Connect with us

Politika

Ko profitira od ČOVIĆEVOG STRATEŠKOG poteza – BERZA električne energije u MOSTARU!

Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH novi je ‘kamen spoticanja’ među političkim akterima BiH i mogao bi generisati nove blokade u Parlamentarnoj skupštini BiH. Riječ je o zakonu čije je usvajanje jedan od preduslova da izvoznici iz BiH budu izuzeti od CBAM-a, mehanizma EU koji podrazumijeva plaćanja poreza na ugljen dioksid u sektorima električne energije, cementa, đubriva, aluminijuma i čelika, a čija primjena počinje za tri dana ili 1. januara 2026. godine.

Osim toga, usvajanje ovog zakona trebalo je doprinijeti ispunjavanju obaveza BiH prema Energetskoj zajednici i EU zakonodavstvu, uspostavljanju berze električne energije u BiH, kao spajanju bh. tržišta električne energije sa drugim tržištima.

Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH usvojen je 12. decembra u Predstavničkom domu PSBiH, ali je pitanje da li će ikada u istom tekstu biti usvojen u Domu naroda PSBiH.

Kako su počeli problemi

Naime, sva ranija podrška HDZBiH i SNSD-a ovom zakonu i njihovo pozivanje na hitno njegovo usvajanje, ‘istopili’ se pred amandmanom usvojenim u Predstavničkom domu PSBiH, da se u izvornom prijedlogu zakona pristiglom iz Savjeta ministara BiH promijeni odredba o sjedištu buduće bh. berze električne energije.

Umjesto Mostara, Predstavnički dom PSBiH prihvatio je amandman Komisije za spoljnu trgovinu i carine da sjedište buduće berze bude u Brčkom. Amandman je inače uputio SDS-ov poslanik u PD PSBiH Darko Babalj.

I tu su počeli problemi. Predrag Kožul, poslanik HDZBiH, pokušao je na sjednici Predstavničkog doma PSBiH 12. decembra uložiti amandman kojim u zakon ponovo vraća da sjedište berze bude u Mostaru, ali je to Predstavnički dom odbio. A onda su počele blokade i opstrukcije donošenja ovog zakona u Domu naroda PSBiH.

Prvo je Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH i kadar HDZBiH, iako je zakon usvojen još 12. decembra, odbio taj zakon proslijediti tri sprata više u zgradi PSBiH, do Doma naroda PSBiH.

Kada je predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović, kako je sam saopštio na sjednici Doma naroda 23. decembra, predložio na kolegiju da se taj zakon razmatra na sjednici Doma, na to nisu pristali članovi Kolegija Dragan Čović i Nikola Špirić.

No, na toj sjednici Doma naroda Dragan Čović za zakon o električnoj energiji kazao je da on jeste neophodan, ali ‘da su svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko u zabludi. ‘

“To se neće desiti. I to morate razumjeti, iako se nekome to ne sviđa,” kazao je Čović, baš kao da je berza već osnovana u gradu na Neretvi, a ne da smo u situaciji da još nije usvojen ni zakon koji reguliše njeno formiranje.

Ovakva odlučnost Čovića da blokira usvajanje zakona o električnoj energiji ako sjedište berze ne bude u Mostaru nameće logično pitanje: Zašto je njemu i HDZ-BiH toliko važno da berza bude u Mostaru?

Prava moć berze i ko će diktirati pravila

Proučavajući nadležnosti koje će imati budući operator prenosnog sistema, odnosno berza električne energije u BiH, kao i istražujući pozicije i ovlaštenja takvih berzi u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, došli smo do jasnih pokazatelja o tome da, u stvari, onaj ko ima uticaj nad berzom ima i moć da dugoročno oblikuje energetski sistem i finansijske tokove vrijedne stotine miliona maraka. To je ujedno odgovor i na pitanje o Čovićevom interesu u borbi za adresu buduće berze.

I zato će se sigurno vrlo brzo pokazati da spor oko sjedišta berze električne energije u BiH predstavlja jednu od najvažnijih političkih i ekonomskih bitaka u zemlji. Jer on se ne vodi oko adrese, nego oko kontrole novca, moći i budućeg energetskog sistema BiH.

Naime, berza električne energije nije obična firma niti klasična državna institucija, nego je mjesto gdje se odlučuje kako se struja prodaje, po kojoj cijeni i pod kojim pravilima. Suština cijelog spora zapravo nije u Mostaru ili Brčkom, nego u pitanju ko postavlja direktora i upravu berze.

A zna se da onaj ko postavlja kadrove odlučuje o pravilima trgovine strujom, vidi tržišne podatke prije drugih, može pogodovati ‘svojima’ i utiče na tokove novca vrijedne milione maraka. Takođe, cijene struje, stabilnost snabdijevanja, buduće investicije i usklađivanje s EU pravilima, sve to zavisi od toga kako će berza funkcionisati i ko će njome upravljati i spor ‘u najavi’ oko sjedišta berze električne energije u BiH nije administrativno pitanje, nego borba za kontrolu nad jednim od najvrijednijih resursa u zemlji.

Zato za HDZ BiH zahtjev da sjedište berze bude u Mostaru nije tehničko, nego strateško pitanje. Mostar je grad u kojem HDZ ima dugogodišnju institucionalnu dominaciju, u njemu je sjedište Elektroprivrede HZHB i smještanjem berze u Mostar, HDZ bi sigurno diktirao i kontrolisao te tokove.

I bez obzira na državnog operatora, zakon predviđa dosta samostalnih radnji i nadležnosti koje bi berza kao jedna od organizacionih jedinica provodila.

Upravo zbog ogromne uloge i značaja koji će buduća bh. berza električne energije imati u trgovini strujom, ovakav razvoj događaja najavljuje novo parlamentarno nadmudrivanje u periodu koji slijedi. U međuvremenu sve se to dešava u trenutku kada izvoznicima iz sektora industrije metala i drugih oblasti prijete ozbiljne posljedice CBAM-a i kada BiH hitno treba funkcionalno i transparentno tržište električne energije.

Ipak, to očigledno nije prioritet. Ključno pitanje za HDZ BiH i SNSD jeste da se u zakon vrati odredba po kojoj će sjedište buduće berze biti u Mostaru, a ne u Brčko distriktu.

Zbog toga se može očekivati da će HDZ BiH i SNSD nastaviti ‘gurati’ verziju zakona kakva je usvojena u Savjetu ministara i upućena u septembru u Dom naroda, a koja Mostar podrazumijeva kao sjedište berze električne energije. Čak i ako se takav zakon usvoji, zbog različitih tekstova u Predstavničkom domu i Domu naroda on će morati ići na dodatno usaglašavanje, što znači novo odugovlačenje i političko trgovanje.

Stranačko ‘strujno kolo’ uz dominantne kadrove SNSD i HDZBiH

Inače, uvidom u ranije aktivnosti iz energetskog sektora, još od 2017. godine u Mostaru se organizuju brojni skupovi uz učešće predstavnika hrvatskog energetskog sektora i hrvatske berze električne energije, na kojima se godinama ponavlja tvrdnja da će sjedište berze električne energije u BiH biti upravo u Mostaru, i to mnogo prije nego što je uopšte donesen zakon koji bi to regulisao.

Staša Košarac je i u Parlamentu BiH tvrdio da su se entiteti Federacija BiH i Republika Srpska usaglasili oko Mostara kao sjedišta berze, ali većina u Parlamentu BiH očigledno smatra drugačije.

A kako se svojevrsno stranačko ‘strujno kolo’ zatvorilo u regulatorima i energetskim institucijama u BiH koje će svakako imati uloge u primjeni budućeg zakona, govori podatak da je na čelu Nezavisnog operatora sistema Nemanja Pandurević, bivši šef kabineta Staše Košarca, dok su izvršni direktori Muhamed Mujakić i Ana Marić, svi imenovani u vrijeme koalicije SNSD-SDA-HDZ BiH.

Na čelu Elektroprenosa je Čovićev odani kadar Miro Džakula, a na čelu DERK-a se rotiraju na poziciji predsjedavajućeg svake godine Suad Zeljković i Nikola Pejić iz FBiH, te Branislava Milekić iz Republike Srpske, što nije pandan pozicijama u Elektroprenosu i NOS-u.

Košarac je nedavno kazao i da je NOS pokrenuo određene aktivnosti prema Evropskoj uniji s ciljem dobijanja sredstava za uspostavljanje berze, a nije precizirao kako je novac mogao biti tražen prije nego što je zakon usvojen.

Kada se sve skupa sagleda, jasno je zbog čega se oko zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije rasprava vodila skoro deceniju i zašto nas tek čekaju političke ucjene, trgovina i nadmudrivanje oko ovog zakona. Pitanja o tome hoće li građani dobiti jeftiniju struju, uređenije tržište električne energije, koliko će ih koštati ‘prepucavanja’, političare ne zanima.

(Raport)

Related Topics:

Politika

OTVORENI NAPAD NA BEOGRAD! Konaković najavio sabotažu izbora i zaprijetio srpskim diplomatama!

Savjet ministar razmatraće sutra na vanrednoj telefonskoj sjednici zahtjev zamjenika predsjedavajuće Staše Košarca za davanje saglasnosti da se na teritoriji BiH otvore biračka mjesta za glasanje na parlamentarnim izborim u Srbiji i omogući državljanima te zemlje da glasaju, a ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da ovaj prijedlog neće dobiti podršku bošnjačkih ministara. Tvrdi da bi “eventualno organizovanje glasanja bez saglasnosti nadležnih institucija moglo dovesti do mjera prema osoblju Ambasade Srbije u BiH”.

Kaže da je njegovo ministarstvo “pripremilo potrebni materijal, ali da je zatražio da ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prethodno odblokiraju desetak tačaka tog ministarstva koje su, kako tvrdi, mjesecima bez opravdanja blokirane”.

Među njima su, naveo je, odluke o kupovini objekata za diplomatsko-konzularnu mrežu, imenovanja atašea u pojedinim evropskim državama te utvrđivanje osnovice za zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

– Blokiraju to iz nekog inata – smatra Konaković.
Naglasio je da je predložio istovremeno deblokiranje tih pitanja i omogućavanje glasanja državljana Srbije u BiH, ali da predstavnici SNSD-a nisu prihvatili takav pristup.

– Predložili smo da sve to odblokiramo, da pustimo i glasanje. Međutim, oni su se odlučili da krenu drugim putem. Sutra ta tačka neće imati podršku bošnjačkih ministara i ne može proći – rekao je Konaković za Fenu.

Posebno je upozorio na moguće posljedice ukoliko bi vlasti Srbije odlučile organizovati glasanje na teritoriji BiH bez potrebne saglasnosti.

– Ulazimo u vrlo opasan presedan. Ukoliko slučajno Srbija odluči da bez dozvole Savjeta ministara ili Ministarstva inostranih poslova organizuje izbore, javio sam srpskim vlastima da ćemo ljude iz ambasade, u skladu s mojim nadležnostima, poslati kući, sve one koji to budu radili prije izbora – izjavio je Konaković.

Konaković je kazao da će insistirati na poštovanju propisanih procedura i zakona BiH. Tvrdi da ministri iz reda bošnjačkog naroda ne blokiraju tačke drugih ministarstava, “dok predstavnici SNSD-a odbijaju podržati imenovanja pojedinih atašea, uključujući one u Njemačkoj i Holandiji.

Košarac je ranije istakao da Konaković opstruiše ostvarivanje biračkog prava državljana Srbije, insistirajući da Savjet ministara donese odluku o tom pitanju.

Košarac je prošle sedmice zatražio vanrednu sjednicu Savjeta ministara.

U obrazloženju zahtjeva je navedeno da je Ambasada Srbije u BiH notom od 28. septembra obavijestila Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara da će u Srbiji 25. oktobra biti održani parlamentarni izbori, sa zahtjevom za davanje saglasnosti da se na teritoriji BiH omogući glasanje i otvore biračka mjesta. Time se potvrđuje reciprocitet u glasanju na teritoriji Srbije državljana BiH.

Košarac je rekao da neće odustati od zahtjeva da se državljanima Srbije omogući da 25. oktobra glasaju u BiH na parlamentarnim izborima u Srbiji, kao i da će Republika Srpska adekvatno odgovoriti, ako to ne bude riješeno.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

“NIJE KRIV LUKA, KRIVI SU PAPIRI!” Kako se direktor Elektroprivrede pere od novog udara na standard građana

“Elektroprivreda Republike Srpske” jedan je od najstabilnijih stubova privrede Republike Srpske i BiH, a cijena električne energije za potrošače u Srpskoj najniža je u okruženju, izjavio je generalni direktor ovog preduzeća Luka Petrović. On je istakao da se energetski sektor suočava sa složenim tržišnim okolnostima, rastom cijena električne energije na tržištu i problemima u proizvodnji, posebno u uslovima nepovoljne hidrološke godine.

Luka Petrović je naveo da su cijene električne energije na tržištu u prethodnih pet godina dostizale i 800 evra po megavat-času, dok su se tokom prethodne dvije decenije uglavnom kretale između 50 i 80 evra, a danas je do 300 evra.

– `Elektroprivreda Republike Srpske` i dalje obezbjeđuje najniže cijene električne energije u odnosu na okruženje – rekao je Petrović, dodajući da bi, kada bi električnu energiju prodavala po cijenama kao u Sloveniji, na raspolaganju imala oko 500 miliona KM više.

Prema njegovim riječima, da su cijene kao u Srbiji, taj iznos bi bio oko 250 miliona KM, dok bi primjena cijena iz Federacije BiH na količine električne energije kojima raspolaže “Elektroprivreda Republike Srpske” donijela oko 120 miliona KM. Petrović je naglasio da je jedan od značajnih rezultata Uprave “Elektroprivrede Republike Srpske”, zajedno sa Rudnikom i Termoelektranom (RiTE) Ugljevik, resornim ministarstvom i Vladom Srpske, rješavanje spora pred arbitražom u Vašingtonu, čiji je odštetni zahtjev slovenačke “Elektroprivrede” iznosio 672 miliona evra.

On je pojasnio da sporovi u vezi sa isporukom električne energije Sloveniji datiraju iz 1996. godine, te da je obaveza poštovanja pravnih procedura i međunarodnog prava važna za odgovorno poslovanje energetskog sektora.

Kao jedan od odgovora na izazove u energetskom sektoru, naveo je razvoj novih proizvodnih kapaciteta, ističući da se intenzivno radi na hidroelektranama Bistrica i Dabar, da je raspisan tender za solarnu elektranu Trebinje tri, kao i za izgradnju vjetroparka Hrgud kod Berkovića.

– Kombinacijom solarne energije, vjetra i vode možemo doći u situaciju da tokom određenih dana u godini energiju ne kupujemo, već prodajemo – rekao je Petrović, naglasivši da je za realizaciju takvih projekata potrebno više godina. On je ocijenio da se stanje u energetskom sektoru ne može posmatrati samo kroz pojedinačne podatke o uvozu i izvozu električne energije, već je potrebno uzeti u obzir tržišne cijene, raspoložive proizvodne kapacitete i obaveze prema drugim elektroenergetskim sistemima.

Petrović je rekao da 86 odsto građana Republike Srpske plaća račune električne energije ispod 80 KM, napominjući da će 2027. godina biti teška, ali da se u drugoj polovini 2027. godine očekuje puštanje u rad jedne od hidroelektrana na Bistrici, a u 2028. godini izlazak na mrežu hidroelektrane “Dabar”.

Govoreći o pisanju pojedinih medija o poskupljenju cijene električne energije, Petrović je rekao da je riječ o paušalnim ocjenama pojedinih novinara.

– Postoji procedura za to. Ne povećava Luka Petrović cijenu električne energije. Postoje procedure, bilansi stanja i uspjeha, tačno se zna koliko smo energije kupili i prodali. Mi taj podatak moramo dati Regulatornoj agenciji za energetiku, a ona nema odgovornost, već samo sabira ono što joj dostavimo. Procedura je jasna, da se do 1. decembra najavi povećanje cijene električne energije za narednu godinu – rekao je Petrović.

On je rekao da o tome da li će doći do poskupljenja cijene električne energije “glavnu polugu sabira Vlada”, te da ukoliko Vlada Republike Srpske ustanovi da može da pokrije neke minuse koji se ostvaruju iz kupovine i prodaje energije u matičnom preduzeću, ona će to pokriti.

– Ako ne može da pokrije, mijenjaćemo cijene. To nije hir, nego zbir podataka koji se desi sa kupovinom energije. Posljednje tri godine nedostajale su ogromne količine energije zbog loše hidrologije – rekao je Petrović.

Petrović je ukazao i na probleme u radu Termoelektrane Ugljevik, čiji je radni vijek pri kraju, zbog čega su potrebna dodatna ulaganja u postrojenje i rudnik, kako bi se obezbijedile dovoljne količine uglja odgovarajućeg kvaliteta.

– Nećemo odustati od tog sistema. Vlada je do sada mnogo uložila da se stabilizuje, kao i `Elektroprivreda`. Mi smo do danas podijelili devet plata uredno u Ugljeviku, a rudnik i termoelektrana je radila manje od tri mjeseca – rekao je Petrović. On je rekao da imaju uglja, ali da bi se došlo do njega treba uraditi izmjene i dopune rudarskih projekata, kao i eksproprijaciju, koja je najveći problem.

– Moraće Narodna skupštine Republike Srpske u novom sazivu da donese zakone da se za važne projekte, auto-puteve, brze ceste i rudnike promtno ulazi u imovinu kako bi se došlo do uglja. Mi sad imamo situaciju da ne možemo doći do uglja. Ne fali nam novca, već imamo procedure koje traju i godinu dana – rekao je Petrović i dodao da očekuje da situacija sa imovinsko-pravnim odnosima u Ugljeviku bude riješena do nove godine.

Nastavi čitati

Politika

CRNI MART ZA DOMAĆINSTVA U SRPSKOJ! Dodik najavio drastično poskupljenje struje, evo ko će platiti najveći ceh!

Struja u Republici Srpskoj uskoro će poskupjeti za privredu, dok domaćinstva nivelacija cijena očekuje početkom marta, uz najavu rigoroznih mjera i maksimalnih tržišnih cijena za sve građane koji se budu grijali na električnu energiju. ​Ovo je izjavio predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik na vanrednoj konferenciji za medije u Banjaluci, poručivši da je trenutni energetski sistem „prenapregnut“.

​Prema njegovim riječima, korigovanje tarifa za privredne subjekte stupa na snagu ranije, a o novoj komercijalnoj cijeni tek će se razgovarati sa predstavnicima poslovne zajednice kako bi se definisali konačni uslovi. ​Dodik je poručio stanovništvu da bude spokojno jer neće biti restrikcija u snabdijevanju, ali je uputio i oštra upozorenja onima koji planiraju zagrijavanje prostorija na struju.

​„Ako neko hoće da se grije na struju, to treba i da plati“, naglasio je Dodik, najavivši da će se potrošnja električne energije za grijanje regulisati sistemskim mjerama.

On je podvukao da država više neće subvencionisati takav vid potrošnje kroz socijalne cijene, te da će građani koji koriste struju za grijanje morati da plate maksimalnu tržišnu cijenu.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno