Svijet
ŠTA SU KOPENHAŠKI kriterijumi za pristupanje Evropskoj uniji?
Kopenhaški kriterijumi definišu standarde koje država mora dostići prije ulaska u evropsku zajednicu. U političkom smislu, od kandidata se očekuje postojanje stabilnih demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina
Prošlonedeljno usvajanje izvještaja o strategiji proširenja Evropske unije u Evropskoj komisiji ponovo je u fokus javnosti i političkih aktera stavilo pitanje spremnosti država kandidata za članstvo u evropskom bloku.
Ovaj dokument, kojim izvršno tijelo EU daje pregled napretka zemalja u procesu evrointegracija i definiše ključne smjernice za naredni period, još jednom potvrđuje da dinamika proširenja u najvećoj mjeri zavisi od sprovođenja dubinskih reformi u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i institucionalne stabilnosti.
Upravo u tom kontekstu posebno na značaju dobijaju takozvani Kopenhaški kriterijumi, temeljni skup političkih, ekonomskih i pravnih uslova koje svaka država kandidat mora da ispuni kako bi mogla da pristupi Evropskoj uniji.
Usvojeni još 1993. godine na samitu Evropskog savjeta u Kopenhagenu, oni i danas predstavljaju osnovni okvir politike proširenja i ključni reper za procjenu napretka kandidata.
Kopenhaški kriterijumi definišu standarde koje država mora dostići prije ulaska u evropsku zajednicu. U političkom smislu, od kandidata se očekuje postojanje stabilnih demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina.
To u praksi podrazumijeva slobodne i fer izbore, nezavisno pravosuđe, slobodu medija i funkcionalan sistem podjele vlasti koji garantuje političku odgovornost i institucionalnu stabilnost.
Ekonomski kriterijumi odnose se na postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost države da izdrži konkurentske pritiske i tržišne mehanizme unutar jedinstvenog evropskog tržišta.
To uključuje sprovođenje strukturnih reformi, jačanje privatnog sektora, stabilne javne finansije, kontrolu inflacije i unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta.
Treći segment čini pravni kriterijum, odnosno obaveza države kandidata da postepeno uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama Evropske unije i obezbijedi njihovu punu primjenu u praksi.
Riječ je o kompleksnom sistemu propisa koji obuhvata širok spektar javnih politika, od konkurencije i energetike, preko zaštite životne sredine i poljoprivrede, do oblasti pravosuđa, bezbjednosti i borbe protiv korupcije. Pregovori o pristupanju upravo su strukturirani kroz pregovaračka poglavlja koja prate ovu pravnu i institucionalnu transformaciju.
Tokom godina dodatno je naglašena i važnost administrativnih kapaciteta, odnosno sposobnosti državnih institucija da efikasno primjenjuju evropske standarde i upravljaju fondovima EU. Bez profesionalne i funkcionalne javne uprave, formalno usvajanje zakona ne smatra se dovoljnim pokazateljem spremnosti za članstvo.
Zbog toga Kopenhaški kriterijumi ostaju centralni instrument procjene napretka država kandidata, dok konačnu odluku o prijemu nove članice donose države članice Evropske unije političkim konsenzusom. Proces njihovog ispunjavanja, kako pokazuje i najnoviji izvještaj Evropske komisije o strategiji proširenja, nije samo tehničko pitanje usklađivanja propisa, već dugoročan i složen društveni proces transformacije institucija, ekonomije i političkog sistema.
Svijet
DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom
Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.
Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.
Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.
– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.
Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.
– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.
– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.
Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.
Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.
Svijet
FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca
Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.
“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.
Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.
Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.
Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.
Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.
Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.
“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.
Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.
Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.
Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.
Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.
Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.
Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.
Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.
Svijet
TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”
Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.
Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.
“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.
Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.
Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.
Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.
-
Banjaluka2 dana agoŠkolske uniforme nose dva odjeljenja u Banjaluci, INTERESOVANJE RODITELJA SVE VEĆE
-
Politika2 dana agoEVO ŠTA PIŠE U PRIJETNJI PRIJEDORU! Traži se likvidacija svih krštenih ljudi i alat za sakaćenje djece
-
Region1 dan agoVUČIĆ SE HITNO OGLASIO ZBOG ZAHTJEVA ZA ČISTKU: „Ako studenti ruše vrh BIA, VBA i RTS-a, onda institucije ne postoje!“
-
Region2 dana agoANALIZA BRITANSKOG „TELEGRAFA“ ZATRESLA SCENU! „Ne otpisujte Vučića, ovaj poraz mu otvara vrata za veliki povratak!“
-
Politika1 dan agoPOLITIČKI PARADOKS U SNSD-u! Dodik najavljuje saradnju sa Studentskom listom, dok Ružičićeva želi člansku kartu SNS-a
-
Region1 dan agoROJTERS OTKRIVA IMENA ZA VRH VLASTI U SRBIJI! Šoškić, Srdanović, Bodiroga i Saičić u trci za ključne funkcije u Srbiji
-
Hronika2 dana agoLOPOVLUK NA SVE STRANE! Nestalo 226.000 litara goriva iz skladišta OS BiH
-
Politika2 dana agoKRAJ SJEDENJU NA DVIJE STOLICE! Desetak poslanika mora birati, direktorska fotelja ili mandat u NSRS!
