Svijet
ŠTA SU KOPENHAŠKI kriterijumi za pristupanje Evropskoj uniji?
Kopenhaški kriterijumi definišu standarde koje država mora dostići prije ulaska u evropsku zajednicu. U političkom smislu, od kandidata se očekuje postojanje stabilnih demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina
Prošlonedeljno usvajanje izvještaja o strategiji proširenja Evropske unije u Evropskoj komisiji ponovo je u fokus javnosti i političkih aktera stavilo pitanje spremnosti država kandidata za članstvo u evropskom bloku.
Ovaj dokument, kojim izvršno tijelo EU daje pregled napretka zemalja u procesu evrointegracija i definiše ključne smjernice za naredni period, još jednom potvrđuje da dinamika proširenja u najvećoj mjeri zavisi od sprovođenja dubinskih reformi u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i institucionalne stabilnosti.
Upravo u tom kontekstu posebno na značaju dobijaju takozvani Kopenhaški kriterijumi, temeljni skup političkih, ekonomskih i pravnih uslova koje svaka država kandidat mora da ispuni kako bi mogla da pristupi Evropskoj uniji.
Usvojeni još 1993. godine na samitu Evropskog savjeta u Kopenhagenu, oni i danas predstavljaju osnovni okvir politike proširenja i ključni reper za procjenu napretka kandidata.
Kopenhaški kriterijumi definišu standarde koje država mora dostići prije ulaska u evropsku zajednicu. U političkom smislu, od kandidata se očekuje postojanje stabilnih demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina.
To u praksi podrazumijeva slobodne i fer izbore, nezavisno pravosuđe, slobodu medija i funkcionalan sistem podjele vlasti koji garantuje političku odgovornost i institucionalnu stabilnost.
Ekonomski kriterijumi odnose se na postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost države da izdrži konkurentske pritiske i tržišne mehanizme unutar jedinstvenog evropskog tržišta.
To uključuje sprovođenje strukturnih reformi, jačanje privatnog sektora, stabilne javne finansije, kontrolu inflacije i unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta.
Treći segment čini pravni kriterijum, odnosno obaveza države kandidata da postepeno uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama Evropske unije i obezbijedi njihovu punu primjenu u praksi.
Riječ je o kompleksnom sistemu propisa koji obuhvata širok spektar javnih politika, od konkurencije i energetike, preko zaštite životne sredine i poljoprivrede, do oblasti pravosuđa, bezbjednosti i borbe protiv korupcije. Pregovori o pristupanju upravo su strukturirani kroz pregovaračka poglavlja koja prate ovu pravnu i institucionalnu transformaciju.
Tokom godina dodatno je naglašena i važnost administrativnih kapaciteta, odnosno sposobnosti državnih institucija da efikasno primjenjuju evropske standarde i upravljaju fondovima EU. Bez profesionalne i funkcionalne javne uprave, formalno usvajanje zakona ne smatra se dovoljnim pokazateljem spremnosti za članstvo.
Zbog toga Kopenhaški kriterijumi ostaju centralni instrument procjene napretka država kandidata, dok konačnu odluku o prijemu nove članice donose države članice Evropske unije političkim konsenzusom. Proces njihovog ispunjavanja, kako pokazuje i najnoviji izvještaj Evropske komisije o strategiji proširenja, nije samo tehničko pitanje usklađivanja propisa, već dugoročan i složen društveni proces transformacije institucija, ekonomije i političkog sistema.
Svijet
FICO: Slovačka će tužiti EU zbog zabrane ruskog gasa
Slovačka će podnijeti tužbu Sudu pravde EU osporavajući odluku bloka o zabrani uvoza ruskog gasa, rekao je premijer Robert Fico.
“Tamo gdje nije bilo moguće koristiti kvalifikovanu većinu ona je korištena i mi se tome protivimo, kao i tome što je zanemareno pravo suverene članice EU da iskoristi pravo veta”, rekao je Fico.
On je dodao da je stav Vlade Slovačke da to predstavlja jasno kršenje svih principa na kojima se zasniva EU.
Ministar pravde Boris Suško rekao je da će tužba biti podnesena naredne sedmice.
Mađarska, čiji je odlazeći premijer Viktor Orban rekao da je EU “sebi pucala u nogu” uvođenjem sankcija Rusiji kao odgovor na sukob u Ukrajini, podnijela je sličnu tužbu u februaru.
Fico je takođe snažno kritikovao ono što je opisao kao “samoubilačke sankcije” i pozvao blok da se diplomatski angažuje sa Moskvom.
U januaru je EU formalno odobrila plan za postepeno ukidanje ruskog gasa iz gasovoda do 2027. godine, poništivši veto Slovačke i Mađarske
Svijet
ŠPANIJA: Traži se 10 godina zatvora za premijerovu ženu
Sindikat “Manos Limpias” zatražio je kaznu od ukupno 10 godina i tri meseca zatvora za suprugu premijera Španije, Begonju Gomez, u okviru postupka pred sudom u Madridu, prenosi RTVE.
Prema navodima optužnice, Gomez se tereti za trgovinu uticajem i proneveru javnih sredstava. Sindikat, koji u postupku učestvuje kao privatni tužilac, tvrdi da je Gomez navodno iskoristila svoj položaj kao supruga premijera kako bi uticala na osnivanje univerzitetske katedre na Univerzitetu Complutense u Madridu.
U dokumentu je navedeno i da je, prema optužbama, Gomez profitirala kroz sredstva u iznosu od oko 15.000 evra, kao i kroz komercijalizaciju softvera povezanog sa projektom.
Tužilaštvo takođe povezuje slučaj sa biznismenom Huanom Karlosom Barabesom, za kojeg se traži kazna od dve godine i tri meseca zatvora zbog navodnog trgovanja uticajem u vezi sa javnim ugovorima.
Istražni sudija Huan Karlos Peinado prethodno je okončao istragu i naveo da postoje osnovi za optužbe za trgovinu uticajem, proneveru, korupciju u poslovanju i zloupotrebu imovine, dok je deo optužbi odbacio zbog nedovoljnih dokaza.
Svijet
IRAN PRIJETI SAD, TRAMP IRANU: Konvoj tankera prolazi kroz Ormuski moreuz
Konvoj tankera primjećen je danas (18.aprila) kako napušta Persijski zaliv i prolazi kroz Ormuski moreuz, pokazali su podaci o praćenju plovila.
Grupu su činila četiri broda za prevoz tečnog naftnog gasa i nekoliko tankera za naftne derivate i hemikalije, dok je još tankera sledilo iz Zaliva, pokazuju podaci kompanije “Marin Trafik” (Marine Traffic), prenosi Rojters.
Prijetnje
Ranije danas objavljeno je da je predsjednik SAD Donald Tramp poručio da bi prekid vatre sa Iranom mogao da bude okončan ukoliko se do srijede ne postigne dugoročni sporazum, dok sa druge strane predsednik iranskog parlamenta upozorava da moreuz neće ostati otvoren ukoliko SAD nastave blokadu brodova koji plove u, ili iz iranskih luka.
Tramp: Prekid vatre bi mogao da bude okončan
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi prekid vatre sa Iranom mogao da bude okončan ukoliko se do srijede ne postigne dugoročni sporazum o prekidu vatre.
Govoreći novinarima u predsedničkom avionu na povratku iz Finiksa u Vašington, Tramp je rekao da bi mogao da “ne produži primirje”.
“Možda ga neću produžiti, ali blokada iranskih luka će ostati. Dakle, imate blokadu i nažalost moramo ponovo da počnemo da bacamo bombe”, rekao je Tramp.
Tramp je, međutim, naveo i da postoje “prilično dobre vijesti” u vezi sa situacijom sa Iranom, ali nije želio da iznese dodatne detalje.
“Imali smo neke prilično dobre vesti prije 20 minuta, ali izgleda da stvari idu veoma dobro na Bliskom istoku sa Iranom. Čućete o tome. Mislim da je to nešto što bi trebalo da se desi. To je nešto što ima smisla da se desi. I mislim da će se desiti. Vidjećemo šta će se desiti, ali mislim da će se desiti”, izjavio je predsjednik SAD, prenosi Rojters.
Teheran: Ormuski moreuz neće ostati otvoren
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf je rekao da će odluka o tome da li će moreuz ostati otvoren ili zatvoren zavisiti od situacije na terenu, naglasivši da plovni put neće ostati otvoren ukoliko SAD zadrže pomorsku blokadu.
Musavi je poručio da vazduhoplovne snage IRGC-a ostaju u punoj pripravnosti i spremne da brane Iran.
Komandant vazduhoplovnih snaga Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) Madžid Musavi, upozorio je na pokušaje neprijatelja da širi “lažne narative” o situaciji u Ormuskom moreuzu i pravilima Irana u vezi sa tim plovnim putem, prenio je iranski Pres TV.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u petak je najavio ponovno otvaranje moreuza nakon sprovođenja primirja u Libanu, koje je, prema Teheranu, dio šireg predloga za okončanje sukoba, prenosi RTS.
Tramp je na platformi Truth Social naveo da se Iran “složio da nikada više ne zatvori Ormuski moreuz”, uz tvrdnju da će američka pomorska blokada brodova koji idu u, ili iz iranskih luka, ostati na snazi dok se pregovori sa Teheranom ne završe.
Iran je odbacio te tvrdnje, navodeći da je moreuz otvoren samo za komercijalne brodove koji mogu da prolaze određenom rutom i uz iransko odobrenje.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Politika2 dana agoDODIK NIJE DAO KARANU DA SE OBRATI U BEOGRADU! I dalje glumi predsjednika Srpske
-
Hronika2 dana agoZAVLADAO STRAH! Migranti provaljuju i pljačkaju kuće i crkvu, KO ŠTITI NAROD?
-
Svijet2 dana agoTRAMP PRVO PRIJETIO SI ĐIPINGU, PA NAJAVIO SUSRET U KINI: “Izgrliće me zbog otvaranja Ormuskog moreuza”
-
Politika1 dan agoKRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!
-
Svijet2 dana agoBBC planira da ukine 2.000 radnih mjesta, LJUDI U PANICI!
-
Društvo1 dan agoHOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?
-
Svijet2 dana agoKAO U 2. SVJETSKOM RATU: Tramp traži da auto-industrija proizvodi oružje
