Društvo

Ova djevojka je primljena na 10 doktorskih programa iz fizike u Americi

Sara Vanovac iz Istočnog Sarajeva prijavila se na deset doktorskih programa iz teoretske fizike u SAD i na sve je primljena sa punom stipendijom, ali je odabrala Kalifornijski institut za tehnologiju (Kaltek) jer je to “Meka nauke” i što je tu radio njen omiljeni profesor Ričard Fajnmen.

Vanovčeva je ispričala da je oduvijek bila jako ambiciozna i da je znala da želi biti fizičar, te da je tokom razmjene u Italiji shvatila da joj je Amerika najbolja opcija za naučno istraživanje.

– Po povratku kući saznala sam rokove prijava za fakultete i poslala 20 aplikacija na razne fakultete u SAD, od kojih sam na većinu primljena, ali su finansije bile ključni faktor. Izabrala sam Univerziet Furman u Južnoj Karolini jer sam dobila punu stipendiju i smještaj – naglasila je Vanovčeva.

Ona je dodala da se na fakultetu odmah zaposlila u IT servisu da bi mogla pokriti ostale troškove života.

Poslušala svoju intuiciju i uspjela

Kada sam na prvoj godini studija rekla profesorima da želim uporedo da studiram tri predmeta i da radim 20 časova sedmično u IT servisu, kao i da to planiram završiti za četiri godine, svi su mi rekli da je to nemoguće. Gledajući unazad, drago mi je da sam poslušala svoju intuiciju – navodi Vanovčeva.

Da bi to postigla, Sara objašnjava da je morala raditi danju i noću, vikendom i praznicima, da je ljeti bez odmora radila istraživanja, jednom u Novom Meksiku, a jednom u Njemačkoj, napomenuvši da je tokom četiri godine studija, samo tri puta dolazila kući.

– To je moj san i ja osjećam ogromnu zahvalnost da mogu da živim tim životom. Po završetku studija odlučila sam da radim i steknem radno iskustvo. Zaposlila sam se na fakultetu u odjeljenju čija je glavna misija da kroz analizu podataka i matematičke modele savjetuje direktora i dekane o načinima na koje možemo poboljšati rad fakulteta i iskustvo studenata – rekla je Vanovčeva.

Prema njenim riječima, tokom rada na fakultetu imala je divnog šefa, nekadašnjeg profesora matematike Davida Eubenksa, koji je samo jedan od mentora koji su joj nesebično pomagali.

Vanovčeva je istakla da doktorske studije u SAD traju pet do šest godina, a u prvoj godini se polaže još nekoliko ispita i dva velika testa kojima se dokazuje potpuno vladanje materijom.

Osim toga, dodala je ona, studenti tokom prve godine imaju priliku da rade u različitim laboratorijama dok ne odluče u kojoj žele ostati.

– Doktorat je jako dug i naporan proces i zahtijeva mnogo žrtvovanja jer se to smatra poslom u SAD. Očekuje se 40 časova rada u laboratoriji sedmično, a većina nas radi svaki dan po 10 časova između predavanja, istraživanja i dodatnih obaveza. Ja sam ove godine i asistent za kvantnu mehaniku i predajem dva puta sedmično – navela je Vanovčeva.

Kao posebnu zanimljivost tokom studija, Vanovčeva je istakla da je prošli semester imala priliku da sluša predavanja u istoj učionici u kojoj je predavao čuveni Ričard Fajnmen, koja i nosi njegovo ime.

– To je nešto o čemu sam nekada mogla samo da maštam i svaki put kada sam u toj prostoriji osjećam se veoma inspirisanom i zahvalnom – rekla je ova rođena Beograđanka.

Od brojnih nagrada koje je dobila tokom studija u SAD, Sara ističe da je to svakako “Kenet Abernti” (Kenneth C. Abernethy Award), koja se dodjeljuje samo jednom studenu iz odjeljenja za kompjuterske nauke koji zaršava studije u godini kao najbolji student na svojoj generaciji, što je za nju bila velika čast.

Značajan uticaj profesora iz Istočnog Sarajeva
Vanovčeva je rekla da su brojni nastavnici i profesori tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja u Istočnom Sarajevu ostavili značajan uticaj na njen razvoj.

– Bila sam zaista aktivan učenik u mnogim sekcijama i vannastavnim aktivnostima i profesori sa kojima sam radila na tim aktivnostima su mi najviše značili. Znam da je za profesore to često dodatni rad, ali voljela bih da znaju da su te aktivnosti bile ključne u mome razvoju i igrale su veliku ulogu u mome životu – ukazala je Vanovčeva.

Ona je posebno tokom školovanja u Istočnom Sarajevu izdvojila debatu, jer smatra da je to vještina koju bi svako trebao da razvija.

Upitana da li joj je bavljenje borilačkim sportovima pomoglo u karijeri, Vanovčeva je istakla da ju je sport naučio da se upozna i sa pobjedom i porazom, kao i da joj je pomoglo u razvoju društvenih vještina, a da su joj sva putovanja otvorila vidike i ostvarila pozitivan uticaj na život.

– Kao djevojčica sam bila aktivan član Džudo kluba `Slavija`, a kasnije u srednjoj Džiu-džicu kluba `Slavija` iz Istočnog Sarajeva, koji nastavlja da me zapanjuje uspjesima. Preporučila bih roditeljaima da upišu svoju djecu u taj klub, ali bojim se da su toliko popularni da bez nove sale ne bi mogli da prime sve zainteresovane – istakla je Vanovčeva.

Prema njenim riječima, borilačke sportove prije tri godine je zamijenila vrućom jogom i teretanom, a prije dvije godine je istrčala i polumaraton i postala ljubitelj trčanja.

– Prošle godine sam odlučila da podijelim svoju ljubav prema vrućoj jogi sa drugima, tako da sam završila 200 časova treninga i postala učitelj joge. Ako postoji neka aktivnost koja bi našem narodu prijala, onda je to vruća joga. Većina mojih studenata joge su bili muškarci i žene od 50 do 70 godina, a čija je kondicija bolja od moje. Nikada nije kasno da se počne sa vježbom, a može vam promijeniti kvalitet života na bolje – pojasnila je Vanovčeva.

“Najveća bi mi bila čast pomoći svojoj zemlji”
Na pitanje šta bi željela da radi nakon završetka doktorskih studija, Sara odgovara da želi da nastavi da se bavi naukom, tako da će tražiti posao kao profesor na fakultetu, iako je jako malo otvorenih profesorskih pozicija iz fizike na vrhunskim univerzitetima.

Voljela bih da se kod nas počne više pažnje posvećivati naučnoistraživačkom radu, čime bi se stvorili preduslovi za povratak velikog broja mladih naučnika, među njima i mene. Najveća bi mi čast bila kad bih mogla na neki način pomoći svojoj zemlji i ljudima koju tu žive, ali takođe sam oprezna i ne želim da zvučim kao neko iz dijaspore ko samo dijeli savjete bez konkretnih akcija. Za sada mogu da služim kao primjer i kontakt našim mladima, a za budućnost ćemo tek da vidimo – istakla je Vanovčeva.

Da bi tako nešto bilo ostvarivo, Sara je ukazala da je potrebno više ljudi sa inicijativama i idejama kao što je profesor Edhem Čustović iz Australije, koji joj je ogromna podrška, ali i brojnim drugim studentima iz BiH.

Osim porodice i prijatelja, Sara kaže da joj najviše nedostaje domaća muzika, ističići da joj nije isto kada muziku sluša sama u sobi, kao kada je u svom gradu sa dragim ljudima.

– Ljetos sam kući došla na dva mjeseca i otišla sam na svaku svirku na koju sam mogla. Naši ljudi pjevaju sa toliko emocije u glasu i naši tekstovi su toliko puni stihova koji me, što bi se reklo, u srce pogode. Taj mi osjećaj mnogo nedostaje – rekla je Sara Vanovac.

Related Topics:doktorat sad sara vanovac studije

Up Next

Gužve na izlazu iz BiH

Don't Miss

ZEMLJOTRES U ZAGREBU “Čula se jaka tutnjava”

Društvo

VELIKO BRAVO! Saša iz BiH ušao u svjetski top 10 KUVARA zahvaljujući kvrguši

Na prestižnom kulinarskom takmičenju Chef of the World 2025, šef iz BiH Saša Zoranović ostvario je izuzetan uspjeh ušavši u Top 10 najboljih kuvara svijeta.

Predstavivši autentično domaće jelo, modernizovanu verziju tradicionalne kvrguše, šef kuhinje iz restorana Toplik u Istočnom Sarajevu ostavio je snažan utisak na međunarodni žiri i brojne kulinarske velikane.

Na zadanu temu “street food”, Zoranović je odlučio odgovoriti bh. klasikom – kvrgušom, ali u modernoj interpretaciji. Kroz rustikalni spoj krompira, piletine i jogurt-tijesta, dodao je i nježne arome mente, sve servirano u individualnim kalupima, nalik restoranima s Michelinovim preporukama.

“Htio sam da pokažem da i jednostavna, iskonska jela iz naše kuhinje mogu stati rame uz rame s najsofisticiranijim svjetskim specijalitetima”, izjavio je chef Saša za portal Žena.ba.
Od Pala do svjetske pozornice

Saša Zoranović je srednju školu završio na Palama, a svoje kulinarsko znanje “brusio” je širom regiona – od Crne Gore i Hrvatske do Njemačke. Danas, kao šef restorana Toplik, dijeli iskustvo sa mladim kuvarima i promoviše autentičnu bh. kuhinju kroz inovativan, ali poštovanja vrijedan pristup.

“Kuhanje je ljubav, disciplina i istraživanje. Svako jelo je priča, i svako može da nauči – ako ima volje i strpljenja”, poručuje.
Misija: Michelin i dalje…

Iako Michelinova zvjezdica još nije stigla u Bosnu i Hercegovinu, Saša vjeruje da će uskoro i to doći na red.

On i njegov kolega Nihad već rade na formiranju tima za Svjetsku kulinarsku olimpijadu, gdje planiraju još ozbiljnije predstaviti Bosnu i Hercegovinu na globalnoj sceni.

“Zaslužujemo da budemo prepoznati. Imamo talente, imamo priču – samo treba da vjerujemo u sebe i da se usudimo takmičiti”, dodaje Zoranović.
Inspiracija mladima i poruka školama

Šef Saša ne zaboravlja svoje početke, ni značaj mentora i podrške. Ističe da je za uspjeh potrebna posvećenost, trud i volja, ali i sistemska podrška školstva i države, kako bi mladi kuvari imali priliku pokazati svoj talenat na svjetskim takmičenjima.
Recept za Sašinu kvrgušu

U našem videu ekskluzivno otkriva svoj moderni pristup starom receptu, korak po korak, uz savjete koje koriste profesionalni kuvari. Naučite kako da napravite sočne pileće batake, hrskavu i mekanu podlogu od krompira i brašna, te osvježavajući dodatak od pavlake i mente.
Sastojci:

Mladi krompir – 550 g

Brašno T-400 – 250 g

Prašak za pecivo – 10 g

So – 30 g

Mljeveni biber – 5 g

Pileći bataci – 20 kom

Punomasna pavlaka – 300 g

Jogurt (2,8%) – 1 l

Menta – 10 g

Čili paprika – 6 g

Jaja – 4 kom
Način pripreme:

Peći u rerni na 180°C, 15 minuta.

Šef u videu korak po korak prikazuje pripremu smjese, pečenje bataka s minimalno ulja te spajanje sastojaka u jedinstveno tradicionalno jelo s modernim zaokretom.

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA na pomolu – EVO kada dolazi

U regionu će narednih dana biti uglavnom suvo i toplo vrijeme, dok se u petak očekuje osvježenje uz grmljavinske pljuskove a za vikend svježije vrijeme, naveo je meteorolog Marko Čubrilo u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Do četvrtka se nad većim dijelom regiona očekuje suvo i polako sve toplije. Najtopliji dan će biti četvrtak kada bi na istoku, jugoistoku i središnjim dijelovima regiona lokalno moglo biti i oko +36 stepeni Celzijusa. Istog dana na zapadu regiona i sjevernom Jadranu pogoršanje uz grmljavinske pljuskove i osvježenje.

“U toku noći ka petku su nad sjevernim dijelovima regiona moguće predfrontalne nestabilnosti, dok se u petak nad većim dijelom regiona očekuje pogoršanje uz kišu, grmljavinske pljuskove, a biće uslova i za lokalne nepogode, trenutno su CAPE vrijednosti vrlo visoke i kreću se i preko 2000 J/kg te je moguća pojava jakog vjetra i tuče/grada“, naveo je meteorolog.
Kako kaže, za naredni vikenda stabilnije ali svežije uz ređu pojavu pljuskova ili slabe kiše, duvaće sjeverozapadni vjetar.

“U petak maksimumi od oko +18 na zapadu do oko +33 na jugoistoku regiona, a za vikend od +19 do +26 stepeni Celzijusa. Duž Jadrana pojava pljuskova uz buru. Početkom sljedeće nedjelje bez vrućine uz temperature oko prosjeka i moguće prolazno naoblačenje uz pljuskove u sljedeću srijedu. Maksimumi od +22 do +28 stepeni Celzijusa, što je oko prosjeka za ovo doba godine“ dodao je on.
Oko 27.08. će do Evrope stići transformisani ostaci tropskog ciklona (uragana) Erin koji neće direktno uticati na vrijeme kod nas ali će diktirati razvoj sinoptike nad Evropom za kraj avgusta i početak septembra te se trenutno poslije 28.08. javlja velika nesigurnost u razvoju vremena.

“Neki modeli već oko 01.09. simuliraju novo pogoršanje i osvježenje, dok drugi simuliraju novi toplotni talas koji bi potrajao prvih 4-5 dana u septembru“, naveo je on.

Što se dugoročnih očekivanja tiče do sredine septembra će biti još dosta ljetnih i vrućih dana uz prolazna osvježenja, navodi meteorolog, dok se u drugom dijelu mjeseca već očekuje osjetno svježije vrijeme i lagani kraj ljeta.

Nastavi čitati

Društvo

Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati