Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

– Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

– Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

– Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

BiH na ivici provalije

Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

– Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

– Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.

RTRS

Sjednice Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ponovo će se emitovati uživo putem njihovog Youtube kanala, jer im je Misija OEBS-a u BiH kupila novi streaming uređaj.

“Kao što je javnost bila obavještena od 11. juna 2025. godine zbog kvara streaming uređaja prekinuta je praksa prenosa sjednica CIK-a BiH uživo. Kupovina novog streaming uređaja nije bila moguća zbog privremenog finansiranja koje je na snazi”, naveli su iz CIK-a BiH.

Oni su se zahvalili Misiji OEBS-a na pomoći.
Nezavisne

Govoreći o protesnom skupu veterana garde „Panteri“ koji je održan zbog izgradnje Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima, odbornik u Skupštini grada Banjaluka i član Predsjedništva PDP Dragan Milanović kaže da se u okolnostima velike institucionalne krize u Republici Srpskoj, nezabilježene proteklih 25 godina, recikliraju napadi na izgradnju Centralnog spomen-obilježja.

– I prije godinu dana su na isti način napadali. To je jedna grupa ljudi. Niko od relevantnih institucija ne učestvuje u tome. Kada je počela izgradnja Centralnog spomen-obilježja tu su bili predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministar boračko-invalidske zaštite i predsjednik BORS-a i svi su se složili da je to značajno nacionalno pitanje koje se, nažalost, rješava tek nakon 30 godina – kaže Milanović.

Ističe da su na protesnom skupu postavljana pitanja na koja su davno dati odgovori.

– Vlada je dala odgovore. Pitali su da li je Centralno spomen-obilježje republičko ili gradsko, a prošle godine je Vlada donijela odluku da je republičkog karaktera i od izuzetnog značaja. Sa žaljenjem mogu da konstatujem da ova dešavanja niti su primjerena trenutku, niti su politička tema. Kada smo pokretali inicijativu o izgradnji Centralnog spomen-obilježja, mislio sam da imamo temu oko koje se nećemo sporiti, koja je nacionalna i nešto što će se u miru raditi i završiti. Napadi su u zadnje vrijeme dosta intenzivni. Ne znam šta je cilj, ali gradnja ide i spomen-obilježje će biti završeno – dodaje Milanović.

On ističe da su oni koji protestuju jedino u pravu da to nije trebao raditi Grad.

– Da je sreće, to je trebala davno da uradi Vlada. Nijedna lokalna zajednica ne bi trebala učestvovati u finansiranju, to je trebala isfinansirati Republika Srpska. Nažalost, nije bilo volje. Finansije nisu mogle biti problem, bilo ih je za Serdarova, za Vijadukt, a za Centralno spomen-obilježje nije bilo novca 30 godina. Kada je ova inicijativa krenula iz Banjaluke, kada je gradonačelnik krenuo u izgradnju, republička vlast je došla u situaciju da to podrži. Sada pojedine grupice to osporavaju – kaže Milanović.

Dodaje da je idejno rješenje pobijedilo na međunarodnom konkursu, a jedina raspoloživa lokacija u tom momentu je ustupljena za izgradnju, budući da je Boračka organizacija insistirala da to bude u centru grada i uz Hram Hrista Spasitelja.

– U svakom slučaju, momenat je pogrešan, tema je pogrešna, a čini mi se da su pogrešni i ljudi koji to osporavaju – poručuje Milanović.