Connect with us

Društvo

EKONOMSKI ŠOK! BiH IZVOZI MILIJARDE, ali i dalje VIŠE UVOZI, Njemačka i Italija nas GAZE na bilansu!

Bosna i Hercegovina je u pet mjeseci ove godine u zemlje Evropske unije izvezla robu vrijednu 5,204 milijarde KM, što je za 5,2 odsto više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u podacima, uvoz je iznosio 7,121 milijardu KM, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 73,1%”, dodaje se u podacima.

Tako je u Austriju izvezeno robe koja je vrijedna 675 miliona KM, dok je uvezena roba vrijedna 430 miliona KM.

Izvoz u Belgiju iznosio je 51 milion KM, a uvoz iz ove zemlje 119 miliona KM.

U Bugarsku je izvezeno 44 miliona KM, dok je uvezeno iz ove zemlje robe vrijednosti 73 miliona KM.

U Kipar je izvezeno robe za 772.000 KM, dok je, s druge strane, uvezeno robe za milion KM.

BiH je u Češku plasirala robe za 166 miliona KM, dok je uvezla iz ove zemlje proizvoda za 231 milion KM.

Danska je od BiH dobila robe za 25 miliona KM, dok je u drugom pravcu, u BiH stiglo robe za 49 miliona KM.

Kada su u pitanju Baltičke zemlje, u Estoniju je izvezeno robe za 2,6 miliona KM, a stiglo za 3,3 miliona KM, u Letoniju je plasirano za dva miliona KM, a došlo je za 12, dok je u Litvaniju otišlo proizvoda za 31 milion KM, a u BiH je iz ove zemlje došlo robe za 14 miliona KM.

Finska je uvezla robe za tri miliona KM iz BiH, dok je izvezla kod nas proizvoda za 23,3 miliona KM.

Francuskoj smo izvezli robe za 147 miliona KM, a uvezli iz nje robe vrijednosti oko 229 miliona KM.

Grčkoj smo plasirali robe za oko 13 miliona, a uvezli iz nje proizvoda za oko 182 miliona KM.

Hrvatskoj smo najviše izvezli za pet mjeseci ove godine i to 1,26 milijardi KM proizvoda, dok smo uvezli iz susjedne zemlje robe za oko 1,08 milijardi KM.

Irskoj je plasirano tri miliona KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje došla roba vrijedna oko 51 milion KM.

Italiji su izvezeni proizvodi vrijedni oko 525 miliona KM, dok je došlo robe za 1,35 milijardi.

Luksemburgu smo isporučili ove godine oko dva miliona KM proizvoda, a uvezli iz ove zemlje oko pet.

Mađarskoj smo izvezli robe za oko 116 miliona KM, a 316 miliona KM robe smo uvezli.

Malti je isporučeno proizvoda za oko 585.000 KM, a uvezeno iz ove zemlje za oko pet miliona KM.

Nizozemskoj je izvezeno robe za oko 163 miliona KM, a iz ove zemlje je stiglo oko 200 miliona KM.

Njemačkoj je plasirano robe vrijednosti nešto veće od milijardu KM, dok smo iz najveće ekonomije Evrope uvezli robe za oko 1,37 milijardi KM.

Izvoz u Poljsku je iznosio 86 miliona KM, a uvoz 404 miliona KM.

U Portugal je izvezeno proizvoda za devet miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo duplo više – 18 miliona KM.

Rumuniji je izvezeno 90 miliona KM robe, a došlo je za oko 128 miliona KM iz ove zemlje.

Slovačkoj je izvezeno robe za 77 miliona KM, a iz Slovačke je stiglo za oko 109 miliona KM.

Sloveniji smo plasirali robe za oko 577 miliona KM, a oko 440 miliona KM smo uvezli iz ove zemlje.

Španiji je plasirano proizvoda za oko 33 miliona KM, a 180 miliona KM je uvezeno.

I za kraj, Švedskoj je plasirano robe za 49 miliona KM, a oko 114 miliona KM je došlo iz ove zemlje.

Društvo

BLAGI RAST IZVOZA U PRVA TRI MJESECA: Robni deficit iznad tri milijarde KM

Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 255 miliona KM, što je povećanje od 0,9 odsto na godišnjem nivou.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao 3 milijarde i 101 milion KM.

Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što je za 8,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.

Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 849 miliona KM, uz pad od 3,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,8 odsto.

S druge strane, izvoz u zemlje Evropske unije nastavio je rasti te je dostigao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz iz EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 76 odsto.

Podaci pokazuju da EU ostaje ključni spoljnotrgovinski partner BiH, dok se istovremeno bilježi pad trgovinske razmjene sa CEFTA tržištem, piše Biznisinfo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

U srijedu počinje gašenje proizvodnje ČELIKA U ZENICI

Više puta najavljivana obustava integralne proizvodnje čelika u kompaniji Nova Željezara Zenica trebala bi početi u srijedu u 7 sati.

U srijedu će biti obustavljen rad pogona Aglomeracije, dok je za 15 sati planirano gašenje Visoke peći.

Dan kasnije, u četvrtak 23. aprila u jutarnjim satima, biće isporučen i posljednji kazan s talinom za Čeličanu.

Čeličana će nastaviti rad do završetka proizvodnje čelika i gredica, što se očekuje do ponoći istog dana, čime će i zvanično biti obustavljen dio integralne proizvodnje.

Gašenje ovog dijela proizvodnje u Zenici, osim uticaja na radnike kompanije, moglo bi imati značajne posljedice i na poslovanje entitetskih željeznica, kao i na druge dobavljače.

Menadžment Nove željezare Zenica proteklih mjeseci pokušavao je upozoriti nadležne institucije i ishoditi donošenje odluke o zaštiti domaće proizvodnje čelika, koju Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO RODITELJI UTIČU NA IZBOR ZANIMANJA DJETETA: Psiholog upozorava da briga ne smije preći u kontrolu

Izbor zanimanja predstavlja jedno od prvih velikih životnih raskršća za mladu osobu i tu je uloga roditelja veoma važna, ali njihova briga ne smije da preraste u kontrolu i da oni nesvjesno biraju umjesto djece, izjavila je Srni psiholog i psihoterapeut Maja Savanović.

Zorićeva je naglasila da roditelji nerijetko i nesvjesno prenose vlastite ambicije ili neostvarene planove, vjerujući da time djeluju u najboljem interesu djeteta.

“Na našim prostorima odluke o školovanju često nose i porodičnu dimenziju, obilježenu očekivanjima, vrijednostima i strahovima. Roditelji tada, vođeni željom da zaštite dijete, nude rješenja koja smatraju sigurnim i perspektivnim”, navela je Zorićeva.

Dodala je da takav pristup može udaljiti dijete od vlastitih interesovanja i dovesti do izbora koji više odražava porodične nego lične potrebe.

Zorićeva je istakla da odgovornost roditelja u toj fazi nije da donosi odluku umjesto djeteta već da ga vodi kroz proces upoznavanja vlastitih sposobnosti.

Ona je navela da djeca u periodu prelaska iz osnovne u srednju školu još nemaju jasno oblikovan profesionalni identitet i prirodno se oslanjaju na porodične stavove i zbog toga su uticaj roditelja i njihova podrška od presudnog značaja.

“Sigurno porodično okruženje omogućava djetetu da razmišlja, istražuje i preispituje vlastite izbore bez straha od odbacivanja. Razgovor, interesovanje i prisutnost daju osjećaj stabilnosti iz kojeg se lakše donose odluke”, rekla je Zorićeva.

Pojasnila je da je pitanje upisa u srednju školu ili na fakultet mnogo više od odluke o obrazovanju i da se u njegovoj pozadini nalaze identitet, osjećaj lične vrijednosti i predstava o budućnosti.

Zorićeva je dodala da prelazak iz srednje škole na fakultet donosi drugačiju dinamiku jer tada postaje izraženija potreba za samostalnošću.

“Roditelji često osjećaju dodatnu odgovornost jer ovu odluku doživljavaju kao dugoročno presudnu. Upravo u tom odnosu između potrebe da se savjetuje i potrebe da se pusti, razvija se osjećaj lične odgovornosti kod mladih”, istakla je Zorićeva.

Ukazala je i da se pritisak javlja kada briga preraste u potrebu da se izbor kontroliše.

Prema njenim riječima, pravu mjeru nije lako pronaći, pogotovo kada se u obzir uzme nešto o čemu se rjeđe govori, a to je roditeljski strah da dijete neće napraviti dobar izbor, da će pogriješiti i time sebi otežati put, da ne vidi širu sliku.

“Unutrašnji nemir često stoji iza potrebe da se savjet pretvori u odluku i upravo tu se odvija najvažniji dio roditeljskog rada, ne prema djetetu, nego prema sebi”, navela je Zorićeva.

Zorićeva je napomenula da je porodični kontekst na ovim prostorima obilježen bliskošću i međusobnom povezanošću, što može biti snažan resurs, ali i izazov kada je potrebno napraviti prostor za individualne izbore.

Nastavi čitati

Aktuelno