Connect with us

Društvo

Republika Srpska proslavlja svoj dan

Gotovo nijedan istorijski datum koji je povezan sa tri naroda u Bosni i Hercegovini ne može proći bez mnogobrojnih prepucavanja sa svih strana. Tako će, po običaju, biti i za Dan Republike Srpske – 9. januar.

Iz Srpske šalju poruke da je ovaj datum jedan od najbitnijih u istoriji, da ne može biti doveden u pitanje, te da će ga uvijek slaviti, bez obzira što su iz Sarajeva prethodnih dana stizali otvoreni pozivi da se zabrani centralna proslava.

Sa ulica Banjaluke svečani defile povodom Dana Republike ove godine seli se u Istočno Sarajevo, gdje će 9. januara od 14 časova biti održana centralna proslava.

Nešto ranije, na Srpskom vojničkom spomen-groblju “Mali Zejtinlik” u Sokocu, biće položeni vijenci na centralno spomen-obilježje, a u gotovo svim opštinama i gradovima u Srpskoj biće obilježen ovaj značajni datum.

Dan ranije, 8. januara, u Banjaluci će biti održana svečana akademija povodom Dana Republike Srpske.

Sve do završetka svih svečanosti povodom obilježavanja 9. januara, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS pozvalo je građane na mir i dostojanstvo.

“Građanima koji budu željeli da prate svečani defile koji će biti održan u ponedjeljak, 9. januara 2023. godine, u 14 časova u Istočnom Sarajevu savjetujemo da poštuju naredbe policijskih službenika na terenu, te da sa sobom ne nose pirotehnička sredstva i druge opasne predmete. Savjet građanima je da zbog lakšeg kretanja i izbjegavanja stvaranja gužvi sa sobom ne nose ruksake i torbe te da svakako uz sebe imaju neki identifikacioni dokument”, saopštio je MUP Srpske.

Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), kaže da su borci Vojske RS i u krvavim vremenima uspjeli da definišu njene temelje.

“Republika Srpska je Dejtonom dobila svoje međunarodno priznanje i to govori da je sve što radimo legalno. Srpska je osnovni uslov opstanka srpskog naroda na ovim prostorima”, rekao je Ostojić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da RS ima svoj Dan Republike i da će nastaviti da ga obilježava.

“Republika Srpska živi godinama i decenijama više nego neke državne zajednice u prošlosti na ovim prostorima”, rekao je Dodik i poručio da Srpska nema namjeru da mijenja svoje politike u vezi sa poštivanjem Ustava BiH, kojem ostaje privržena.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, naglasio je da je Srpska garant opstanka i života srpskog naroda na prostoru BiH i da zato treba odati priznanje ljudima koji su 9. januara 1992. godine donijeli odluku o njenom formiranju.

“Plaćena je velika cijena za stvaranje Republike Srpske. Dan Republike je najsvetiji dan u novijoj istoriji srpskog naroda. Rođeni smo 9. januara”, rekao je Višković.

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, kaće da 9. januar nije ustavan.

“Ustavni sud BiH je nizom odluka utvrdio da je proglašenje 9. januara kao Dana Republike Srpske neustavno. Odluke suda su konačne i obavezujuće i moraju se poštovati”, napisao je, između ostalog, Šmit u pismu koje je uputio rukovodstvu Republike Srpske.

Šmitovo pismo iz Srpske nisu željeli ni da komentarišu, ali su imali poruku povodom najavljenih protesta i poziva na blokade puteva u Sarajevu.

“Republika Srpska je na prostoru cijele Republike suverena. Ona ima pravo da donosi odluke kako smatra da treba. Ovaj put smo odlučili ovako i mogu da protestuju koliko god hoće”, kazao je Milorad Dodik te dodao da je Bošnjacima uvijek bilo sporno ime i postojanje Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida Sokolac Milenko Kapuran kaže da Republika Srpska ima pravo da obilježava i slavi Dan Republike.

“Mi smo je stvorili i krvlju natopili i slavićemo i obilježavati Dan Republike dok god smo živi. Oni mogu da protestuju u svom Sarajevu, a mi ćemo slaviti u svom”, istakao je Kapuran.

Podsjećamo, iz federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova, kako navodi Srna, sinoć je donesena odluka o otkazivanju protesta na sastanku ministra unutrašnjih poslova FBiH Aljoše Čampare sa predstavnicima boračkih udruženja i nevladinih organizacija iz Sarajeva.

Društvo

PREDIVNO! Srpska bogatija za 22 bebe

U porodilištima Republike Srpske tokom protekla 24 časa rođene su 22 bebe.

U Banjaluci je rođeno sedam beba, a u Foči i Doboju po četiri. Tri bebe rođene su u Bijeljini, a po dvije u Zvorniku i Gradišci.

Nastavi čitati

Društvo

ŽENIO SE ČETIRI PUTA “Nije moglo više, pa ajde rastali se”

Svako selo ima svoju priču, pojedinačne priče njihovih stanovnika mogu da se iskoriste i kao radnja filma. U jednom selu kod Vlasenice u Bosni i Hercegovini žive Bedra i Salih Topalović, skladan bračni par koji se za svaki dinar žestoko bori radeći od jutra do sutra na imanju koje imaju.

Zanimljiva je priča da se Salih ženio četiri puta, te da je Bedra njegova četvrta supruga:

„Sa prvom ženom sam živio 6-7 mjeseci. Nije se moglo više, ajde – rastali se. Sa drugom sam se oženio, nakon 7 dana sam otišao u vojsku. Ona mi piše: „Ili dođi ili idem svojima“. Ja joj pišem da se vraćam za godinu dana, da ne mogu ranije izaći i ona ode svojim roditeljima. Kada sam izašao iz vojske, probali smo ponovo, ali nije išlo. Ona se ubrzo udala, a ja se oženio. Tada sam treću doveo i dobili dijete, ali nismo mogli dalje. Ona otišla u bolnicu, porodila se i peti, šesti dan od kako je izašla iz porodilišta, ostavila mi dijete i otišla. Ja to dijete prihvatio i mater ga gledala, poslije mi sestra uzela dijete jer nije imala svoje djece i othranila je. Kad je rat stao i kćerka i sestra su otišle u Ameriku, dođu mi jednom godišnje.

Kćerka nikad nije pitala za svoju pravu majku, niti je ta moja treća žena pitala za dijete, eto! Ta moja treća žena je negdje u Švajcarskoj.“

A kako je upoznao Bedru?
„Mi smo bili komšije i ja sam sve znala, znala sam da se tri puta ženio. On se meni nabacivao, ali ja stvarno nisam htjela. Njenogve žene su mi prijetile – ubićemo te, isjeći ćemo te na parčiće, šalju mi poruke – a ja nemam pojma… I tako sam njima i sebi u inat – udala se za njega. Tako je bilo,“ kroz smijeh priča Bedra.

„Malo sam ja bio razmažen, imao sam tri sestre i ja četvrti – jedinac sin. Zaposlio se, imao svoj posao, pare, slobodu i eto tako. U braku smo od 1986. godine,“ kaže Salih i dodaje:

„U braku uvijek ima trzavica, ne može sve biti med i mlijeko. Imamo dvoje djece – sin i kćerka, lijepo nam je, samo da imamo zdravlje i prije svega pamet.“

Nastavi čitati

Društvo

BANJALUKA – LUKSUZ KOJI NE MOŽEMO PRIUŠTITI! Skuplja od Madrida i Berlina

Cijene hrane u svijetu porasle su na najviši nivo u posljednje dvije godine i pri tome je meso rekorder, jer bilježi vrijednosti koje su najveće od kada Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.

Do ovog rasta je najviše došlo zbog rasta cijena govedine, odnosno junetine, ali i jagnjetine, dok je svinjetina nešto pojeftinila zbog obilne ponude i smanjene potražnje unutar pojedinih zemalja članica Evropske unije. Navodi se ovo u najnovijem izvještaju Istraživačkog centra Dojče banke, koji se bavio analizom koji su evropski gradovi trenutno najjeftiniji, odnosno najskuplji za život kada je u pitanju korpa sa osnovnim životnim namirnicama.

Ono što je interesantno i pomalo tragikomično, a upoređujući ovdašnje cijene iz marketa sa onima u najvećim evropskim prestonicama – jeste da je u Banjaluci jedan litar mlijeka skuplji nego recimo u Madridu i Berlinu, i ta razlika ide od dva do 12 feninga. Kada su u pitanju Pariz, London i Rim, ova namirnica u ovim metropolama košta od 1,35 do 1,50 evra. Slična situacija je i u slučaja mesa, pogotovo junetine. Kilogram u gradu na Vrbasu košta oko 12,5 evra, dok u najvećem britanskom gradu iznosi 11,88. U ostalim evropskim prestonicama, Parizu, Berlinu i Rimu, kilogram se kreće od 14 do 17 evra. U slučaju pilećeg filea on je najjeftiniji u španskoj prestonici (7,66 evra), a najskuplji, reklo bi se očekivano, u Parizu.

Ipak, najveća i pomalo neobjašnjiva razlika primjetna je u slučaju riže koja je kod nas skuplja za 90 feninga od one u Madridu i za 20 feninga od one u Londonu. Plaćamo je otprilike kao i Italijani.

Jedino s čim se možemo pohvaliti jesu cijene krompira, koji je kod nas jeftiniji u prosjeku od pola do marku i po po kilogramu. Ova namirnica je od pomenutih metropola najskuplja u Parizu gdje košta čak 2,27evra. Nije samo jasno da li se eventualno radi o organskom proizvodu, što bi jednim dijelom moglo opravdati ovako visoku maloprodajnu cijenu.

I nije ovo jedini problem. U posljednjih 12 mjeseci cijene hrane u Republici Srpskoj zabilježile su novi rast. Ako se analiziraju podaci Zavoda za statistiku, najviše je poskupjela junetina, za čak 20 odsto, a toliki procenat zabilježen je i slučaju suncokretovog ulja. Nažalost, negativni trend nije zaobišao ni naš nasušni hljeb, koji je danas za oko šest odsto skuplji u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj procenat treba uzeti sa rezervom i može se pretpostaviti da je znatno veći, jer je u međuvremenu smanjena gramaža većine pekarskih proizvoda.

Ovi podaci i cjenovne anomalije nisu začudili izvršnu direktoricu prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisu Marić. Navodi da se radi o tragikomičnim podacima, te da hrana na ovim prostorima, polako, ali sigurno postaje luksuz, jer sva poskupljenja ne prati i adekvatan rast plata. Ukazuje i na velike razlike u ličnim primanjima onih koji žive na ovim prostorima i u drugim evropskim državama, što onda, kako ističe, ovoj priči daju dodatnu negativnu dimenziju i konotaciju.

– Jednostavno smo uništili sve. Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, a to je posebno vidljivo kada je u pitanju meso koje uvozimo u ogromnim količinama. Ono dolazi sa raznih egzotičnih destinacija. I pomenute razlike u cijenama još su veće ako uzmemo u obzir plate, ko koliko čega može i da kupi. Kod nas je prosječna plata oko 1.500 maraka i ona može da pokrije tek polovinu potrošačke korpe. Nažalost, samo pričamo o preživljavanju. A šta je sa ostalim stvarima, ljetovanjima, odlascima u restoran, pozorište? Standard nam je takav da o ovakvim stvarima gotovo i da ne pričamo – istakla je Marićeva za “Glas“.

Razlike u metropolama

Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Francuska je najskuplja, a Španija najjeftinija u pogledu cijena namirnica. Korpa namirnica košta 71 evro u Parizu, a ista je samo 46 evra u Madridu. Zbog toga je francuska prestonica 54 odsto skuplja od španske. Pariz je znatno skuplji i od Rima (za 39 odsto) i Berlina (za 29 odsto). U poređenju sa Londonom, razlika je manja, pri čemu je Pariz 15 odsto skuplji.

Nastavi čitati

Aktuelno