Connect with us

Svijet

“KUVA” U PARIZU! Francuska vlada na ivici pada

Francuska se suočava sa jednom od najvećih političkih i budžetskih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski premijer Fransoa Bajru priprema se za ključni glas povjerenja u parlamentu 8. septembra, dok masovni protesti, opozicija i finansijska tržišta vrše pritisak na manjinsku vladu.

Ova kombinacija političke nestabilnosti i ekonomskog pritiska podsjeća na krizu iz 1930-ih godina i mogla bi imati dugoročne posljedice po stabilnost države.

Budžetska kriza: Štednja koja dijeli zemlju
Vlada Bajrua predložila je budžet koji predviđa štednju od 44 milijarde evra i ukidanje dva državna praznika.

Cilj je smanjenje deficita na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako bi se ispunili kriterijumi Evropske unije i smanjila zabrinutost finansijskih tržišta.

Ministar finansija Erik Lombar izjavio je da bi u suprotnom mogla uslijediti intervencija Međunarodnog monetarnog fonda.

“Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Kretanje u pravom smjeru je ključno”, rekao je Lombar, ističući da Francuska već sada troši na kamate više nego Italija.

Dodao je da plan “fer štednje” zahtijeva da najbogatiji doprinesu najviše, kako bi opterećenje bilo pravedno raspoređeno.

Opozicija, međutim, tvrdi da predložene mjere nisu fer i da ne rješavaju osnovne probleme. Socijalisti, zeleni i ekstremna ljevica kritikovali su Bajruov pristup, dok Nacionalni savez Marin le Pen otvoreno poziva na nove izbore.

Politička scena: Premijer na tankoj liniji
Bajru vodi manjinsku vladu, što znači da svaki zakon, uključujući budžet, zavisi od kompromisa s opozicionim strankama.

Tri velika bloka – ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava Makrona i ljevica – pokazuju minimalnu spremnost na saradnju.

Žan-Lik Melenšon, lider “Nepokorene Francuske”, pozvao je sindikate da podrže masovne proteste 10. septembra i organizuju generalni štrajk.

“Ne možemo da pregovaramo s ovom administracijom. Potrebno je da Makron bude opozvan”, kazao je Melenšon u intervjuu za radio.

Čak ni konzervativci nisu pošteđeni kritike. Bivši lider Republikanske stranke Žan-Fransoa Kope izjavio je da bi predsjednik Francuske Emanuel Makron trebalo da planira svoju ostavku, aludirajući na odlazak generala Šarla de Gola 1969. godine nakon neuspjeha referenduma o ustavnim reformama.

Ako Bajru ne obezbijedi većinu u parlamentu, Makron će se naći pred teškim izborom: imenovanje novog premijera, formiranje ekspertske vlade ili raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora prije isteka mandata.

Svaka od opcija nosi značajan rizik za stabilnost zemlje i Makronov politički kapital.

Protesti 10. septembra: Narod protiv politike štednje
Pokret za “nacionalni šatdaun” 10. septembra, koji okuplja anonimne aktiviste i razne političke frakcije, dobija sve veći odziv javnosti. Prema anketi “Toluna Haris Interaktiv”, dvije trećine ispitanika podržava protest, uključujući glasače sa lijevog i desnog spektra.

Ovaj pokret se već poredi sa “Žutim prslucima” iz 2018 – 2019, čija je mobilizacija krenula iz Facebook grupa i prerastala u masovne demonstracije širom zemlje.

Melenšon i njegov pokret planiraju parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona, iako se očekuje da neće biti uspješna.

Sindikat CGT pozvao je članove na štrajk gdje god je to moguće, dok su i drugi sindikati dali podršku protestu. Građani su, prema izvještajima, izrazili ogorčenje zbog smanjenja socijalnih davanja i ukidanja praznika, što dodatno povećava rizik od masovnih demonstracija.

Istorijski kontekst: Francuska 1932. – 1933.
Kriza u Francuskoj podsjeća na period iz 1930-ih godina, kada je zemlja bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Između 1932. i 1933. godine, Francuska je imala šest premijera u samo godinu dana, što je izazvalo političku paralizu.

Razlog je uvijek bio isti – neslaganje oko budžeta. Nijedan predloženi plan, bilo povećanje poreza, smanjenje izdataka ili posebne mjere, nije mogao da pridobije podršku većine u parlamentu.

Državni budžet je tada postao kamen spoticanja koji je podrio povjerenje građana u demokratiju.

Danas, Francuska je prezadužena sa 3.000 milijardi evra, a kamate na dug svake godine gutaju desetine milijardi. Finansijska tržišta pažljivo posmatraju poteze vlade, a pad berzanskog kursa i rast kamata na obveznice signalizuju ozbiljnu zabrinutost.

Reakcije političkih blokova i sindikata
Ultradesni Nacionalni savez: traži nove izbore, investicije u policiju i vojsku, jačanje kupovne moći, finansirano dodatnim zaduživanjem.

Ekstremna ljevica: planira generalni štrajk i parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona.

Zeleni, socijalisti i komunističke stranke: odbijaju da podrže Bajruov budžet, nude alternativne budžete s većim opterećenjem za bogate.

Sindikati (CGT i drugi): pozivaju na štrajkove i masovne proteste.

Konzervativci: takođe kritikuju mjere štednje, upozoravajući da bi stroge fiskalne mere mogle dodatno opteretiti srednji sloj i ojačati opozicione blokove koji vode u anketama.

Finansijski pritisak: Tržišta i međunarodni pritisci
Investitori i finansijska tržišta već reaguju na Bajruove prijedloge. Kamate na državne obveznice nadmašile su nivo grčkih obveznica, što signalizuje nepovjerenje u francusku fiskalnu politiku. Bez kredibilnog plana za konsolidaciju finansija, Francuska bi mogla da izgubi kreditni rejting.

Evropska unija i Brisel takođe vrše pritisak na Francusku da sprovede štedljive mjere, dok Međunarodni monetarni fond nadzire fiskalnu politiku zemlje i upozorava na moguće posljedice neuspjeha.

Ključni mjesec za Francusku
Francuska se suočava sa kombinacijom političke, ekonomske i društvene krize. Bajru se kocka sa povjerenjem u parlamentu, Makron mora da razmotri teške odluke, a građani i sindikati spremaju masovne proteste 10. septembra.

Istorijske paralelne sa krizom iz 1930-ih, visoka zaduženost, rast kamata i nezadovoljstvo građana stvaraju scenario u kojem svaki pogrešan potez može dodatno destabilizovati zemlju, prenosi Nova.

Francuska stoji pred testom svoje političke i finansijske stabilnosti, a naredne nedjelje biće ključno da li vlada uspije da sačuva povjerenje parlamenta, tržišta i građana.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno