Društvo
“PAKAO NA GRANICI! Hrvatima prijavljujete i JAJA, a evo šta vam sve mogu ODUZETI, UNIŠTAVAJU robu pred očima turista!
More u Hrvatskoj često je izbor mnogih građana za odmor, iako odlazak na primorje sa sobom nosi česta i duga čekanja na granici.
Ukoliko se pripremate za put ka moru i prelazite Hrvatsku granicu, ovo morate znati.
Unos biljnih i životinjskih proizvoda
Evropska unija ima stroga pravila koja imaju za cilj sprečavanje širenja bolesti koje mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja.
Ti propisi primjenjuju se na proizvode životinjskog i biljnog porijekla koje putnici nose sa sobom, a sve životinjske i biljne proizvode koje nosite u svom prtljagu morate prijaviti i pokazati carinskim službenicima.
“Ako prekoračite dopušteno količinsko ograničenje ili ne prijavite unos proizvoda, hrvatska carina će ih oduzeti i uništiti”, navodi se na sajtu.
Unos proizvoda životinjskog porijekla
Unos mesa i mesnih proizvoda, na primjer sirovog mesa, salama i pašteta, nije dopušten putnicima iz trećih zemalja. Takođe, nije dopušten unos mlijeka i mliječnih proizvoda, na primjer vrhnja, sira i maslaca.
Međutim, ipak postoje proizvodi koji se mogu unijeti.
“Dopušteno je unijeti do dva kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga”, navodi se na sajtu hrvatske carine.
Takođe, u količini do dva kilograma se može unijeti hrana za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga.
“Do 20 kilograma dopušteno je unijeti svježu očišćenu, sušenu, soljenu ili kuhanu ribu, te ljuskare, mekušce poput kozica, rakova neživih dagnji i kamenica”, ističu oni.
Takođe, dopušten je unos do dva kilograma ostalih proizvoda, na primjer meda i jaja.
Unos bilja i biljnih proizvoda
Biljni proizvodi koji se unose u EU moraju biti podvrgnuti službenoj kontroli.
Prema podacima Carinske uprave Hrvatske, dopušten je unos i nije potreban fitosanitarni sertifikat za ananas, banane, datule i kokos. Takođe, dopušten je unos, ali uz obavezno podnošenje fitosanitarnog serftifikata koji je izdalo nadležno tijelo zemlje porijekla, krompira, mrkve, cvekle, celera, rotkvice i sličnog korjenastog povrće. Takođe, na spisku su i kupus, karfiol, kelj, zelena salata, đumbir, šafran, paradajz, jabuka, kruška, dunja, agrumi…
Duvanski proizvodi
Ukoliko uz kafu volite zapaliti i cigaretu, ako idete drumskim saobraćajem u Hrvatsku možete unijeti 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. S druge strane, ako stižete avionom, možete unijeti 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje.
Bez obzira na to kako putujete, možete unijeti istu količinu sljedećih proizvoda: 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine i 50 grama novih duvanskih proizvoda.
Alkohol
Kada je riječ o alkoholu, sa sobom možete ponijeti jedan litar pića sa učešćem alkohola većim od 22% volumena ili dva litra pića sa učešćem alkohola manjim od 22% volumena ili četiri litre vina ili 16 litara piva.
Prijava gotovine
Prilikom ulaska u Hrvatsku i generalno Evropsku uniju, ukoliko sa sobom imate gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više, obavezni ste prijaviti gotovinu carini na graničnom prelazu.
Kućni ljubimci
Ukoliko na odmor ne možete bez svojih ljubimaca, znajte da je dopušten unos do pet kućnih ljubimaca po osobi uz obaveznu prijavu carinskom službeniku.
Za unos pasa, mačaka i pitomih hrčaka iz trećih zemalja važno je da budu označeni ugradnjom čipa i uredno vakcinisani.
“Vlasnik kućnog ljubimca u trenutku ulaska u Uniju obavezan je carinskim službenicima: prijaviti kućnog ljubimca, pokazati identifikacijski dokument (veterinarski sertifikat ili putovnicu ovisno o tome je li kućni ljubimac podrijetlom iz Unije ili treće zemlje), pokazati pisanu izjavu da kućni ljubimci nisu predmet premještanja koje ima za cilj njihovu prodaju ili prijenos vlasništva. Za ostale kućne ljubimce (ptice, gmazove, zečeve itd.) carinskom službeniku morate pokazati veterinarski certifikat”, navodi se na zvaničnoj stranici hrvatske carine.
Društvo
BLAGI RAST IZVOZA U PRVA TRI MJESECA: Robni deficit iznad tri milijarde KM
Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 255 miliona KM, što je povećanje od 0,9 odsto na godišnjem nivou.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao 3 milijarde i 101 milion KM.
Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što je za 8,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.
Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 849 miliona KM, uz pad od 3,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,8 odsto.
S druge strane, izvoz u zemlje Evropske unije nastavio je rasti te je dostigao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Uvoz iz EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 76 odsto.
Podaci pokazuju da EU ostaje ključni spoljnotrgovinski partner BiH, dok se istovremeno bilježi pad trgovinske razmjene sa CEFTA tržištem, piše Biznisinfo.ba.
Društvo
U srijedu počinje gašenje proizvodnje ČELIKA U ZENICI
Više puta najavljivana obustava integralne proizvodnje čelika u kompaniji Nova Željezara Zenica trebala bi početi u srijedu u 7 sati.
U srijedu će biti obustavljen rad pogona Aglomeracije, dok je za 15 sati planirano gašenje Visoke peći.
Dan kasnije, u četvrtak 23. aprila u jutarnjim satima, biće isporučen i posljednji kazan s talinom za Čeličanu.
Čeličana će nastaviti rad do završetka proizvodnje čelika i gredica, što se očekuje do ponoći istog dana, čime će i zvanično biti obustavljen dio integralne proizvodnje.
Gašenje ovog dijela proizvodnje u Zenici, osim uticaja na radnike kompanije, moglo bi imati značajne posljedice i na poslovanje entitetskih željeznica, kao i na druge dobavljače.
Menadžment Nove željezare Zenica proteklih mjeseci pokušavao je upozoriti nadležne institucije i ishoditi donošenje odluke o zaštiti domaće proizvodnje čelika, koju Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo.
Društvo
KAKO RODITELJI UTIČU NA IZBOR ZANIMANJA DJETETA: Psiholog upozorava da briga ne smije preći u kontrolu
Izbor zanimanja predstavlja jedno od prvih velikih životnih raskršća za mladu osobu i tu je uloga roditelja veoma važna, ali njihova briga ne smije da preraste u kontrolu i da oni nesvjesno biraju umjesto djece, izjavila je Srni psiholog i psihoterapeut Maja Savanović.
Zorićeva je naglasila da roditelji nerijetko i nesvjesno prenose vlastite ambicije ili neostvarene planove, vjerujući da time djeluju u najboljem interesu djeteta.
“Na našim prostorima odluke o školovanju često nose i porodičnu dimenziju, obilježenu očekivanjima, vrijednostima i strahovima. Roditelji tada, vođeni željom da zaštite dijete, nude rješenja koja smatraju sigurnim i perspektivnim”, navela je Zorićeva.
Dodala je da takav pristup može udaljiti dijete od vlastitih interesovanja i dovesti do izbora koji više odražava porodične nego lične potrebe.
Zorićeva je istakla da odgovornost roditelja u toj fazi nije da donosi odluku umjesto djeteta već da ga vodi kroz proces upoznavanja vlastitih sposobnosti.
Ona je navela da djeca u periodu prelaska iz osnovne u srednju školu još nemaju jasno oblikovan profesionalni identitet i prirodno se oslanjaju na porodične stavove i zbog toga su uticaj roditelja i njihova podrška od presudnog značaja.
“Sigurno porodično okruženje omogućava djetetu da razmišlja, istražuje i preispituje vlastite izbore bez straha od odbacivanja. Razgovor, interesovanje i prisutnost daju osjećaj stabilnosti iz kojeg se lakše donose odluke”, rekla je Zorićeva.
Pojasnila je da je pitanje upisa u srednju školu ili na fakultet mnogo više od odluke o obrazovanju i da se u njegovoj pozadini nalaze identitet, osjećaj lične vrijednosti i predstava o budućnosti.
Zorićeva je dodala da prelazak iz srednje škole na fakultet donosi drugačiju dinamiku jer tada postaje izraženija potreba za samostalnošću.
“Roditelji često osjećaju dodatnu odgovornost jer ovu odluku doživljavaju kao dugoročno presudnu. Upravo u tom odnosu između potrebe da se savjetuje i potrebe da se pusti, razvija se osjećaj lične odgovornosti kod mladih”, istakla je Zorićeva.
Ukazala je i da se pritisak javlja kada briga preraste u potrebu da se izbor kontroliše.
Prema njenim riječima, pravu mjeru nije lako pronaći, pogotovo kada se u obzir uzme nešto o čemu se rjeđe govori, a to je roditeljski strah da dijete neće napraviti dobar izbor, da će pogriješiti i time sebi otežati put, da ne vidi širu sliku.
“Unutrašnji nemir često stoji iza potrebe da se savjet pretvori u odluku i upravo tu se odvija najvažniji dio roditeljskog rada, ne prema djetetu, nego prema sebi”, navela je Zorićeva.
Zorićeva je napomenula da je porodični kontekst na ovim prostorima obilježen bliskošću i međusobnom povezanošću, što može biti snažan resurs, ali i izazov kada je potrebno napraviti prostor za individualne izbore.
-
Uncategorized2 dana agoDODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!
-
Politika2 dana agoSNSD BOTOVI BRANE JAVORA! Kopira Banjaluku, građani ne vjeruju, mreže gore od komentara! (FOTO)
-
Društvo2 dana agoPAZITE ČIME HRANITE BEBE! Otrov za pacove pronađen u kašicama
-
Politika2 dana agoLAŽNO SE PREDSTAVLJAJUĆI Dodik ZLOUPOTRIJEBIO komemorativni skup povodom genocida u Jasenovcu
-
Društvo2 dana agoU TIŠINI NAJGLASNIJA PORUKA! Donja Gradina danas u znaku sjećanja i pijeteta
-
Društvo2 dana agoPOGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag
-
Politika3 dana agoPSS FORMIRAO SNAŽAN TIM U ZVORNIKU: Stanivuković poručio – „Promjene su dostižne“
-
Svijet3 dana agoIRAN PRIJETI SAD, TRAMP IRANU: Konvoj tankera prolazi kroz Ormuski moreuz
