Connect with us

Svijet

“KUVA” U PARIZU! Francuska vlada na ivici pada

Francuska se suočava sa jednom od najvećih političkih i budžetskih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski premijer Fransoa Bajru priprema se za ključni glas povjerenja u parlamentu 8. septembra, dok masovni protesti, opozicija i finansijska tržišta vrše pritisak na manjinsku vladu.

Ova kombinacija političke nestabilnosti i ekonomskog pritiska podsjeća na krizu iz 1930-ih godina i mogla bi imati dugoročne posljedice po stabilnost države.

Budžetska kriza: Štednja koja dijeli zemlju
Vlada Bajrua predložila je budžet koji predviđa štednju od 44 milijarde evra i ukidanje dva državna praznika.

Cilj je smanjenje deficita na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako bi se ispunili kriterijumi Evropske unije i smanjila zabrinutost finansijskih tržišta.

Ministar finansija Erik Lombar izjavio je da bi u suprotnom mogla uslijediti intervencija Međunarodnog monetarnog fonda.

“Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Kretanje u pravom smjeru je ključno”, rekao je Lombar, ističući da Francuska već sada troši na kamate više nego Italija.

Dodao je da plan “fer štednje” zahtijeva da najbogatiji doprinesu najviše, kako bi opterećenje bilo pravedno raspoređeno.

Opozicija, međutim, tvrdi da predložene mjere nisu fer i da ne rješavaju osnovne probleme. Socijalisti, zeleni i ekstremna ljevica kritikovali su Bajruov pristup, dok Nacionalni savez Marin le Pen otvoreno poziva na nove izbore.

Politička scena: Premijer na tankoj liniji
Bajru vodi manjinsku vladu, što znači da svaki zakon, uključujući budžet, zavisi od kompromisa s opozicionim strankama.

Tri velika bloka – ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava Makrona i ljevica – pokazuju minimalnu spremnost na saradnju.

Žan-Lik Melenšon, lider “Nepokorene Francuske”, pozvao je sindikate da podrže masovne proteste 10. septembra i organizuju generalni štrajk.

“Ne možemo da pregovaramo s ovom administracijom. Potrebno je da Makron bude opozvan”, kazao je Melenšon u intervjuu za radio.

Čak ni konzervativci nisu pošteđeni kritike. Bivši lider Republikanske stranke Žan-Fransoa Kope izjavio je da bi predsjednik Francuske Emanuel Makron trebalo da planira svoju ostavku, aludirajući na odlazak generala Šarla de Gola 1969. godine nakon neuspjeha referenduma o ustavnim reformama.

Ako Bajru ne obezbijedi većinu u parlamentu, Makron će se naći pred teškim izborom: imenovanje novog premijera, formiranje ekspertske vlade ili raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora prije isteka mandata.

Svaka od opcija nosi značajan rizik za stabilnost zemlje i Makronov politički kapital.

Protesti 10. septembra: Narod protiv politike štednje
Pokret za “nacionalni šatdaun” 10. septembra, koji okuplja anonimne aktiviste i razne političke frakcije, dobija sve veći odziv javnosti. Prema anketi “Toluna Haris Interaktiv”, dvije trećine ispitanika podržava protest, uključujući glasače sa lijevog i desnog spektra.

Ovaj pokret se već poredi sa “Žutim prslucima” iz 2018 – 2019, čija je mobilizacija krenula iz Facebook grupa i prerastala u masovne demonstracije širom zemlje.

Melenšon i njegov pokret planiraju parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona, iako se očekuje da neće biti uspješna.

Sindikat CGT pozvao je članove na štrajk gdje god je to moguće, dok su i drugi sindikati dali podršku protestu. Građani su, prema izvještajima, izrazili ogorčenje zbog smanjenja socijalnih davanja i ukidanja praznika, što dodatno povećava rizik od masovnih demonstracija.

Istorijski kontekst: Francuska 1932. – 1933.
Kriza u Francuskoj podsjeća na period iz 1930-ih godina, kada je zemlja bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Između 1932. i 1933. godine, Francuska je imala šest premijera u samo godinu dana, što je izazvalo političku paralizu.

Razlog je uvijek bio isti – neslaganje oko budžeta. Nijedan predloženi plan, bilo povećanje poreza, smanjenje izdataka ili posebne mjere, nije mogao da pridobije podršku većine u parlamentu.

Državni budžet je tada postao kamen spoticanja koji je podrio povjerenje građana u demokratiju.

Danas, Francuska je prezadužena sa 3.000 milijardi evra, a kamate na dug svake godine gutaju desetine milijardi. Finansijska tržišta pažljivo posmatraju poteze vlade, a pad berzanskog kursa i rast kamata na obveznice signalizuju ozbiljnu zabrinutost.

Reakcije političkih blokova i sindikata
Ultradesni Nacionalni savez: traži nove izbore, investicije u policiju i vojsku, jačanje kupovne moći, finansirano dodatnim zaduživanjem.

Ekstremna ljevica: planira generalni štrajk i parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona.

Zeleni, socijalisti i komunističke stranke: odbijaju da podrže Bajruov budžet, nude alternativne budžete s većim opterećenjem za bogate.

Sindikati (CGT i drugi): pozivaju na štrajkove i masovne proteste.

Konzervativci: takođe kritikuju mjere štednje, upozoravajući da bi stroge fiskalne mere mogle dodatno opteretiti srednji sloj i ojačati opozicione blokove koji vode u anketama.

Finansijski pritisak: Tržišta i međunarodni pritisci
Investitori i finansijska tržišta već reaguju na Bajruove prijedloge. Kamate na državne obveznice nadmašile su nivo grčkih obveznica, što signalizuje nepovjerenje u francusku fiskalnu politiku. Bez kredibilnog plana za konsolidaciju finansija, Francuska bi mogla da izgubi kreditni rejting.

Evropska unija i Brisel takođe vrše pritisak na Francusku da sprovede štedljive mjere, dok Međunarodni monetarni fond nadzire fiskalnu politiku zemlje i upozorava na moguće posljedice neuspjeha.

Ključni mjesec za Francusku
Francuska se suočava sa kombinacijom političke, ekonomske i društvene krize. Bajru se kocka sa povjerenjem u parlamentu, Makron mora da razmotri teške odluke, a građani i sindikati spremaju masovne proteste 10. septembra.

Istorijske paralelne sa krizom iz 1930-ih, visoka zaduženost, rast kamata i nezadovoljstvo građana stvaraju scenario u kojem svaki pogrešan potez može dodatno destabilizovati zemlju, prenosi Nova.

Francuska stoji pred testom svoje političke i finansijske stabilnosti, a naredne nedjelje biće ključno da li vlada uspije da sačuva povjerenje parlamenta, tržišta i građana.

Svijet

ZELENSKI POZVAO PUTINA NA DIREKTNE PREGOVORE: Odredimo datum i završimo rat

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore s ciljem okončanja rata u Ukrajini, poručivši da nastavak sukoba nanosi štetu i Rusiji, njenoj ekonomiji i međunarodnom položaju.

U otvorenom pismu objavljenom na službenoj internet stranici predsjednika Ukrajine, Zelenski je naveo da je njegova zemlja izdržala više od četiri godine rata punog intenziteta uprkos očekivanjima Moskve da će se Ukrajina brzo slomiti.

„Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina, kako tvrdi, nije ostala sama

Zelenski je istakao da je Ukrajina tokom rata uspjela da obezbijedi značajnu vojnu, finansijsku i političku podršku međunarodnih partnera, dok se Rusija, prema njegovim riječima, suočava sa sankcijama i rastućim ekonomskim pritiscima.

Ukrajinski predsjednik tvrdi da posljedice rata sve više osjećaju i građani Rusije.

„Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć“, naveo je Zelenski.

Dodao je i da je Rusija danas, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri oslonjena na Kinu.

„A danas ste potpuno zavisni od Kine – takođe prvi put u istoriji Rusije“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Predlaže sastanak u Švajcarskoj, Turskoj ili nekoj arapskoj zemlji

Govoreći o mogućem mirovnom procesu, Zelenski je predložio organizovanje direktnog sastanka sa Putinom na neutralnoj lokaciji.

Kao moguće domaćine naveo je Švajcarsku, Tursku ili neku od arapskih država.

Prema njegovim riječima, u širi proces trebalo bi da budu uključene i evropske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, s ciljem definisanja novih bezbjednosnih garancija i buduće regionalne bezbjednosne arhitekture.

„Lideri rješavaju ključna pitanja. Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina spremna na potpuno primirje tokom pregovora

Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev spreman da tokom pregovora sprovede potpuno primirje, kao i potpunu razmjenu ratnih zarobljenika.

Takođe je naveo da bi Ukrajina preduzela dodatne korake za povratak civila i djece raseljenih tokom rata.

Prema njegovim riječima, diplomatija bi trebalo da polazi od trenutnog stanja na terenu i realnosti na liniji fronta.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost“

Zelenski je poručio da će Ukrajina, ukoliko Rusija ne bude spremna da traži političko rješenje, nastaviti da se brani uz podršku međunarodnih partnera.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvaće je“, naglasio je.

On je odbacio tvrdnje da bi međunarodna podrška Kijevu mogla značajno oslabiti bez promjene ruskog stava, istakavši da će sankcioni pritisak na Moskvu biti nastavljen sve dok, kako je naveo, ne bude postignuta pravda za Ukrajinu.

Na kraju je ponovio poziv za okončanje rata i odavanje počasti svim žrtvama sukoba, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR U SREDNJOJ ŠKOLI: Pucnjava poslije dodjele diploma, ima mrtvih i ranjenih (VIDEO)

Muškarac star 18 godina je ubijen, dok su tri osobe povrijeđene u pucnjavi koja se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma u srednjoj školi u gradu Ferfild, sjeverno od San Franciska, saopštile su lokalne vlasti.

Policija je na mjestu incidenta reagovala oko 19.15 časova po lokalnom vremenu, nakon prijave o pucnjavi na školskom parkingu, prenio je CNN.

Među povrijeđenima su 11-godišnje dijete, kao i dvije odrasle osobe stare 20 i 25 godina.

Predstavnici policije su naveli da je istraga u toku i da za sada nema informacija koje ukazuju na neposrednu prijetnju po bezbjednost zajednice.

Detalji o mogućem osumnjičenom nisu saopšteni.

Prema navodima školskog okruga Ferfild-Suisun, pucnjava se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma srednje škole Sem Jeto, koja dijeli kampus sa srednjom školom Ferfild.

Svjedoci su rekli da su se u trenutku pucnjave na parkingu nalazili učenici, članovi porodica i prijatelji koji su fotografisali maturante, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli da bježe.

Nastavi čitati

Svijet

ČUDO NA MJESECU: Izgubljeni ruski rover iz 1970. godine poslao neočekivan signal

Davno izgubljeni sovjetski rover Lunohod-1 ponovo je u centru pažnje svjetske nauke nakon što su stručnjaci iz NASA-e locirali njegovo tačno mjesto na Mjesecu. Iako je ova istorijska svemirska misija zvanično završena davne 1971. godine, ovaj zaboravljeni robot i danas aktivno pomaže u proučavanju svemira. Kada su naučnici sa Zemlje usmjerili moćne laserske zrake ka njegovim koordinatama, aparat je odgovorio neočekivano snažnim povratnim signalom.

Kako je NASA pronašla izgubljenog robota

Tačne koordinate prvog daljinski upravljanog vozila u istoriji čovječanstva bile su potpuno izgubljene decenijama. Veliki preokret dogodio se zahvaljujući modernim satelitima koji su napravili detaljne mape mjesečeve površine u visokoj rezoluciji. Laserski reflektor na Lunohodu-1 ostao je u savršenom stanju uprkos surovim kosmičkim uslovima i ekstremnim promjenama temperature.

Podaci pokazuju da ovaj stari aparat danas šalje čak i jači signal od kasnijeg modela Lunohod-2. Tokom svoje prvobitne misije, rover je prešao više od deset kilometara preko mjesečevog tla i poslao hiljade neprocjenjivih fotografija na Zemlju. To je u ono vrijeme bio nezamisliv tehnološki uspjeh koji je postavio visoke standarde u daljem istraživanju svemira.

Mjesec se polako udaljava od naše planete

Ovaj zaboravljeni sovjetski uređaj sada je dio jednog od najdužih neprekidnih naučnih eksperimenata u istoriji čovječanstva. Naučnici redovno ispaljuju laserske zrake sa Zemlje koji putuju do ogledala na robotu i vraćaju se nazad za samo dvije i po sekunde. Precizno mjerenje vremena omogućava stručnjacima da u milimetar izračunaju tačnu udaljenost između naše planete i njenog prirodnog satelita.

Zahvaljujući ovim preciznim mjerenjima, naučni timovi su zvanično potvrdili da se Mjesec svake godine udaljava od Zemlje za oko 3,8 centimetara. Dobijeni podaci takođe pomažu stručnjacima da mnogo bolje razumiju unutrašnju strukturu Mjeseca, kao i osnovne zakone fizike.

Najveće čudo je to što se tragovi točkova koje je Lunohod-1 ostavio u prašini i dalje jasno vide na satelitskim snimcima iz orbite. Pošto na Mjesecu nema atmosfere, vjetra, kiše niti bilo kakvih bioloških procesa, ovi tragovi ostaju vječno sačuvani kao prava vremenska kapsula. Tehnologija stvorena prije više od pola vijeka ponovo dokazuje svoju vrijednost i pomaže nam da otkrijemo tajne našeg najbližeg kosmičkog komšije.

Nastavi čitati

Aktuelno