Uprkos tome što Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), i dalje ima status osumnjičenog u predmetu “Black Tie 2”, u okviru kojeg je nedavno i hapšen, zajedno sa još grupom osoba za koje se sumnja da su dio užeg kruga poznatog narko-bosa Edina Gačanina Tita, on je na pragu novog mandata na čelu FUP-a.

To je potvrdio i Ramo Isak, federalni ministar unutrašnjih poslova, koji je u izjavi za federalne medije dao nedvosmislenu najavu.

“Da, Vlada FBiH treba da razmatra to pitanje i imenuje direktora FUP-a, tačnije da produži mandat sadašnjem vršiocu dužnosti Vahidinu Munjiću. Dakle, predložit ću produženje njegovog mandata”, rekao je Isak za Faktor.

Tragom te informacije Tužilaštvo BiH smo pitali da li Munjić još ima status osumnjičenog u predmetu “Black Tie 2” i stigao nam je jasan odgovor.

“Navedeni je i dalje osumnjičeni i pod istragom je Tužilaštva BiH”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Tužilaštva BiH.

Od Isaka smo juče takođe pokušali dobiti izjavu, ali nam je on rekao da se o ovoj temi ne može izjašnjavati putem telefona.

“Ako želite dođite u moj kabinet i možete dobiti izjavu”, kaže Isak za “Nezavisne”.

Izjavu telefonom dao nam je Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, koji kaže da je očigledno da Isak nema ni moralnu ni profesionalnu odgovornost budući da čovjeka koji je osumnjičen ostavlja na mjestu direktora FUP-a.

“To je zaista loša poruka svim pripadnicima policije, ali i građanima FBiH: da su lični interesi iznad moralnih vrijednosti, profesije i zakona. Očigledno, ni aktuelnom vršiocu dužnosti direktora FUP-a ni ministru Isaku moral nije jača strana”, ističe Nešić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, ocjenjuje da nije moralno u ovom trenutku najaviti produženje mandata u konkretnom slučaju.

“Kasnije, ukoliko ishod bude da on nije kriv, onda je to i procesno i pravno druga situacija. Ako se dokaže da jeste kriv, u takvoj situaciji on ne bi mogao obavljati takvu funkciju”, kaže Ožegović za “Nezavisne novine”.

Meldiana Mulaosmanović, urednica rubrike Crna hronika na portalu Faktor, kaže da je, po njenom mišljenju, van svake pameti činjenica da direktor tako važne institucije protiv kojeg je donesena naredba o sprovođenju istrage, a o čemu je Tužilaštvo nedavno i zvanično obavijestilo Vladu FBiH, nije suspendovan sa dužnosti.

“Istina je da prema zakonima ove države njega štiti presumpcija nevinosti i on po zakonu mora biti suspendovan tek kada se protiv njega vodi krivični postupak, nakon potvrđivanja optužnice, što ovdje nije slučaj, ali s druge strane postavlja se pitanje kakva se poruka šalje cjelokupnoj javnosti, kao i pitanje moralne odgovornosti”, kaže Mulaosmanovićeva za “Nezavisne novine”.

Sjetimo se, dodaje ona, afere “Respiratori” i tadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, koji je odmah nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage sam od Vlade tražio da ga suspenduje do okončanja postupka, što je tadašnja Vlada i prihvatila.

“Da ne govorim o ovlaštenjima direktora Civilne zaštite koja su smiješna u odnosu na ovlaštenja rukovodioca jedne policijske agencije u smislu pristupa tajnim podacima i mogućnosti uticaja na istragu. To posebno kada se uzme u obzir činjenica da je Munjić pod istragom da je počinio krivično djelo upravo tako što je, navodno, iskoristio svoj službeni položaj”, ističe Mulaosmanovićeva.

Upravo bi on, dodaje, kao rukovodilac FUP-a najviše morao i brinuti o ugledu te agencije.

“Ja bih rekla da se tu postavlja još jedno pitanje, a to je da li to FUP u svojim redovima nema dovoljno kvalifikovanu osobu da obavlja taj posao umjesto Munjića dok se ne dokaže njegova krivnja ili nevinost? Naravno da to nije slučaj”, jasna je Mulaosmanovićeva.

Prema dostupnim informacijama, upravo na insistiranje Isaka 17. maja prošle godine sazvana je hitna sjednica Vlade FBiH na kojoj je Munjić imenovan za rukovodioca FUP-a i trebalo je na to poziciji da ostane tri mjeseca do izbora direktora, ali to nikada nije završeno.

Tužilaštvo Munjića, kako je nedavno objavljeno, tereti da je kao šef unutrašnje kontrole FUP-a propustio službene dužnosti s obzirom na to da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko obezbjeđenje Edinu Gačaninu koji slovi za jednog on najvećih narko-bosova u svijetu. Većina uhapšenih u akciji “Black Tie 2” puštena je da se u nastavku postupka brani sa slobode.

Između ostalih, pritvor nije određen ni za Munjića, kao ni za Mustafu Selmanovića, šefa Specijalne jedinice FUP-a, koje je ubrzo nakon toga Isak ugostio u svojoj kancelariji, a ispred ulaza su postrojeni vodovi specijalne policijske jedinice.

Nije se dugo čekala reakcija Ambasade SAD u BiH. Smatraju da je šokantno da ministar unutrašnjih poslova FBiH, koji je zadužen za očuvanje vladavine prava, slavi povratak na posao visokih funkcionera Uprave policije FBiH koji su uhapšeni i pod istragom za teška krivična djela.

“Javni funkcioneri protiv kojih se vodi istraga zbog zloupotrebe položaja treba da budu suspendovani do okončanja istrage”, smatraju iz Ambasade SAD.

Isak: Moja smjena nemoguća misija
Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH, prisustvovao je jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, a potom se obratio i medijima rekavši da od njegove smjene nema ništa.

“Niko nije pokrenuo pitanje moje smjene jer to nije izvodljivo, to je nemoguća misija, to su samo puste želje određenih političkih opcija. Od 2018. godine se pokušava sa mojom smjenom, pa su čak pri imenovanju ove vlade tvrdili da ću biti ministar samo 30 dana”, rekao je Isak.

Pričao je i o svom imovinskom stanju navodeći da je i prije vozio skupocjena vozila.

“Ja sam i prije pozicije ministra vozio vozila od 200.000, 300.000 i 500.000 KM, vozio se u privatnom helikopteru i vozio jahtu”, kaže Isak.

Kako je dodao, ovi koji bi željeli vidjeti njegovu smjenu moraće se još načekati.

“Prije će njih odstraniti iz njihovih političkih opcija nego što ću ja biti smijenjen s ove pozicije”, istakao je Isak.

Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se popularno zove zakon o stranim agentima, koji će se na poslaničkim klupama naći u narednom periodu, mogao bi Bosnu i Hercegovinu dodatno udaljiti od Evropske unije.

Naime, u Gruziji je prije nekoliko dana, uprkos masovnim protestima građana, usvojen sličan zakon, a Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, rekao je da bi njegova primjena mogla zemlju udaljiti od EU.

“Kako će se Gruzija dalje kretati, u vašim je rukama. Mi pozivamo vlasti Gruzije da ovaj zakon povuku”, rekao je juče Borel. Slično upozorenje izdao je i Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje EU. Ministri spoljnih poslova Litvanije, Letonije, Estonije i Islanda pozvali su vlasti Gruzije da odustanu od ovog zakona, za koji kažu da bi zemlju vratio u prošlost i udaljio od EU.

Kada je riječ o zakonu u Srpskoj, EU je u nekoliko navrata pozivala vlasti da od njega odustanu, takođe ističući da bi on mogao da utiče na evropske integracije. Više međunarodnih organizacija je u analizi zakona ocijenilo da su mnoge odredbe formulisane tako da onemoguće rad kritički nastrojenih nevladinih organizacija, iako je formalno zakon predstavljen kao da samo želi da poveća transparentnost.

Peter Stano, portparol Evropske komisije, izjavio je prilikom rasprave o nacrtu ovog zakona da je EU ozbiljno zabrinuta najavama njegovog usvajanja i pozvao narodne poslanike da ga ne usvoje.

“Poštovanje ljudskih prava, sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam, kao i okruženje koje omogućava organizacijama civilnog društva da slobodno djeluju, ključni su stubovi demokratskog društva. Izražavamo žaljenje zbog nedavnog stupanja na snagu izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske, kojima se ponovo uvode krivične kazne za klevetu, koje su nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, te predstavljaju korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad u zaštiti osnovna prava. Oni su u suprotnosti sa očekivanjima koja su pratila davanje statusa kandidata za članstvo u EU”, rekao je on.

I Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH je ozbiljno zabrinuta usvajanjem ovog zakona, a Brajan Ageler, šef misije, nedavno je izjavio da bi ovaj zakon ozbiljno ugrozio osnovna ljudska prava.

“Zakon veoma otežava, ako ne i čini nemogućim organizacijama civilnog društva da sarađuju sa međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS, ili da rade na bilo kom pitanju ljudskih prava. Kao država članica OEBS-a, BiH se obavezala da će poštovati relevantne međunarodne standarde ljudskih prava i opredjeljenja OEBS-a u pogledu ljudskih prava”, rekao je on.

I američki zvaničnici su nedavno upozorili na opasnosti koje bi ovaj zakon mogao imati. Nedavno je Elizabet Alen, podsekretarka u Stejt departmentu SAD za javnu diplomatiju, “Nezavisnim” izjavila da će njena zemlja pomno pratiti kako će se dalje odvijati koraci u vezi sa ovim zakonom, a prema njenom mišljenju, radi se o sličnom zakonu kakav imaju Rusija i druge zemlje koje su usklađene s ruskom politikom.

Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost rekao je da je EU u izvještaju iz novembra prošle, ali i marta ove godine, jasno rekla da je taj zakon i slični zakoni koji su bili u proceduri ne samo u suprotnosti s evropskim putem, nego i u dostizanju evropskih standarda. Iako je EU, kako je podsjetio, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa i odobravanja početka pregovora izjavila da oni nisu odlučujuće uticali, nova situacija s Gruzijom pokazuje da se stvari mijenjaju. Podsjetio je i da je EU u fokus novog plana za rast stavila pitanja temeljnih ljudskih prava.

“Zato ne bi nikom trebalo biti iznenađenje da ovaj zakon i drugi slični zakoni budu adresirani u toku implementacije plana za rast. Na kraju se sve svodi na pitanje koliko je bitno vlastima u RS održavanje evropskog puta u odnosu na ove zakone koje planiraju da usvoje”, rekao je on.

Igor Davidović, bivši ambasador BiH u EU iz RS i predsjednik nevladine organizacije Demokratski centar, koja u utorak organizuje panel na ovu temu, kazao je “Nezavisnim” da bi upozorenje EU Gruziji trebalo da služi kao opomena i donosiocima zakonodavnih odluka u RS.

“Nažalost, RS na sebe preuzima auru krivice jer je riječ o zakonu koji dolazi u nizu autoritarnih zakona. Svi će oni otežati ili potpuno eliminisati rad onih koje vlasti ocjenjuju kao nepoželjne. Osim toga, to, nažalost, neće doprinijeti boljoj slici demokratskih standarda u RS i predstavlja ozbiljnu prepreku u pokretanju pregovora BiH s EU”, kazao je on. Dodao je da civilni sektor reaguje koliko može, ali da je evidentan određen stepen zastrašenosti.

Aleksandar Žolja, predsjednik Helsinškog odbora Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da se boji da će ovaj zakon, ako bude usvojen, ne samo udaljiti BiH od EU, nego bi mogao ugroziti poslovni ambijent u RS i BiH, a možda dovesti i do vraćanja viza za građane BiH.

“Posljedice su ozbiljne, na njih smo upozoravali i kada se usvajao zakon o kriminalizaciji klevete. Oni nisu slušali ni nas ni međunarodnu zajednicu, nekad se čini da to rade samo da se inate. U svakom slučaju, mislim da se udaljavamo od EU”, rekao je on.

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević govorila JE o političkim relacijama u BiH, te komentarisala navode nakon konferencije za medije SNSD-a na kojoj su kazali da će organizovati sastanak sa opozicijom na kojem će se odlučiti kako će se izaći na ovogodišnje izbore.

“Ja sam čula Dodikovu izjavu na putu ka vamo, SDS će donijeti odluku zajedno. Dodik kada je donosio Izborni zakon RS nije nas pitao, zakon koji je on predložio je vrlo diskutabilan i neustavan. Još nije stupio na snagu, jedino imamo zakone na nivou BiH. Otišli su korak dalje, tamo gdje su istekli mandati postojećim članovima gradskih izbornih komisija, od CIK-a su tražili da se verifikuju mandati novim članovima izbornih komisija. Znači da vrše pripreme da izađu na izbore po Schmidtovom zakonu“, kazala je Pandurević.
“Ministar finansija, Srđan Amidžić je postupio po Schmidtovom zakonu finansiranja institucija BiH i dao pare CIK-u za provođenje izbora. Nakon što su vidjeli da im spinovi ne uspjevaju, pretpostavljam da Dodik očekuje da ga opozicija odbije pa tako nađe izgovor“, ističe Pandurević.

Pandurević kaže da SNSD treba reći po kojem će se zakonu izaći na izbore.

“Oni su ti koji trebaju reći po kojem se zakonu ide. Donesite odluku gospodo, nemojte prebacivati na druge! Znači ako imamo izborni zakon RS, biramo nanovo i institucije RS. Hajde da napravimo kompromis, promijenimo UO javnog servisa, direktora, neka napravi ustupak opoziciji”.

Kada je riječ o sankcijama, Pandurević je istakla da se SDS-u mora omogućiti način da učestvuju na izborima.

“SDS nije zabranjena politička organizacija, nama se mora omogućiti način da izađemo na izbore. Onaj ko nam ne dozvoli da kao SDS izađemo na izbore krši Ustav ove zemlje i naravno dobit će tužbu. Nama su račun zamrznule domaće institucije iz RS koje treba da nam omoguće poštovanje naših prava“.

“Ukoliko dobijemo negativan odgovor, postoji žalba Sudu, uvjerena sam da će Sud odgovoriti u našu korist. Dovodi se u pitanje čitav legalitet izbora. To dovodi do izborne sheme da vladajuća partija u RS ima pobjedu svuda.

Da vidimo hoće li taj zakon potpisati Milorad Dodik. On treba da ga potpiše, očekujemo da on potpiše ovaj zakon”, kaže Pandurević za N1.
Slobodna Bosna