Evropa je vješto prebrodila mnoge velike šokove, ali dugotrajna šteta počinje da ostavlja traga.

Zamah rasta blijedi ka prosječnim srednjoročnim izgledima, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

U izvještaju o regionalnim ekonomskim izgledima, napomenuto je da dolazi do preokreta u pogledu efekata od podsticaja unapređenja izvoza ranije ove godine. Izvještaj je predstavljen na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke.

Carine
Carine počinju da dobijaju na značaju, a tržišta obveznica uračunavaju povećane rizike usljed kontinuirane neizvjesnosti.

Jaz u produktivnosti
“Smanjenje kamatnih stopa i veća fiskalna potrošnja, uključujući i onu na odbranu, do sada nisu uspjeli da podstaknu privatnu potražnju. Jaz u produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Američke Države ostaje veliki i očekuje se da će se širiti. Na domaćem evropskom nivou, dobro poznate potrebe za strukturnim reformama ostaju neriješene”, navodi se u saopštenju.

Prijetnje u EU
MMF ističe da davanje prioriteta uskim nacionalnim ciljevima u odnosu na šire zajedničke koristi i spori procesi donošenja odluka u Evropskoj uniji prijete da odlože veću integraciju evropskih tržišta kapitala, rada i proizvoda.

“Štaviše, reforme rasta na nacionalnom nivou često nemaju domaću podršku. Sa rastom i konsolidacijom koji ne uspijevaju, dug evropskih zemalja mogao bi se povećati u prosjeku na 130 procenata do 2040. godine”, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se da u bliskoj budućnosti, makroekonomske politike moraju da ostanu na kursu. Da čuvaju teško stečenu stabilnost cijena, pokrenu fiskalnu konsolidaciju i očuvaju otvorenost trgovine.

Rješenja nadohvat ruke
“S obzirom na porast troškova međunarodne trgovine, Evropa bi trebalo da proširi svoje trgovinske odnose i promoviše multilateralnu saradnju. Ključ za održivo veći dugoročni rast je prevazilaženje opasnog skretanja politike u strukturnim reformama. To znači da su rješenja čvrsto nadohvat ruke, ali se priznavanje potrebe za promjenama mora pretvoriti u snažnu akciju”, objavio je MMF.

Na nivou Evropske unije, prioritetna područja obuhvataju uklanjanje fragmentacije na jedinstvenom tržištu, otključavanje rizičnih investicija, povećanje obezbjeđivanja evropskih javnih dobara i maksimiziranje dobitaka od aglomeracije.

Evropska komisija saopštila je da bi svaki mogući sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina dobrodošao ukoliko bi doprinio postizanju “pravednog i trajnog mira” u Ukrajini.

Govoreći na brifingu za medije, portparol Evropske komisije Olof Gil rekao je da “predsjednica (Ursula) fon der Lejen pozdravlja svaki korak koji vodi ka pravednom i trajnom miru za Ukrajinu. Ako predloženi sastanak o kojem govorite služi toj svrsi, mi bismo ga pozdravili.”

Gil je naglasio da je stav Evropske unije o Ukrajini “dugoročan i dobro poznat” te da je “krajnje vrijeme da Rusija prekine svoj besmisleni i nezakoniti rat i agresiju protiv Ukrajine”.

Dodao je da, iako detalji predloženog sastanka još nisu potvrđeni, Evropska komisija bi ga ocijenila pozitivnim “ako bi doprinio napretku ka postizanju mira”.

Redovni kontakti s Trampom

Na pitanje je li Fon der Lejen imala kontakte s Trampom u vezi s ovim pitanjem, Gil je rekao da to ne može potvrditi, ali je dodao da je predsjednica Komisije “u redovnom kontaktu sa svim liderima u okviru naših nepokolebljivih napora da se postigne pravedan i trajan mir u Ukrajini”.

Druga portparolka Komisije, Anita Hipper, naglasila je da EU nastavlja podržavati sve mirovne napore: “Podržavamo mir. Podržavamo predsjednika Trampa u njegovim naporima; želimo da to uspije. U tom kontekstu želimo dodatno pojačati pritisak na Rusiju.”

Dodala je da će se taj pritisak odraziti i u narednom, 19. paketu sankcija protiv Moskve.

Na pitanje bi li Putin mogao putovati na eventualni sastanak, Hipper je pojasnila da su ruski predsjednik i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pod sankcijama zamrzavanja imovine, ali “nisu posebno obuhvaćeni zabranom putovanja”.

Telefonski razgovor i planovi za sastanak

U četvrtak su ruski i američki predsjednici održali, kako je opisao savjetnik Kremlja Jurij Ušakov, “veoma sadržajan, ali i izuzetno otvoren i povjerljiv” telefonski razgovor koji je trajao gotovo dva i po sata.

Ušakov je rekao da su Putin i Tramp razgovarali o mogućnosti održavanja novog susreta licem u lice te se složili da predstavnici obje strane odmah započnu pripreme za samit, pri čemu je Budimpešta navedena kao mogući domaćin. Dvojica lidera posljednji put su se sastala 15. avgusta u američkoj saveznoj državi Aljasci.

Mađarska i ICC

U međuvremenu, portparol Anouar El Anouini ponovno je potvrdio podršku EU Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), nakon pitanja o obavezama Mađarske prema sudu u kontekstu njene odluke o povlačenju iz Rimskog statuta.

“Povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon obavještenja depozitara. Jasno je da to ne utiče na obaveze države da sarađuje u istragama i postupcima koji su pokrenuti prije tog datuma”, dodao je.

Podsjetimo, Mađarska je 3. aprila, ubrzo nakon dolaska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Budimpeštu, najavila povlačenje iz ICC-a, a u maju je mađarski parlament usvojio zakon kojim se pokreće jednogodišnji proces izlaska.

ICC je u okviru istrage o ratnim zločinima u Ukrajini u martu 2023. izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina.

Američki predsjednik Donald TrAmp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče su se sastali u Bijeloj kući.

U vezi s potencijalnom isporukom američkih projektila Tomahawk Ukrajini, Zelenski je izjavio da je “realan”, da se o toj temi raspravljalo na sastanku, ali da SAD “ne žele izazvati eskalaciju” s Moskvom.

“Rusija se boji Tomahawka, istinski se boji, jer je to moćno oružje”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u petak.

On je Trampu iznio i prijedlog da SAD Ukrajini da moćne Tomahawke, a da Ukrajina zauzvrat SAD isporuči dronove.

Iako je sastanak s Trampom opisao kao “produktivan”, Zelenski je rekao i da “računa na Trampa da će izvršiti pritisak na Putina”.

Takođe je još jednom pozvao na “bezbjednosne garancije” za svoju zemlju i rekao da je “otvoren” za trostrani samit s Trampom i Putinom kako bi se pokušala zaustaviti ruska invazija.

Okrivaju se detalji sastanka Trampa i Zelenskog
Prema izvoru iz ukrajinske delegacije u Vašingtonu, Zelenski je takođe predstavio Trampu “karte” koje prikazuju potencijalne ciljeve u Rusiji koje bi se moglo pogoditi.

“Na tim kartama postoje tačke pritiska u ruskoj obrani i vojnoj ekonomiji koje se mogu ‘ciljati’ kako bi se (Vladimir) Putin prisilio da okonča rat”, objasnio je taj izvor novinarima, prenosi Index.

Zelenski je otkrio i da je nakon sastanka s američkim predsjednikom telefonom razgovarao s evropskim čelnicima.

Trampov prijedlog za okončanje sukoba
Američki predsjednik Tramp na mreži Truth Social objavio je da je Zelenskom na sastanku rekao da je “vrijeme da se nađe sporazum za okončanje rata”.

“Sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim bio je vrlo zanimljiv i srdačan, ali rekao sam mu, kao što sam snažno predložio predsjedniku Putinu, da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i pronađe dogovor”, napisao je Tramp, tvrdeći da bi dvije zaraćene strane trebale “stati tamo gdje jesu”.

Zelenski: Najteže pitanje, biće pitanje teritorije
Volodimir Zelenski izjavio je tokom brifinga za novinare nakon razgovora u Bijeloj kući sa Donaldom Trampom da će najteže pitanje tokom mirovnog procesa za Ukrajinu biti pitanje teritorije, ali je naglasio da se prvo mora postići prekid vatre, prenijeli su danas ukrajinski mediji.

“Naš stav je da prvo postignemo prekid vatre kako bismo mogli da sjednemo za pregovarački sto, razgovaramo, razumijemo naše stavove. Mislim da je ovo veoma važan prvi korak”, rekao je Zelenski i dodao da predsjednik SAD razume ovaj stav, prenosi jutros agencija Ukrinform.

Ukrajinski mediji su prenijeli da je tokom sastanka Trampa i Zelenskog ključno pitanje bilo o načinima da se izvrši pritisak na Rusiju kako bi se postigao mir.

Uoči sastanka sa Zelenskim, Tramp je razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i ocijenio da je razgovor bio “veoma produktivan”.

Tramp je rekao da će se sastati sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o “mogućnosti okončanja neslavnog rata između Rusije i Ukrajine”.

Ukrajinski dronovi zapalili rusku trafostanicu
Trafostanica u ruskoj Uljanovskoj oblasti gori nakon napada ukrajinskim dronom, izvijestili su ruski medijski kanali na Telegramu 18. oktobra.

Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama navodno prikazuju dronove kako noću pogađaju trafostanicu Veškaima u regiji, što je dovelo do požara na mjestu napada,

Meta napada ključna energetska infrastruktura
Trafostanica Veškaima je elektroenergetsko postrojenje od 500 kilovolta u vlasništvu podružnice Rossetija, najveće ruske kompanije za prenos električne energije.

Ukrajina je pojačala napade na daljinu protiv ruske naftne, gasne i energetske infrastrukture, što predstavlja ključni izvor prihoda Moskve koji pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu. Trafostanica Veškaima nalazi se više od 900 kilometara istočno od rusko-ukrajinske granice.

Nastavak napada na rusku energetsku mrežu
U noći 16. oktobra, ukrajinski dronovi pogodili su sličnu trafostanicu u ruskoj Volgogradskoj oblasti, izvijestio je regionalni guverner Andrej Bočarov.

Krajem septembra, guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izvijestio je o napadu na kritičnu infrastrukturu i “značajnim nestancima struje” nakon što su ukrajinske rakete HIMARS navodno pogodile termoelektranu.