondacijama, vratila državi, piše Rojters. “Amandman jasno ističe da iako su fondacije privatni entiteti, njihova imovina je državna imovina”, stoji u tekstu predloga.
-
Politika1 dan agoPROBIJENO POLITIČKO DNO! Vukanović u NSRS napao mrtvog Bobana Kusturića! Dokle ide populističko bjesnilo
-
Politika2 dana agoStanivuković “VLADA KOJOJ PADNU TRI ZAKONA U TRI DANA JE SAMA PALA!” (VIDEO)
-
Politika2 dana ago“PLAĆEN 100 MILIONA, A ZBOG JEDNOG POTPISA BLOKIRAN” Snježana Gvozden otkrila pozadinu blokade novog mosta u Gradišci!
-
Društvo2 dana agoPOTRESNA ISPOVIJEST BORCA IZ UGLJEVIKA! Sa 18 godina otišao na ratište, danas prima 164 KM! „Sirotinja je dala sinove, a sada traži grobove… Odričem se te crkavice!“
-
Politika2 dana agoDA LI SU POJEDINCI IZNAD ZAKONA? Načelnik Rogatice ignoriše naredbu ministarstva, traži se reakcija tužilaštva (FOTO)
-
Politika2 dana agoZijad Krnjić opet blokirao otvaranje NOVOG GRANIČNOG PRELAZA
-
Hronika3 sata agoTUČA NASRED ULICE! Dramatične scene iz centra Banjaluke obilaze društvene mreže (VIDEO)
-
Politika1 dan agoOPOZICIJA IDE NA JEDNU LISTU? “Ego i sujete moraju da se brišu, rušimo truo sistem!”
