Zdravlje
STALNO OSJEĆATE GLAD? Ovo bi mogli biti glavni razlozi za to
Normalano je osjećati glad u intervalima tokom dana, ali ako vas osjećaj gladi prati, čak i nakon jela, to pokazuje da nešto nije uredu.
Nutricionistica Julia Denner otkrila je moguće razloge pretjerane gladi, a neki od njih mogli bi vas iznenaditi.
Možda ste samo žedni
Hipotalamus, dio mozga i najvažniji centar živčanog sistema, regulira i glad i žeđ. Stoga, mnogi ljudi pogrešno misle da žeđ možemo zamijeniti s glađu jer hipotalamus kontrolira oboje. Kako tvrdi Denner, ovo vjerovanje nije tačno i nijedno istraživanje do sada nije uspjelo potvrditi ovu tvrdnju. Upravo suprotno, žeđ može rezultirati time da ljudi manje žele određenu hranu, ali može utjecati na kognitivne i fizičke sposobnosti te vas tako navesti da žudite za jelom kao zamjenom za odmor.
Društvene mreže vas varaju
Čak i ako niste fizički gladni, vaše će tijelo poslati signal mozgu da želite jesti ako vidite slike hrane na društvenim mrežama. Istraživanja su pokazala da sam pogled na hranu može uzrokovati glad, iako uopće niste gladni. Ono što je još veći problem je činjenica da ovakvu ‘vizualnu glad’ potiče upravo visokokalorična hrana.
Preskačete obroke
Još jedan razlog vaše neutažive gladi moglo bi biti preskakanje obroka. Istraživanja su pokazala da upravo preskakanje obroka povećava osjećaj gladi i navodi vas da jedete više nego uobičajeno. Nutricionistica tvrdi da kada tijelu ne damo hranu, ono će potaknuti gomilanje hormona gladi i time povećati vaš apetit.
Ne spavate dovoljno
San je važan za naše zdravlje, a između ostaloga utječe i na želju za hranom. Premalo sna može dovesti do smanjene razine hormona leptina koji je odgovoran za suzbijanje gladi, a u isto vrijeme, dovesti do povećanja drugog hormona, grelina, koji stimulira vaš apetit. Mnoga istraživanja pokazala su da je upravo nedostatak sna često povezan s debljanjem.
Ne jedete dovoljno proteina
Dok većina ljudi jede proteine za ručak i večeru, tek manji broj iste dodaje u svoje međuobroke ili doručak. Kako kaže Denner, to je potpuno pogrešno i može uzrokovati osjećaj gladi. Naime, provedena istraživanja pokazala su da konzumacija proteina dovodi do povećane sitosti i smanjenja kalorija.
Niste fokusirani na jelo
Osjećaju gladi može pridonijeti i činjenica da tokom jela niste fokusirani na samu hranu, već zaokupljeni drugim stvarima iz okoline. Nutricionistica savjetuje da ne smijete jesti prebrzo niti biti rastreseni tokom jela. Našem organizmu u prosjeku treba dvadesetak minuta da prepozna glukozu u hrani i počne osjećati sitost.
Ne jedete dovoljno vlakana
Kao što manjak proteina utječe na sitost, slična je situacija i s vlaknima. Naime, nedostatak vlakana u prehrani također može uzrokovati osjećaj pretjerane gladi. Ona utječu na otpuštanje hormona koji smiruju apetit i potrebno je duže vrijeme da se razgrade.
Pijete određene lijekove
Nutricionistica Denner ističe da neki lijekovi mogu potaknuti apetit i osjećaj gladi. Najčešće je riječ o antipsihoticima, antidepresivima, stabilizatorima raspoloženja, kortikosteroidima i lijekovima protiv napada. Ako kojim slučajem sumnjate da bi lijekovi koje uzimate mogli biti krivac vašem osjećaju gladi, razgovarajte s ljekarom o drugim mogućnostima liječenja. Ako je to moguće
Klix.ba
Zdravlje
NOVA BOLEST PLUĆA ŠIRI ZABRINUTOST: Zvuk poput kokica pri disanju
Ruski ljekari dijagnostikovali su takozvanu bolest pluća nazvanu “kokica” ne samo na osnovu jednog simptoma, pucketanja prilikom disanja, već i na osnovu sve češćeg kratkog daha i poremećaja spavanja.
Prvi slučaj bolesti pluća nazvanog “kokica” identifikovan je 19. marta 2025. godine.
Prema riječima docenta na Katedri za bolničku terapiju Instituta za zdravlje majke i djeteta (IMC) Univerziteta Pirogov, Tatjane Kim, ovo oboljenje koje se u većini slučajeva javlja kod korisnika vejpinga, karakteriše zvuk sličan kokicama koji izlazi iz pluća pacijenta, prenosi TASS.
Simptomi koje ljekari prepoznaju
“Ruski ljekari su naučili da identifikuju ovu novu bolest pluća (obliterantni bronhiolitis) ne samo po karakterističnom pucketanju (krepitus), već i po drugim kliničkim znacima. To uključuje sve veći kratak dah (posebno tokom fizičkog napora), suv kašalj bez sputuma, zviždanje u grudima, umor, ubrzan rad srca i poremećaje spavanja. U teškim slučajevima, cijanoza se može razviti kako se razvija respiratorna insuficijencija”, rekla je ona.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnoza se potvrđuje prikupljanjem anamneze i instrumentalnim metodama.
Prema njenim riječima, sada se koriste preciznije dijagnostičke metode. To uključuje CT skeniranje visoke rezolucije, koje omogućava otkrivanje zamućenja tipa mat stakla i drugih patoloških promjena u plućima, kao i spirometriju i difuziono testiranje, koji otkrivaju smanjen ekspiracioni volumen i poremećenu razmjenu gasova.
U složenim slučajevima se vrše pomoćna ispitivanja – biopsija pluća i laboratorijski testovi, prenosi Tanjug.
Zdravlje
HRONIČNI STRES UNIŠTAVA MOZAK! Evo kako prekinuti začarani krug!
Svi se u svakodnevnom životu suočavamo sa različitim nivoima stresa, ali u kom trenutku taj stres prelazi u sagorijevanje (burnout)?
Šta je burnout?
Dr Elizabeta Burki, psihijatar i šef istraživanja u Parasimu, kaže da je burnout “sindrom, dakle skup simptoma, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga definiše kao fenomen povezan sa radnim okruženjem.”
„Ako razmišljate o burnoutu na radnom mjestu, pomislite na osobu koja se osjeća emocionalno iscrpljeno, distancirano od svojih obaveza i ima osjećaj smanjene efikasnosti na poslu.“
Ona objašnjava da, kada je riječ o simptomima, liči na ono što se opisuje kao “hronično stanje stresa”, prenosi Independent.
„Kada dobijemo zahtjev od šefa, možemo doživjeti fiziološki odgovor ‘bori se ili bježi’, što je akutni stresni odgovor koji nam pomaže da se bolje prilagodimo okruženju“, kaže Burki.
„Međutim, kada se to ponavlja iznova i iznova, dolazi do toga da od efikasnog i korisnog odgovora prelazi u nešto što šteti našem zdravlju i drugim aspektima života.“
Dr Met Rouet, neuropsihijatar i regionalni medicinski direktor za neuropsihijatriju u sjevernom regionu kompanije Cygnet, slaže se i dodaje:
„Hronično visok nivo kortizola može oslabiti imuni sistem i učiniti ljude podložnijim infekcijama, gripu i prehladama. U najgorem slučaju, hronični stres može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.“
Ovo je pet ključnih načina na koje burnout može uticati na mozak:
Utiče na kognitivne funkcije
„Kada smo preplavljeni stresom, naše misli mogu djelovati usporeno i možda smo ranije mogli da radimo više stvari odjednom, ali sada ne možemo. Na primjer, rokovi i kvalitet rada mogu početi da opadaju“, kaže Rouet.
Burki se slaže i dodaje:
„Burnout može uticati na naše kognitivne funkcije tako što nas čini manje sposobnim za koncentraciju ili donošenje odluka. Pojam ‘magla u mozgu’ (brain fog) može ukratko opisati ono što možete očekivati.
„Pored toga, postoji i aspekt distanciranosti, gdje se osjećate manje prisutno.“
Utiče na pamćenje
„Hronični stres može uticati na našu autobiografsku epizodnu memoriju, odnosno sposobnost da pamtimo događaje iz sopstvenog života“, ističe Rouet.
„Na primjer, možda ćete i dalje moći da zapamtite činjenice i brojke, ali nećete moći da se sjetite šta ste radili za rođendan prošle godine, jer burnout utiče na medijalni hipokampus, koji ima važnu ulogu u pamćenju.“
Utiče na regulaciju emocija
„Hronični stres i povišen kortizol utiču na frontalne režnjeve, koji su djelimično odgovorni za regulaciju emocija, motivaciju i pokretačku snagu“, objašnjava Rouet.
„Na primjer, osoba koja je ranije bila smirena može postati neuobičajeno razdražljiva, emotivnija i može planuti na kolegu ili partnera.“
Utiče na mentalno zdravlje
„Burnout može imati katastrofalne posljedice po mentalno zdravlje jer, ako ga osoba i ljudi oko nje ne prepoznaju, može upasti u začarani krug u kojem ima osjećaj da ne uspijeva u stvarima koje su joj važne i može početi da razvija depresiju“, kaže Rouet.
„Osoba može početi da ima veoma negativne misli o sebi i ući u ciklus traženja dokaza koji potvrđuju ono čega se plaši.“
On ističe da se mnogi simptomi depresije preklapaju sa burnoutom.
„Gubite zadovoljstvo, ne spavate dobro, gubite apetit, postajete razdražljiviji i to može negativno uticati na vaše odnose“, kaže Rouet.
„Ako se to ne prepozna i ne započne liječenje, u nekim slučajevima ljudi mogu početi da imaju suicidalne misli.“
Utiče na san
Mozgu je potreban kvalitetan san kako bi se oporavio od emocionalne i kognitivne iscrpljenosti, ali burnout stvara negativan ciklus u kojem iscrpljenost remeti san, što dodatno produbljuje burnout.
„San je ključan za obradu naših sjećanja i iskustava, to je vrijeme kada se tijelo oporavlja, ali stres može uticati na sposobnost ljudi da zaspe“, kaže Rouet.
„Ako se ne odmorimo i ne naspavamo, loše smo pripremljeni da se nosimo sa stresom. Tako možete upasti u začarani krug – teško zaspite, umorni ste, koncentracija opada, radite lošije nego ranije, što vas dodatno stresira i vodi do još lošijeg sna.“
Evo nekoliko strategija stručnjaka za prevazilaženje burnouta:
Budite svjesni
„Svijest o burnoutu je dobar prvi korak, jer ljudi često imaju simptome, ali ne prepoznaju da imaju ovaj sindrom i da im je potrebna pomoć“, kaže Burki.
„Što ranije reagujete, oporavak će biti bolji.“
Uvedite brigu o sebi u rutinu
„Briga o sebi nije luksuz, već nužnost“, kaže Rouet.
„Morate se izboriti za to, jer poslodavci žele da radite posao i neće nužno misliti o vašem blagostanju.
„Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga i ne mora biti nešto veliko poput spa vikenda. To mogu biti male svakodnevne stvari – čitanje knjige ili trčanje.“
Dajte prioritet snu
„Dio brige o sebi treba da bude i dobra rutina spavanja“, preporučuje Rouet.
„Radite nešto opuštajuće, poput kupke, kako biste pripremili tijelo za san.“
Praktikujte mindful aktivnosti
„Aktivnosti koje vas mentalno angažuju i pomažu vam da nakratko pobjegnete od realnosti mogu biti korisne“, kaže Rouet.
„To mogu biti meditacija, joga, gledanje filma, slušanje muzike ili kreativne aktivnosti.“
Razmotrite savjetovanje
„Savjetovanje pruža prostor da razmislite o stvarima sa sigurnom osobom“, kaže Rouet.
„Možda ne možete da kažete poslodavcu ili partneru da se mučite, ali možete reći sve svom savjetniku, prenosi RTCG s Independenta.
„Ako imate negativne i iskrivljene misli, umjesto da ih zadržite u sebi, možete ih podijeliti sa terapeutom koji vam može pomoći da sagledate stvari realnije.“
Zdravlje
TIHA BOLEST DUŠE! Štitna žlijezda povezana sa neizgovorenim emocijama!
Fraza „bolest štitne žlijezde je bolest neizgovorenih riječi“ je uobičajeni koncept u holističkim, emocionalnim i metafizičkim zdravstvenim krugovima. Ona ukazuje na metaforičku vezu između poremećaja štitne žlijezde – često lokalizovanih u predjelu grla – i konstantnog potiskivanja emocija, neizrečenih istina ili „gutanja” svega što nas tišti, nedostatka hrabrosti da se suprotstavimo i borimo…
Dok se konvencionalna medicina fokusira na autoimune odgovore (Hašimotova/Grejvsova bolest), nedostatak joda ili genetske faktore, ova holistička perspektiva tvrdi da emocionalni i psihološki stresori doprinose ili pogoršavaju fizičku disfunkciju.
Bolest štitne žlijezde može da izazove emocionalne probleme?
Ljudi sa poremećajima štitne žlijezde često imaju i fizičke i emocionalne ili mentalne zdravstvene simptome. To je posebno slučaj kod ljudi sa hipertireozom (preaktivna štitna žlijezda), hipotireozom (neaktivna štitna žlijezda), bolestima oka povezanim sa štitnom žlijezdom ili rakom štitne žlijezde.
Bez obzira na vrstu poremećaja štitne žlijezde, to stanje može da nas učini emotivnijim nego što smo se osjećali ranije. Otkrivamo kako nam se raspoloženje mijenja, ponekad brzo i nepredvidivo. Endokrinolozi naglašavaju da su uobičajeni emocionalni problemi:
Anksioznost – osjećaj nervoze, ubrzan rad srca i drhtavica ili zbog brige o obavljanju normalnih svakodnevnih aktivnosti uz istovremeno suočavanje sa umorom i gubitkom energije
Depresija – loše raspoloženje i teškoće u uživanju u stvarima, razdražljivost, osjećaj da možemo da se rasplačemo svake sekunde, gubitak apetita i letargija
Promjene raspoloženja – razdražljivost, oštroumnost ili kratkotrajnost.
Koji su najčešći problemi u vezi sa mentalnim zdravljem?
Kognitivni problemi koji mogu da se jave usljed smanjene aktivnosti štitne žlijezde su:
-Teškoće sa koncentracijom (moždana magla)
-Kratkoročni gubici pamćenja
-Nedostatak interesovanja i mentalne budnosti.
Ovi simptomi mogu da navedu neke ljude da se zabrinu zbog trajnog poremećaja pamćenja, koje se često dovodi u vezu sa demencijom, ali u stvari su rijetko tako ozbiljni kao kod demencije.
Šta uzrokuje psihološke simptome?
Abnormalni nivoi hormona štitne žlijezde ponekad mogu da izazovu psihološke simptome. Konkretno, brze promjene nivoa hormona štitne žlijezde mogu da poremete naše emocije. Posebno kod hipertireoze, brza i efikasna kontrola nivoa štitne žlijezde je neophodna za stabilizaciju raspoloženja i važno je osigurati da nivoi štitne žlijezde ostanu stabilni.
Ponekad su psihološki simptomi sporedni efekat liječenja. Na primjer, beta blokatori, koji se ponekad propisuju ako imamo hipertireozu, radi usporavanja srčanog ritma i smanjenja anksioznosti, mogu da učine da se neki ljudi osjećaju umorno, depresivno i mentalno manje budno. Ako se propisuju steroidi, oni mogu da pogoršaju depresiju.
Poremećaj štitne žlijezde takođe može da izazove promjene u izgledu, na primjer, promjene lica zbog bolesti štitne žlijezde i oka, gubitak ili dobijanje na težini i gubitak kose. Ove promjene mogu da budu uznemirujuće i doprinesu osjećaju niskog samopoštovanja ili lošeg raspoloženja, piše “eKlinika“.
Kako stres utiče na štitnu žlijezdu?
Stres ima značajan uticaj na cjelokupnu funkciju tijela, uključujući i štitnu žlijezdu. Kada doživite stres, vaše tijelo oslobađa kortizol, snažan hormon koji aktivira nekoliko tjelesnih funkcija kako bi vas pripremio za reakciju „bori se ili bježi“. Iako je ova reakcija vitalna za preživljavanje u kratkom roku, produženi ili hronični stres može da ima štetne efekte na zdravlje štitne žlijezde i poveća rizik od razvoja ili pogoršanja bolesti štitne žlijezde.
Najčešće bolesti štitne žlijezde često se dovode u vezu sa autoimunim poremećajima, gdje imuni sistem tijela pogrešno napada sopstvenu štitnu žlijezdu. Dvije rasprostranjene autoimune bolesti štitne žlijezde su Grejvsova bolest i Hašimotov tireoiditis. Grejvsova bolest uzrokuje da štitna žlijezda postane preaktivna, što dovodi do hipertireoze, dok Hašimotov tireoiditis rezultira smanjenom aktivnošću štitne žlijezde ili hipotireozom. Važno je napomenuti da stres ne izaziva direktno bolest štitne žlijezde, ali može da pogorša simptome i ometa efikasnost liječenja.
-
Politika3 dana agoKRAJ BESPLATNOG LIJEČENJA? U Srpskoj zdravlje postaje PRIVILEGIJA BOGATIH?
-
Politika2 dana agoDA LI JE MOGUĆE? Poreska uprava izrekla prvu kaznu zbog porijekla imovine tešku 345.000 KM
-
Hronika3 dana agoDRAMA U UGLJEVIKU! Policija izuzima dokumenta, POD ISTRAGOM I BIVŠI NAČELNIK
-
Politika2 dana agoPOLITIČKI ZEMLJOTRES U SDS-u! Petrović otvoreno pogazio odluke stranke, PODRŽAO VUKANOVIĆA za Predsjedništvo BiH!
-
Politika1 dan agoPETROVIĆ pokušao da NAMETNE kandidaturu preko mreža, pa POBJEGAO SA KONFERENCIJE nakon brutalnog demantija SDS-a
-
Politika2 dana agoSNSD ZNA DA GUBI IZBORE! Zato danas NEMILICE zadužuju Srpsku!
-
Svijet3 dana agoDRAMATIČNO UPOZORENJE: Svijetu prijeti masovna glad ako Hormuz ostane zatvoren
-
Svijet2 dana agoSZO IZDAO HITNO UPOZORENJE ZA SVE DRŽAVE: Evo u kojim zemljama je zaraza do sada registrovana
