Connect with us

Politika

Ko profitira od ČOVIĆEVOG STRATEŠKOG poteza – BERZA električne energije u MOSTARU!

Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH novi je ‘kamen spoticanja’ među političkim akterima BiH i mogao bi generisati nove blokade u Parlamentarnoj skupštini BiH. Riječ je o zakonu čije je usvajanje jedan od preduslova da izvoznici iz BiH budu izuzeti od CBAM-a, mehanizma EU koji podrazumijeva plaćanja poreza na ugljen dioksid u sektorima električne energije, cementa, đubriva, aluminijuma i čelika, a čija primjena počinje za tri dana ili 1. januara 2026. godine.

Osim toga, usvajanje ovog zakona trebalo je doprinijeti ispunjavanju obaveza BiH prema Energetskoj zajednici i EU zakonodavstvu, uspostavljanju berze električne energije u BiH, kao spajanju bh. tržišta električne energije sa drugim tržištima.

Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH usvojen je 12. decembra u Predstavničkom domu PSBiH, ali je pitanje da li će ikada u istom tekstu biti usvojen u Domu naroda PSBiH.

Kako su počeli problemi

Naime, sva ranija podrška HDZBiH i SNSD-a ovom zakonu i njihovo pozivanje na hitno njegovo usvajanje, ‘istopili’ se pred amandmanom usvojenim u Predstavničkom domu PSBiH, da se u izvornom prijedlogu zakona pristiglom iz Savjeta ministara BiH promijeni odredba o sjedištu buduće bh. berze električne energije.

Umjesto Mostara, Predstavnički dom PSBiH prihvatio je amandman Komisije za spoljnu trgovinu i carine da sjedište buduće berze bude u Brčkom. Amandman je inače uputio SDS-ov poslanik u PD PSBiH Darko Babalj.

I tu su počeli problemi. Predrag Kožul, poslanik HDZBiH, pokušao je na sjednici Predstavničkog doma PSBiH 12. decembra uložiti amandman kojim u zakon ponovo vraća da sjedište berze bude u Mostaru, ali je to Predstavnički dom odbio. A onda su počele blokade i opstrukcije donošenja ovog zakona u Domu naroda PSBiH.

Prvo je Marinko Čavara, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH i kadar HDZBiH, iako je zakon usvojen još 12. decembra, odbio taj zakon proslijediti tri sprata više u zgradi PSBiH, do Doma naroda PSBiH.

Kada je predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović, kako je sam saopštio na sjednici Doma naroda 23. decembra, predložio na kolegiju da se taj zakon razmatra na sjednici Doma, na to nisu pristali članovi Kolegija Dragan Čović i Nikola Špirić.

No, na toj sjednici Doma naroda Dragan Čović za zakon o električnoj energiji kazao je da on jeste neophodan, ali ‘da su svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko u zabludi. ‘

“To se neće desiti. I to morate razumjeti, iako se nekome to ne sviđa,” kazao je Čović, baš kao da je berza već osnovana u gradu na Neretvi, a ne da smo u situaciji da još nije usvojen ni zakon koji reguliše njeno formiranje.

Ovakva odlučnost Čovića da blokira usvajanje zakona o električnoj energiji ako sjedište berze ne bude u Mostaru nameće logično pitanje: Zašto je njemu i HDZ-BiH toliko važno da berza bude u Mostaru?

Prava moć berze i ko će diktirati pravila

Proučavajući nadležnosti koje će imati budući operator prenosnog sistema, odnosno berza električne energije u BiH, kao i istražujući pozicije i ovlaštenja takvih berzi u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, došli smo do jasnih pokazatelja o tome da, u stvari, onaj ko ima uticaj nad berzom ima i moć da dugoročno oblikuje energetski sistem i finansijske tokove vrijedne stotine miliona maraka. To je ujedno odgovor i na pitanje o Čovićevom interesu u borbi za adresu buduće berze.

I zato će se sigurno vrlo brzo pokazati da spor oko sjedišta berze električne energije u BiH predstavlja jednu od najvažnijih političkih i ekonomskih bitaka u zemlji. Jer on se ne vodi oko adrese, nego oko kontrole novca, moći i budućeg energetskog sistema BiH.

Naime, berza električne energije nije obična firma niti klasična državna institucija, nego je mjesto gdje se odlučuje kako se struja prodaje, po kojoj cijeni i pod kojim pravilima. Suština cijelog spora zapravo nije u Mostaru ili Brčkom, nego u pitanju ko postavlja direktora i upravu berze.

A zna se da onaj ko postavlja kadrove odlučuje o pravilima trgovine strujom, vidi tržišne podatke prije drugih, može pogodovati ‘svojima’ i utiče na tokove novca vrijedne milione maraka. Takođe, cijene struje, stabilnost snabdijevanja, buduće investicije i usklađivanje s EU pravilima, sve to zavisi od toga kako će berza funkcionisati i ko će njome upravljati i spor ‘u najavi’ oko sjedišta berze električne energije u BiH nije administrativno pitanje, nego borba za kontrolu nad jednim od najvrijednijih resursa u zemlji.

Zato za HDZ BiH zahtjev da sjedište berze bude u Mostaru nije tehničko, nego strateško pitanje. Mostar je grad u kojem HDZ ima dugogodišnju institucionalnu dominaciju, u njemu je sjedište Elektroprivrede HZHB i smještanjem berze u Mostar, HDZ bi sigurno diktirao i kontrolisao te tokove.

I bez obzira na državnog operatora, zakon predviđa dosta samostalnih radnji i nadležnosti koje bi berza kao jedna od organizacionih jedinica provodila.

Upravo zbog ogromne uloge i značaja koji će buduća bh. berza električne energije imati u trgovini strujom, ovakav razvoj događaja najavljuje novo parlamentarno nadmudrivanje u periodu koji slijedi. U međuvremenu sve se to dešava u trenutku kada izvoznicima iz sektora industrije metala i drugih oblasti prijete ozbiljne posljedice CBAM-a i kada BiH hitno treba funkcionalno i transparentno tržište električne energije.

Ipak, to očigledno nije prioritet. Ključno pitanje za HDZ BiH i SNSD jeste da se u zakon vrati odredba po kojoj će sjedište buduće berze biti u Mostaru, a ne u Brčko distriktu.

Zbog toga se može očekivati da će HDZ BiH i SNSD nastaviti ‘gurati’ verziju zakona kakva je usvojena u Savjetu ministara i upućena u septembru u Dom naroda, a koja Mostar podrazumijeva kao sjedište berze električne energije. Čak i ako se takav zakon usvoji, zbog različitih tekstova u Predstavničkom domu i Domu naroda on će morati ići na dodatno usaglašavanje, što znači novo odugovlačenje i političko trgovanje.

Stranačko ‘strujno kolo’ uz dominantne kadrove SNSD i HDZBiH

Inače, uvidom u ranije aktivnosti iz energetskog sektora, još od 2017. godine u Mostaru se organizuju brojni skupovi uz učešće predstavnika hrvatskog energetskog sektora i hrvatske berze električne energije, na kojima se godinama ponavlja tvrdnja da će sjedište berze električne energije u BiH biti upravo u Mostaru, i to mnogo prije nego što je uopšte donesen zakon koji bi to regulisao.

Staša Košarac je i u Parlamentu BiH tvrdio da su se entiteti Federacija BiH i Republika Srpska usaglasili oko Mostara kao sjedišta berze, ali većina u Parlamentu BiH očigledno smatra drugačije.

A kako se svojevrsno stranačko ‘strujno kolo’ zatvorilo u regulatorima i energetskim institucijama u BiH koje će svakako imati uloge u primjeni budućeg zakona, govori podatak da je na čelu Nezavisnog operatora sistema Nemanja Pandurević, bivši šef kabineta Staše Košarca, dok su izvršni direktori Muhamed Mujakić i Ana Marić, svi imenovani u vrijeme koalicije SNSD-SDA-HDZ BiH.

Na čelu Elektroprenosa je Čovićev odani kadar Miro Džakula, a na čelu DERK-a se rotiraju na poziciji predsjedavajućeg svake godine Suad Zeljković i Nikola Pejić iz FBiH, te Branislava Milekić iz Republike Srpske, što nije pandan pozicijama u Elektroprenosu i NOS-u.

Košarac je nedavno kazao i da je NOS pokrenuo određene aktivnosti prema Evropskoj uniji s ciljem dobijanja sredstava za uspostavljanje berze, a nije precizirao kako je novac mogao biti tražen prije nego što je zakon usvojen.

Kada se sve skupa sagleda, jasno je zbog čega se oko zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije rasprava vodila skoro deceniju i zašto nas tek čekaju političke ucjene, trgovina i nadmudrivanje oko ovog zakona. Pitanja o tome hoće li građani dobiti jeftiniju struju, uređenije tržište električne energije, koliko će ih koštati ‘prepucavanja’, političare ne zanima.

(Raport)

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ UDARIO NA PREMIJERA: “Penzioneri neustavno plaćaju zdravstvo – zašto im uzimate 10,2% kao milijarderima?”

Narodni poslanik PDP-a i član PSS-a traži hitno ukidanje doprinosa za penzionere i poziva se na Ustav Republike Srpske

Narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević, oštro je kritikovao Vladu Republike Srpske zbog, kako navodi, neustavnog opterećenja penzionera kroz doprinose za zdravstveno osiguranje.

Kresojević je postavio direktno pitanje predsjedniku Vlade – zašto penzioneri plaćaju doprinose za zdravstvo po stopi od 10,2 odsto, isto kao i najbogatiji građani.

„Da li je pošteno da penzioner sa srazmjernom penzijom plaća doprinose za zdravstvo po istoj stopi kao milijarder poput Goci Pavlović?“ – upitao je Kresojević.

On tvrdi da vlast, pokušavajući da „zakrpi budžetske rupe“, teret prebacuje upravo na najosjetljivije kategorije stanovništva.

„Umjesto da sve penzionere oslobodi doprinosa za zdravstvo, vlast je onima sa srazmjernim penzijama povećala opterećenje čak pet puta“, upozorio je on.

Kresojević se pozvao na član 37. stav 3. Ustav Republike Srpske, ističući da je jasno propisano da djeca, trudnice i starija lica imaju pravo na liječenje koje se finansira iz budžeta.

„Pozivam predsjednika Vlade da pročita Ustav i objasni građanima zašto se on krši“, poručio je Kresojević.

Na kraju, najavio je da će uputiti zvaničnu inicijativu Vladi Republike Srpske i Fondu zdravstvenog osiguranja sa zahtjevom da se, kako kaže, odmah odustane od „neustavnog siromašenja penzionera“.

Nastavi čitati

Politika

DOK GRAĐANI PLAĆAJU – NEKO SE BOGATI! Šok pitanja o milionima iz OC Jahorina!

Povezane firme, isti ljudi i ponavljajući ugovori — tako izgleda obrazac poslovanja Olimpijskog centra „Jahorina“, gdje se među partnerima, kojima daju milionske ugovore, redovno pojavljuju preduzeća koja se mogu dovesti u vezu sa rukovodstvom ovog javnog preduzeća ili se osnivaju samo nekoliko dana raspisivanja tendera, piše Capital.

U čijim džepovima završavaju milioni “OC Jahorina” koje vraćaju građani Republike Srpske?
Takvi ugovori su nerijetko i milionske vrijednosti, a dešava se da su i prethodno pojedini uslovi u tenderima tako postavljeni da je vidjivo da su tu kako bi ograničili konkurenciju.

Postoje s druge strane, i preduzeća koja su dugi niz godina među omiljenima Olimpijskog centra i koja za njih obavljaju poslove od nabavke roba, preko građevinskih radova, do vršenja brojnih usluga.

Jedno od takvih preduzeća je svakako „Stam-Petrović“ u vlasništvu Mirka Petrovića koje već godinama dominira tenderima na Jahorini.

Posljednji u nizu ugovora koje su dobili od OC „Jahorina“ je onaj za nabavku elektromaterijala vrijedan 70.434 KM sa porezom.

Ovaj ugovor, koji su dobili polovinom marta, svakako nije ni među pet najvrijednijih koje je ovo preduzeće sklapalo sa Olimpijskim centrom.

Jedan od najvrijednijih je svakako onaj za izgradnju ski lifta koji su dobili početkom 2024. godine vrijedan čak 4,6 miliona maraka sa porezom, dok su za izgradnju ski staze dobili gotovo tri miliona KM sa PDV-om.

Takođe su sredinom 2023. godine zajedno sa šest drugih preduzeća dobili ugovor za izgradnju ski bifea vrijedan 2,3 miliona KM sa porezom, dok su za izgradnju upravne zgrade kao jedan od članova grupe ponuđača dobili 3,3 miliona maraka.

Za vodosnabdijevanje akumulacije skijaškog centra „Igrišta“ su zajedno sa sedam drugih firmi dobili čak 5,8 miliona maraka.

„Stam Petrović“ je za Olimpijski centar proteklih godina, pored pomenutih poslova, održavao instalacije za vodu, nabavljao kameni i građevinski materijal, sanirao saobraćajnice, nabavljao opremu za grijanje, gradio ski liftove, ali im dostavljao čak i vreće za smeće.

Interesantno je da su prihodi i dobit ove firme počeli rapidno rasti baš u momentu kada su počeli sklapati ozbiljnije poslove sa „Jahorinom“.

Oni su na primjer 2019. godine prihodovali oko tri miliona maraka, dok im je dobit iznosila 908.246 KM.

Već 2020. godine prihodi su im se udvostručili na 6,4 miliona KM, dok su zaradili 2,1 milion maraka.

Najplodnosnija godina za njih je bila 2023. kada su prihodovali čak 36,3 miliona KM, a zaradili 21,4 miliona maraka.

Prema posljednjim objavljenim finansijskim izvještajima za 2024. godine zaradili su 7,6 miliona maraka, a obrnuli 22,3 miliona KM.

Kontakt preduzeća izvršna direktorka u Olimpijskom centru

„Stam-Petrović“ svakako nije jedini na listi omiljenih saradnika Olimpijskog centra. Tu je nezaobilazno i preduzeće „Eko-projekt“ Pale.

Iako ovo preduzeće nema dugogodišnju saradnju sa OC, prošla godina je za njih bila izuzetno povoljna jer su za svega dvadesetak dana od „Jahorine“ dobili 3,5 miliona maraka sa PDV-om.

Ovo preduzeće se obavezalo da će za „Jahorinu“ nabavljati u naredne tri godine mlijeko i mliječne proizvode, alkohol, bezalkoholna pića, kafu i srodne proizvode, kao i meso i kolonijalne proizvode.

Najvrijedniji je svakako onaj ugovor za nabavku alkoholnih, bezalkoholnih pića i kafe čija je vrijednost oko 1,5 miliona KM, dok će za nabavku mesa dobiti oko milion maraka.

Za nabavku mlijeka i mliječnih proizvoda dobiće oko 360.000 KM sa porezom.

Sve to ne bi bilo ni izbliza interesantno da kao jedan od zvaničnih kontakata ovog preduzeća donedavno nije bila navedena Milidraga Šarac član upravnog odbora i v.d. izvršnog direktora za finansijske i ekonomsko-komercijalne poslove Olimpijskog centra.

Pored toga, posljednji, javno dostupni, finansijski izvještaji preduzeća „Eko-projekt“ su iz 2016. godine kada im je prihod iznosio svega 7.316 KM, a dobit im je bila nula.

Na osnovu kakvih recenzija im je Olimpijski centar povjerio ovako vrijedne poslove je pod znakom pitanja, ako se uzme u obzir da se, kada su tenderi u pitanju, ime ovog preduzeća spominje samo na rang listi aplikanata za dodjelu podsticaja u oblasti preduzetništva opštine Pale, kao i na dokumentu Istočnog Sarajeva koje im je 2019. godine odobrilo 20.000 KM u procesu raspodjele sredstava za upravljanje otpadom.

Inače osnovna djelatnost ove firme je, prema podacima APIF-a, reciklaža (prerada) razvrstanih materijala.

Prije nego što je „Eko-projekt“ preuzeo taj posao, prehrambene proizvode za OC „Jahorina“ su nabavljala preduzeća „Nedomex logistika“ i „Nedomex“ koji je sada u stečaju.

„Nedomex logistika“ je sada u vlasništvu Đorđa Eleka, dok je ranije kao vlasnik ove firme bila upisana Jovana Vukadin, svastika Milenka Eleka, koji je u bliskim rodbinskim vezama sa Nedeljkom Elekom predsjednikom Nadzornog odbora Olimpijskog centra „Jahorina“.

„Nedomex logistika“ je za „Jahorinu“ nabavljala voće i povrće, alkoholna i bezalkoholna pića, ali i meso i proizvode od mesa i za sve to dobijala i milionski vrijedne ugovore.

Za nabavku mesa, voća i povrća, ali i alkohola je prije „Nedomex logistike“ bila zadužena firma „Nedomex“ koja je trenutno u stečaju.

Vlasnici ovog preduzeća su Elekov rođak, Milenko Elek i pomenuta izvršna direktorka OC „Jahorina“ Milidraga Šarac, tada Čarkić.

I ova firma je dobijala od „Jahorine“ vrijedne ugovore koji su 2023. godine raskinuti – bez objašnjenja.

Preduzeće na adresi bjeloruskog konzulata

Ništa manje zanimljiva od već nabrojanih nije ni firma „WS light“ sa kojom je OC „Jahorina“ takođe svojevremeno sarađivao, a koja je dobijala unosne ugovore milionske vrijednosti.

Ova firma je osvjetljava stazu „Skočine“ i to za 2,4 miliona KM, ali i stazu „Trnovo“ i to za 2,2 miliona maraka.

Radili su i na unutrašnjem uređenju bifea, kao članovi grupe ponuđača, a za šta su zajedno sa drugih šest preduzeća dobili oko tri miliona KM.

Ipak najvrijedniji ugovor koji su, takođe kao član grupe ponuđača, dobili od Olimpijskog centra je svakako onaj za nabavku isklopive šestosjedne žičare po sistemu ključ u ruke.

Tada su, zajedno sa četiri druga preduzeća dobili oko 17 miliona KM.

Kao vlasnici ove firme su navedeni Stevica Rogulja i Vanja Vukojčić.

Slučajnost ili ne, ali ova firma se nalazi na istoj adresi kao i Konzulat Bjelorusije na Palama, odnosno na adresi Jovana Cvijića 16, Pale.

Inače, počasni konzul Bjelorusije u BiH je Nedeljko Elek.

Firma osnovana osam dana prije tendera

Da u Olimpijskom centru ništa nije uobičajeno i svakodnevno dokaz je i to da su posao medijske eksponiranosti vrijedan gotovo 180.000 maraka sa porezom dali firmi „Logos“ iz Istočne Ilidže, osnovanoj svega osam dana prije raspisivanja obavještenja o nabavci

Prema zvaničnim podacima, preduzeće je osnovano 23. decembra 2025. godine, a „Jahorina“ je obavještenje o nabavci objavila 31. decembra prošle godine.

Koliko „Jahorina“ drži do reklamiranja govori i podatak da su netom prije ugovora za „Logos“ za reklamiranje na sportskim događajima dali 140.000 maraka i to Košarkaškom klubu „Jahorina“ na čijem je čelu ponovo – Nedeljko Elek.

Podsjetimo, dok “Jahorina” dijeli milione omiljenim firmama, Vlada Republike Srpske se obavezala krajem prošle godine da će vratiti 145 miliona maraka njihovog kredita.

Tačnije, Vlada će platiti sve kredite Jahorine kod komercijalnih banaka.

Vlada Republike Srpske nekoliko godina unazad bezrezervno pomaže rad Olimpijskog centra Jahorina, a za većinu kredita koje će vratiti ranije je dala garancije.

Bez obzira na to preduzeće je zbog nesolventnosti bilo pod stalnim blokadama računa od strane povjerilaca i dobavljača.

Pored toga, Vlada je krajem prošle godine dala i saglasnost da se Olimpijskom centru isplati pomoć od deset miliona maraka kao vid subvencije za kapitalne projekte.

Uprkos svemu, OC je nastavio da se zadužuje, te se prije samo par dana emisijom obveznica na banjalučkoj berzi zadužio za 27,8 miliona KM.

Capital

Nastavi čitati

Politika

STARI DRUGARI PONOVO SKUPA! SNSD i HDZ se sastaju u Banjaluci

Delegacije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), sastaće se danas u Banjauci.

Delegacije će predvoditi predsjednici stranaka Milorad Dodik i Dragan Čović.

Kako je najavljeno iz SNSD-a, sastanak će biti održan u prostorijama Glavnog odbora te stanke.

Sastanak bi trebalo da počne u 11 časova, a nije precizirano šta će biti tema razgovora.

Prekinute sjednice Doma naroda
Podsjetimo, i druga, za juče zakazana sjednica Doma naroda Parlametnarne skupštine BiH, prekinuta je zbog nedostatka kvoruma.

Sjednici se nisu odazvali delegati SNSD-a, i HDZ-a, a to je na određen način bilo i najavljeno.

Prije prekida druge sjednice, prekinuta je i hitna sjednica koja je trebala biti održana jutros, takođe zbog nedostaka kvoruma. Na toj hitnoj sjednici trebale su se razmatrati izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH, ali do rasprave nije ni došlo.

Druga, redovna sjednica na čijem dnevnom redu je bilo više od 50 tačaka dnevnog redu, među kojima i razmatranje više od 70 izvještaja o reviziji, praktično nije ni počela jer je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda na samom početku konstatovao da nema kvoruma, a nakon toga je dao pauzu od deset minuta.

Nastavi čitati

Aktuelno