Društvo
“PAKAO NA GRANICI! Hrvatima prijavljujete i JAJA, a evo šta vam sve mogu ODUZETI, UNIŠTAVAJU robu pred očima turista!
More u Hrvatskoj često je izbor mnogih građana za odmor, iako odlazak na primorje sa sobom nosi česta i duga čekanja na granici.
Ukoliko se pripremate za put ka moru i prelazite Hrvatsku granicu, ovo morate znati.
Unos biljnih i životinjskih proizvoda
Evropska unija ima stroga pravila koja imaju za cilj sprečavanje širenja bolesti koje mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja.
Ti propisi primjenjuju se na proizvode životinjskog i biljnog porijekla koje putnici nose sa sobom, a sve životinjske i biljne proizvode koje nosite u svom prtljagu morate prijaviti i pokazati carinskim službenicima.
“Ako prekoračite dopušteno količinsko ograničenje ili ne prijavite unos proizvoda, hrvatska carina će ih oduzeti i uništiti”, navodi se na sajtu.
Unos proizvoda životinjskog porijekla
Unos mesa i mesnih proizvoda, na primjer sirovog mesa, salama i pašteta, nije dopušten putnicima iz trećih zemalja. Takođe, nije dopušten unos mlijeka i mliječnih proizvoda, na primjer vrhnja, sira i maslaca.
Međutim, ipak postoje proizvodi koji se mogu unijeti.
“Dopušteno je unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga”, navodi se na sajtu hrvatske carine.
Takođe, u količini do dva kilograma se može unijeti hrana za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga.
“Do 20 kilograma dopušteno je unijeti svježu očišćenu, sušenu, soljenu ili kuhanu ribu, te ljuskare, mekušce poput kozica, rakova neživih dagnji i kamenica”, ističu oni.
Takođe, dopušten je unos do dva kilograma ostalih proizvoda, na primjer meda i jaja.
Unos bilja i biljnih proizvoda
Biljni proizvodi koji se unose u EU moraju biti podvrgnuti službenoj kontroli.
Prema podacima Carinske uprave Hrvatske, dopušten je unos i nije potreban fitosanitarni sertifikat za ananas, banane, datule i kokos. Takođe, dopušten je unos, ali uz obavezno podnošenje fitosanitarnog serftifikata koji je izdalo nadležno tijelo zemlje porijekla, krompira, mrkve, cvekle, celera, rotkvice i sličnog korjenastog povrće. Takođe, na spisku su i kupus, karfiol, kelj, zelena salata, đumbir, šafran, paradajz, jabuka, kruška, dunja, agrumi…
Duvanski proizvodi
Ukoliko uz kafu volite zapaliti i cigaretu, ako idete drumskim saobraćajem u Hrvatsku možete unijeti 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. S druge strane, ako stižete avionom, možete unijeti 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje.
Bez obzira na to kako putujete, možete unijeti istu količinu sljedećih proizvoda: 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine i 50 grama novih duvanskih proizvoda.
Alkohol
Kada je riječ o alkoholu, sa sobom možete ponijeti jedan litar pića sa učešćem alkohola većim od 22% volumena ili dva litra pića sa učešćem alkohola manjim od 22% volumena ili četiri litre vina ili 16 litara piva.
Prijava gotovine
Prilikom ulaska u Hrvatsku i generalno Evropsku uniju, ukoliko sa sobom imate gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više, obavezni ste prijaviti gotovinu carini na graničnom prelazu.
Kućni ljubimci
Ukoliko na odmor ne možete bez svojih ljubimaca, znajte da je dopušten unos do pet kućnih ljubimaca po osobi uz obaveznu prijavu carinskom službeniku.
Za unos pasa, mačaka i pitomih hrčaka iz trećih zemalja važno je da budu označeni ugradnjom čipa i uredno vakcinisani.
“Vlasnik kućnog ljubimca u trenutku ulaska u Uniju obavezan je carinskim službenicima: prijaviti kućnog ljubimca, pokazati identifikacijski dokument (veterinarski sertifikat ili putovnicu ovisno o tome je li kućni ljubimac podrijetlom iz Unije ili treće zemlje), pokazati pisanu izjavu da kućni ljubimci nisu predmet premještanja koje ima za cilj njihovu prodaju ili prijenos vlasništva. Za ostale kućne ljubimce (ptice, gmazove, zečeve itd.) carinskom službeniku morate pokazati veterinarski certifikat”, navodi se na zvaničnoj stranici hrvatske carine.
Društvo
DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ: MUP ulaže 2,4 miliona KM u novu policijsku stanicu
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) odlučilo je izdvojiti 2,4 miliona maraka sa porezom za izgradnju objekta policijske stanice u Šamcu.
Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, MUP od ponuđača traži da je imao uspješnu realizaciju jednog ugovora u izgradnji objekata visokogradnje koji su izvedeni u periodu od januara 2023. godine do dana krajnjeg roka za podnošenje ponuda, a čija je vrijednost jednaka ili veća od dva miliona KM bez PDV-a.
Od ponuđača zahtijevaju i određene sertifikate, a sve, kako kažu, u cilju obezbjeđivanja kvaliteta javne nabavke.
Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije i prijem ponuda je 24. jun ove godine
Od firme koja će graditi ovaj objekat, između ostalog, traže zidanje, malterisanje, armiračke, hidroizolaterske, limarske, bravarske radove kao i keramičarske radove.
U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da rok za završetak radova ne može biti duži od 150 dana od dana uvođenja u posao, te da se ugovor ne može zaključiti u roku kraćem od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima.
capital.ba
Društvo
ZABRINUTOST U SRPSKOJ: Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta potresle domaću privredu
Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.
Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta i slabljenju ključnih industrijskih grana u Evropskoj uniji pojačale su zabrinutost i među domaćim privrednicima, jer bi poremećaji u njemačkoj i drugim ključnim ekonomijama, sa kojima je Srpska snažno povezana, mogli dovesti do pada narudžbi, usporavanje proizvodnje i pritisak na tržište rada.
Najave iz Brisela o mogućem gašenju radnih mjesta i slabljenju industrije u EU izazvale su zabrinutost i u privredi Republike Srpske, zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.
Evropska komisija upozorava na rizike u automobilskoj industriji, metalurgiji, građevinarstvu i transportu, uz procjene da je u auto-sektoru ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.
Iz Privredne komore RS poručuju da poremećaji u evropskim lancima snabdijevanja direktno utiču na domaća izvozno orijentisana preduzeća, posebno u prerađivačkoj i auto-industriji.
Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.
Kao dodatni rizici izdvajaju se rast cijena energenata, inflatorni pritisci i nedostatak kvalifikovane radne snage, što već utiče i na domaću privredu.
Evropska komisija upozorila je u okviru Proljetnog paketa Evropskog semestra da bi energetski pritisci, prelazak na zelene tehnologije i sve izraženiji nedostatak kvalifikovane radne snage mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske privrede. Najizloženiji su automobilska industrija, metalurgija, građevinarstvo i transport, dok su posebno zabrinjavajuće procjene da je zbog tranzicije auto-industrije i sve jače konkurencije iz Kine ugroženo oko 600.000 radnih mjesta u tom sektoru širom Evrope.
Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da privredna društva posluju po principu ponude i potražnje, te da svaki poremećaj u evropskim dobavljačkim lancima neminovno utiče i na domaću privredu.
– Naša preduzeća u velikoj mjeri su oslonjena na velike evropske sisteme, zbog čega promjene na tržištu EU imaju direktan uticaj i na njihovo poslovanje. U narednom periodu očekuju nas dodatni izazovi, posebno od 2027. godine kada finansijski efekti CBAM mehanizma budu u punoj primjeni – rekao je Borojević.
Govoreći o mogućim posljedicama po domaću ekonomiju, naglasio je da bi najvećem pritisku mogla biti izložena izvozno orijentisana preduzeća iz prerađivačke industrije i za dobavljačke lance njemačke privrede u auto-sektoru.
– Rizik nije isti za sva preduzeća. Najugroženija su ona koja zavise od malog broja velikih kupaca iz EU, imaju nižu dodatu vrijednost i ograničene mogućnosti da proizvodnju usmjere prema novim tržištima i partnerima – naveo je Borojević.
Univerzitetski profesor i ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi eventualno dalje usporavanje evropske privrede moglo dovesti do rasta troškova zaduživanja i dodatnog pritiska na industrijsku proizvodnju i zaposlenost.
– Veće kamatne stope znače skuplje finansiranje za privredu i države, što se već pokazalo kao faktor koji usporava investicije i ekonomski rast. S obzirom na to da su Republika Srpska i BiH snažno povezane sa tržištima Njemačke i Austrije, negativni trendovi u tim zemljama neminovno će se odraziti i na domaću ekonomiju – rekao je Grujić.
Prema njegovim riječima, moguće posljedice ogledale bi se u smanjenju izvoza, manjem broju narudžbi iz inostranstva i slabljenju industrijske aktivnosti.
– Ne možemo se posmatrati izolovano od evropskih ekonomskih kretanja. Ukoliko dođe do značajnijeg usporavanja u EU, realno je očekivati slabiju spoljnotrgovinsku razmjenu i određene pritiske na tržište rada i životni standard stanovništva – istakao je Grujić.
On smatra da bi poseban izazov mogli predstavljati rast cijena energenata i prelivanje inflatornih pritisaka iz Evropske unije, što bi dodatno opteretilo budžete građana.
– U takvim okolnostima važno je očuvati tržišnu stabilnost i spriječiti neopravdano povećanje marži. Iskustva pokazuju da administrativno ograničavanje cijena često proizvodi suprotan efekat, dok efikasna kontrola tržišta i poštovanje propisa daju bolje rezultate – rekao je Grujić.
RADNA SNAGA
Kada je riječ o nedostatku radne snage i kvalifikacija, problemu koji je Evropska komisija označila kao jednim od najvećih prepreka investicijama, Boško Borojević ističe da se sa istim izazovom suočava i privreda Srpske.
– Brojna preduzeća ulažu u automatizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, uz podršku republičkih institucija. Privredna komora kroz edukacije, savjetovanja i informisanje nastoji pomoći privredi da odgovori na nove zahtjeve tržišta i regulatorne promjene koje dolaze iz Evropske unije – rekao je Borojević.
Društvo
OBESHRABRUJUĆI REZULTATI TESTIRANJA: Stari most u Gradišci ostaje zatvoren, slijedi rekonstrukcija nadvožnjaka
Saobraćaj preko starog mosta u Gradišci na granici sa Hrvatskom neće biti uspostavljen jer su rezultati probnog ispitivanja pokazali da je bezbjednost odvijanja saobraćaja za vozila do tri i po tone i autobuse na samoj granici, tvrde iz “Puteva Republike Srpske”.
Direktor ovog javnog preduzeća tvrdi da je zbog toga donesena odluka da most ostane zatvoren sve dok se ne završi kompletna rekonstrukcija dva nadvožnjaka preko kojih se pristupa mostu.
“Pripremamo tehničku dokumentaciju, a uradili smo i presvlačenje asfaltnih kolovoznih slojeva skroz do samog mosta u Gradišci, odnosno u dužini od graničnog prelaza, gdje bude carina i policija pa do samog mosta, u dužini nekih 300 metara. Preduzimamo i korake u vezi sa zamjenom ograde, ali opet ne možemo da uradimo prave kvalitetne radove dok se ne uradi projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Glas Srpske” i dodao da ranije nisu mogli da obave testiranje nadvožnjaka zbog ogromnog obima saobraćaja preko mosta, ali da nakon urađenog testa sada imaju jasan uvid šta i kako treba raditi.
U plan poslovanja “Puteva Republike Srpske” već je uvrštena izrada projektne dokumentacije za spomenute nadvožnjake. Prema njegovim riječima, nakon što plan usvoji Nadzorni odbor na sjednici, raspisivanje javne nabavke za izradu projektne dokumentacije očekuje se već iduće sedmice. S obzirom na zakonske procedure i obaveze koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, proces neće biti brz, a nakon izbora projektanta uslijediće i tender za izbor izvođača konkretnih radova.
Janković napominje da saobraćaj neće skoro biti uspostavljen i zbog činjenice da će na terenu biti prisutne građevinske firme, a u takvim uslovima odvijanje saobraćaja je jednostavno nemoguće.
Prema procjenama “Puteva RS”, za kvalitetnu rekonstrukciju koja bi omogućila odvijanje saobraćaja u punom kapacitetu potrebno je oko 1,5 miliona KM, a trenutno se radi i precizna procjena koliko je tačno novca potrebno za rekonstruisanje dva nadvožnjaka i samog mosta. Sporazum o finansiranju i održavanju ovog međudržavnog mosta preko rijeke Save potpisalo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH sa nadležnim ministarstvom Republike Hrvatske, pa je samim tim resorno ministarstvo iz Sarajeva dužno da finansira ove radove.
Međutim, Janković ističe da ovo ministarstvo do sada nije doznačilo nijednu marku. Nadležni resor u Sarajevu ranije je donio odluku da doznači svega 24.000 KM, što prema ocjeni “Puteva RS” nije dovoljno ni za farbanje trećine ograde na mostu, ali čak ni taj obećani novac do danas nije uplaćen. Svi podaci o procjeni troškova biće proslijeđeni na adresu Ministarstva transporta i komunikacija BiH čim kompletna procjena bude završena.
-
Politika2 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Region3 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Politika2 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
-
Društvo3 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Politika10 sati ago“NE TALASAJ, NE PITAJ, NE KRITIKUJ”! Drinić o atmosferi straha u javnim institucijama
-
Hronika3 dana agoBANJALUČKE KRAĐE ZA NEVJERICU: Jedan odnio jagnje, drugi kroz prozor ispao s vlasnikom stana
-
Svijet1 dan agoZAKLJUČALI RADNIKE U AUTO, PA IH ŽIVE ZAPALILI: Kamere snimile horor na pumpi u Italiji
-
Svijet2 dana agoIMA POVRIJEĐENIH: Dronovi napali Sankt Peterburg u kojem boravi delegacija Srpske
