Connect with us

Svijet

ŠTA SU KOPENHAŠKI kriterijumi za pristupanje Evropskoj uniji?

Kopenhaški kriterijumi definišu standarde koje država mora dostići prije ulaska u evropsku zajednicu. U političkom smislu, od kandidata se očekuje postojanje stabilnih demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina

Prošlonedeljno usvajanje izvještaja o strategiji proširenja Evropske unije u Evropskoj komisiji ponovo je u fokus javnosti i političkih aktera stavilo pitanje spremnosti država kandidata za članstvo u evropskom bloku.

Ovaj dokument, kojim izvršno tijelo EU daje pregled napretka zemalja u procesu evrointegracija i definiše ključne smjernice za naredni period, još jednom potvrđuje da dinamika proširenja u najvećoj mjeri zavisi od sprovođenja dubinskih reformi u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i institucionalne stabilnosti.

Upravo u tom kontekstu posebno na značaju dobijaju takozvani Kopenhaški kriterijumi, temeljni skup političkih, ekonomskih i pravnih uslova koje svaka država kandidat mora da ispuni kako bi mogla da pristupi Evropskoj uniji.

Usvojeni još 1993. godine na samitu Evropskog savjeta u Kopenhagenu, oni i danas predstavljaju osnovni okvir politike proširenja i ključni reper za procjenu napretka kandidata.

Kopenhaški kriterijumi definišu standarde koje država mora dostići prije ulaska u evropsku zajednicu. U političkom smislu, od kandidata se očekuje postojanje stabilnih demokratskih institucija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina.

To u praksi podrazumijeva slobodne i fer izbore, nezavisno pravosuđe, slobodu medija i funkcionalan sistem podjele vlasti koji garantuje političku odgovornost i institucionalnu stabilnost.

Ekonomski kriterijumi odnose se na postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost države da izdrži konkurentske pritiske i tržišne mehanizme unutar jedinstvenog evropskog tržišta.

To uključuje sprovođenje strukturnih reformi, jačanje privatnog sektora, stabilne javne finansije, kontrolu inflacije i unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta.

Treći segment čini pravni kriterijum, odnosno obaveza države kandidata da postepeno uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama Evropske unije i obezbijedi njihovu punu primjenu u praksi.

Riječ je o kompleksnom sistemu propisa koji obuhvata širok spektar javnih politika, od konkurencije i energetike, preko zaštite životne sredine i poljoprivrede, do oblasti pravosuđa, bezbjednosti i borbe protiv korupcije. Pregovori o pristupanju upravo su strukturirani kroz pregovaračka poglavlja koja prate ovu pravnu i institucionalnu transformaciju.

Tokom godina dodatno je naglašena i važnost administrativnih kapaciteta, odnosno sposobnosti državnih institucija da efikasno primjenjuju evropske standarde i upravljaju fondovima EU. Bez profesionalne i funkcionalne javne uprave, formalno usvajanje zakona ne smatra se dovoljnim pokazateljem spremnosti za članstvo.

Zbog toga Kopenhaški kriterijumi ostaju centralni instrument procjene napretka država kandidata, dok konačnu odluku o prijemu nove članice donose države članice Evropske unije političkim konsenzusom. Proces njihovog ispunjavanja, kako pokazuje i najnoviji izvještaj Evropske komisije o strategiji proširenja, nije samo tehničko pitanje usklađivanja propisa, već dugoročan i složen društveni proces transformacije institucija, ekonomije i političkog sistema.

Svijet

TAJNI ZAHTJEV ZELENSKOG: Od Trampa tražio da ubijedi Maska da uključi Starlink protiv Rusije

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, zamolio je Donalda Trampa, američkog predsjednika, da ubijedi američkog milijardera Ilona Maska da dozvoli Ukrajini da koristi njegovu satelitsko-komunikacionu mrežu Starlink za gađanje sistema za lansiranje balističkih raketa unutar Rusije, izjavila su danas dva zvaničnika koja su upoznata sa razgovorom.

Zvaničnici su za portal “Atlantik” rekli da je Zelenski za tu uslugu zamolio Trampa tokom razgovora iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući 28. jula.

Prema riječima zvaničnika, Tramp je na molbu Zelenskog ostao uzdržan i ostavio je to pitanje otvoreno.

Novi prijedlog Zelenskog, koji ranije nije objavljen u javnosti, ponudio je Sjedinjenim Američkim Državama način da zaobiđu slanje Ukrajini naprednih raketa protivvazdušne odbrane Patriot, čije je zalihe američki rat u Iranu dramatično iscrpio.

Umjesto toga, Ukrajina bi proširila upotrebu druge američke tehnologije-satelitsko-komunikacione mreže Starlink, koju kontroliše Mask, za navođenje svojih dronova kojima bi napala ruske sisteme za lansiranje balističkih raketa.

Nastavi čitati

Svijet

MIGRANTSKI TALAS IZMIČE KONTROLI: Oko 60.000 ljudi ušlo u špansku enklavu (VIDEO)

Broj migranata koji su u posljednja 24 časa iz Maroka ušli u špansku enklavu Seutu porastao je na oko 60.000, dok su najmanje 34 osobe poginule pokušavajući da pređu granicu, saopštile su španske vlasti.

Situacija u Seuti dodatno se pogoršala nakon što su izbili novi sukobi migranata i bezbjednosnih snaga na marokanskoj strani granice, dok je španski premijer Pedro Sančez tokom posjete enklavi poručio da je riječ o narušavanju teritorijalnog integriteta Španije i optužio krijumčare ljudi da stoje iza masovnog priliva migranata.

Oko 60.000 migranata ušlo je u protekla 24 sata iz Maroka u špansku enklavu u sjevernoj Africi, Seutu, izjavio je šef regionalne vlade Seute Huan Hesus Vivas, navodeći da se ta brojka podudara sa oko 70 odsto redovnog stanovništva tog grada, prenosi Tanjug.

Najmanje 34 stradalih

Prilikom pokušaja prelaska u špansku enklavu poginula su najmanje 34 migranta, prenosi AP.

“Situacija kroz koju Seuta prolazi potpuno je neodrživa”, rekao je Vivas.

Sukob na granici

Granična kriza eskalirala je juče i nastavila se danas, kada je došlo do sukoba bezbjednosnih snaga i migranata na marokanskoj strani granice.

Španski premijer osudio je danas tokom posjete Seuti narušavanje granice, ocijenivši da je riječ o “kršenju teritorijalnog integriteta Španije”.

Okrivio je krijumčare ljudi, navodeći da oni “obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt – bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti”.

Sančez je u Seutu stigao u pratnji ministra unutrašnjih poslova Fernanda Grande-Marlaske, gdje se sastao sa predstavnicima policije, Civilne garde i lokalnih vlasti.

Premijera dočekali protesti

Njegovu posjetu obilježili su protesti i verbalni incidenti ispred heliodroma, kao i kratkotrajni sukobi demonstranata sa policijom.

Veliki broj migranata od juče, 30. jula, luta ulicama Seute i noć su proveli na otvorenom, dok ljudi i dalje prelaze granicu iz Maroka, preneo je “Pais”.

Takođe, manji broj migranata pokušao je da uđe i u drugu špansku enklavu, Melilju.

Nastavi čitati

Svijet

GROM POGODIO AVION: Let sa 106 putnika hitno vraćen u Štutgart

Avion koji je letio iz Štutgarta za Beč udario je grom, nakon čega se vratio u Štutgart na tehnički pregled, saopšteno je iz avio-kompanije “Jurovingz”.

Kako je navedeno, avion kompanije “Jurovingz” već je bio u vazduhu kada ga je udario grom.

Bezbjednost leta nije bila ugrožena ni u jednom trenutku, a avion se vratio na polazni aerodrom nakon 40 minuta.

Ukupno 106 putnika i članova posade bilo je u avionu. Putnici su prebačeni na druge letove.

Tehničari su pregledali avion “erbas A320”, koji bi tokom dana ponovo mogao da poleti, navodi DPA.

Nastavi čitati

Aktuelno