Connect with us

Društvo

Od 1. januara strože kontrole za prelazak granice: Šta se neće moći unijeti iz BiH u Hrvatsku

Šengen na graničnim prelazima s Hrvatskom još nije ni krenuo, a već zapinje.
ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolisati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine. Ipak, neke novine uvode se od 1. januara.

Najviše kontraverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam evra. Toliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prelazu.

Iako je ETIAS odgođen, prema šengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar perioda od 180 dana, piše Slobodna Dalmacija.

Dužina boravka

– Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor.

– Dužina prethodnog boravka računa se za period 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP RH.

Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog šengenskog kalkulatora. U šengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u pasoš u prethodnih 180 dana.

Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni državljani BiH imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova šengenska pravila nisu najbolje sjela.

Za razliku od ETIASA koji je samo na papiru, šengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža. Sigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prelazima.

Šta se mijenja na ovim prelazima od prvog dana Nove godine? Šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili ljekaru mogu očekivati od novih pravila?

Riba može, ali

Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Većinu dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive u BiH. Za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.

Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Evropske unije. Prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prelazi za pogranični saobraćaj s BiH ostaju i dalje u funkciji. Na njihov sistem ne utiču šengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.

Šta se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz BiH, tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Šengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u Hrvatsku tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za bebe. Ista količina propisana je za hranu za kućne ljubimce, med ili jaja.

Koliko novca

Što se tiče biljki, biljnih proizvoda, voća i povrća u Hrvatsku se za ličnu potrošnju može unijeti samo tropsko voće. To su banane, ananas, hurme, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krompira je zabranjeno.

Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cvekla, celer rotkvica, kupus, karfiol, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, paradajz, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi, piše SrpskaInfo.

Putnici iz trećih zemalja u svom prtljagu mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 evra u putnom i željezničkom prometu te 430 evra u zračnom i pomorskom prometu. U Hrvatsku se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.

Kućni ljubimci

Putnici koji u svom prtljagu nose gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Takođe su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.

S obzirom na nova šengenska pravila, ali i sve veće cijene, šoping preko granice u Hercegovini već je odavno opao. Nisu više atraktivne ni benzinske pumpe u BiH jer je gorivo posljednjih mjeseci jeftinije u Hrvatskoj. Jedino što se stvarno isplati kupiti jesu cigarete, koje su značajno jeftinije u BiH nego u Hrvatskoj.

Međutim, ako se poštuju šengenska pravila odzvonilo je kupovini cigareta preko granice jer je dozvoljeno unijeti samo 40 cigareta, odnosno dvije kutije. Građani koji su ostali vjerni šopingu preko granice kažu da im se isplati u Hercegovini kupovati rezani duhan pa kod kuće “motati” cigarete. Ali s novim šengenskim pravilima mnogi će se morati odreći ovoga gušta.

Related Topics:

Društvo

STANDARD SVE NIŽI: Građani sve više love akcije za kupovinu

Rast troškova života promijenio je potrošačke navike – sve više ljudi kupuje isključivo proizvode na sniženju i pažljivo planira svaku kupovinu.

Kupovina namirnica danas izgleda znatno drugačije nego prije nekoliko godina. Zbog stalnog rasta cijena i povećanih troškova života, sve veći broj građana prije odlaska u supermarket detaljno pregledava akcijske kataloge i upoređuje ponude različitih trgovinskih lanaca.

Cilj je jednostavan – uštedjeti što više novca, jer i najmanja razlika u cijeni može značajno uticati na kućni budžet.

Cijena je postala važnija od brenda

Mnogi građani ističu da su promijenili svoje kupovne navike. Dok su ranije birali proizvode prema željama ili navikama, danas je cijena često presudan faktor pri donošenju odluke.

Sve više kupaca odlučuje se da kupuje isključivo artikle koji su na akciji, dok kupovinu skupljih proizvoda odgađa do narednog sniženja.

Istovremeno, raste interesovanje za sedmične kataloge, mobilne aplikacije trgovinskih lanaca i posebne vikend popuste.

Trgovci odgovaraju većim brojem akcija

Kako bi zadržali kupce, trgovinski lanci posljednjih godina sve češće organizuju promotivne kampanje, nude kartice lojalnosti i posebne popuste za određene grupe proizvoda.

Na taj način nastoje privući potrošače koji sve pažljivije planiraju kupovinu i prate svaku promjenu cijena.

Kupci obilaze više marketa zbog nižih cijena

Ekonomisti smatraju da ovakvo ponašanje pokazuje kako domaćinstva mnogo opreznije upravljaju svojim finansijama nego ranije.

Sve je više građana koji tokom jedne kupovine obiđu dva ili čak tri različita marketa kako bi pronašli najpovoljnije cijene pojedinih proizvoda.

Takav način kupovine, koji je nekada bio izuzetak, za mnoge je postao svakodnevica u nastojanju da smanje troškove i lakše usklade kućni budžet sa rastom životnih troškova.

Nastavi čitati

Društvo

BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”

Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.

Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.

Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.

Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.

Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.

“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.

Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.

Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.

Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Nastavi čitati

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

Produžena podrška za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

Nastavi čitati

Aktuelno