Connect with us

Politika

PROPAO IZBOR PREDSJEDNIKA FBiH, Lendo se nije pojavio

Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Dom naroda usvojili su listu kandidata za predsjednika, odnosno potpredsjednike FBiH, na kojoj se nalaze Lidija Bradara iz reda hrvatskog naroda, Refik Lendo iz reda bošnjačkog naroda, te Igor Stojanović iz reda srpskog naroda.

Međutim, kada se pomislilo da je izbor ovog važnog tijela riješen nakon što je lista usvojena, sve je dovedeno u pitanje nakon što se Lendo nije pojavio na sastanku na kojem je trebalo da bude izabran. Bradara i Stojanović su izrazili žaljenje zbog ovog postupka i najavili novi sastanak na istu temu za danas u 10.30 časova.

“Kolegu Lendu smo sačekali pola sata, nije se pojavio na sastanku. Mi smo svjesni da je ovo dio izbornog materijala koji trebamo proslijediti CIKu, odluka koju bismo donijeli nas troje”, rekla je Bradara.

Zanimljivo je da su, i pored poprilično nestabilne većine, kandidate za predsjednika, odnosno potpredsjednike poslanici Predstavničkog doma praktično podržali jednoglasno, jer je od 97 poslanika, njih 96 glasalo za, a samo jedan je bio protiv.

Inače, Lendu je kandidovao SDA, Bradaru HDZ BiH, a Stojanovića SDP.

Nakon usvajanja liste to znači da je Federacija BiH dobila predsjednika i potpredsjednika FBiH i može ući u izbor nove Vlade Federacije BiH.

Tri kandidata koji se nalaze na listi između sebe odlučuju ko će obavljati dužnost predsjednika, a ukoliko se ne budu mogli dogovoriti, tu odluku će donijeti Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Tokom rasprave, o izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH u Predstavničkom domu uglavnom su se čule zamjerke.

Inače, predsjednik i potpredsjednici FBiH ključni su prilikom izbora nove Vlade FBiH, s obzirom na to da oni formalnopravno imenuju mandatara, i pitanje je kako će to na kraju završiti.

Vlast u FBiH dogovorili su HDZ i “osmorka”, koju predvodi SDP, a u kojoj se nalaze i NiP i Naša stranka. Međutim, s obzirom na to da Lendo dolazi iz SDA, moguće je da koči ovaj proces. Praktično, Lendo treba da da saglasnost na imenovanje Nermina Nikšića, predsjednika SDPa, za premijera FBiH, a sudeći prema njegovim prvim izjavama, teško da će na to pristati.

On je nakon izbora rekao da slijedi dogovor njega, Stojanovića i Bradare ko će biti novi predsjednik, te da je zainteresovan da nastavi procese kada je riječ o uspostavljanju Vlade FBiH.

“U okviru politike SDA, SDPa i HDZa trebamo vidjeti kako dogovoriti Vladu Federacije i mandatara. Tek od danas ove tri političke partije treba da sa svojim partnerima povedu računa kako da formiraju Vladu FBiH. Jasno je i normalno da SDA mora i treba da učestvuje u ovim procesima”, rekao je Lendo.

Ipak, za razliku od Lende, u strankama koje su dogovorile vlast očekuju da SDA ne blokira procese izbora nove Vlade FBiH.

“Zadovoljstvo mi je što je danas i Predstavnički dom Parlamenta FBiH potvrdio predsjednika i potpredsjednika FBiH i nadam se da SDA, koja je blokirala formiranje Vlade FBiH i Vlade HNK četiri godine, neće nastaviti tu praksu jer im to neće biti dopušteno”, kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZa BiH.

Takođe, i Stojanović, nakon što je izabran, rekao je da shodno političkom dogovoru očekuje da većina zajedno s potpisima predloži mandatara i Vladu FBiH.

“Mislim da to prikupljanje potpisa i taj politički dogovor ide sasvim dobro i da ćemo ga imati u roku od 30 dana”, kazao je Stojanović.

Odgovarajući na pitanje da li će SDPu, osim mandatara, pripasti četiri ministarske pozicije, Stojanović je rekao da će se, sudeći prema tome kako do sada idu pregovori, to desiti, ali da ne može precizno govoriti o resorima.

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Politika

UMJESTO OSTAVKI, gradovi u Srpskoj traže SAGLASNOST CIK-a

Iako je Vlada Republike Srpske pozvala članove lokalnih administracija u Republici Srpskoj da podnesu ostavke, lokalne zajednice kao što su Prnjavor i Gradiška od CIK-a BiH tražile su saglasnost za imenovanje novih članova u lokalne izborne komisije.

Na sjednici CIK-a koja je u toku, Centralna izborna komisija BiH dala je saglasnost na odluku Skupštine grada Gradiška za imenovanje Nataše Savić kao člana Gradske izborne komisije Gradiška, a saglasnost CIK-a za imenovanje članoca Gradske izborne komisije tražila je i Skupština grada Prnjavora i CIK je tu saglasnost dao za imenovanje tri člana.

Podsjećanja radi, nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika nametuno izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, Vlada Republike Srpske održala je sjednicu i pozvala članove lokalnih izbornih komisija da podnesu ostavke jer kako su tada izjavljivali zvaničnici Republike Srpske, sertifikati CIK-a im neće vrijediti ništa. U to vrijeme predložen je i Izborni zakon Republike Srpske, a u nekoliko navrata je isticano da će Republika Srpska sama sprovesti izbore, međutim u posljednje vrijeme, to se gotovo i ne spominje, a lokalne zajednice širom Republike Srpske u svojim budžetima planiraju novac od Centralne izborne komisije BiH za sprovođenje lokalnih izbora.

Već tada, opozicija je govorila da to ne treba raditi, pozivajući svoje članove da ne podnose ostavke, a samo su članovi Republičke izborne komisije Republike Srpske podnijeli ostavke, međutim te ostavke još uvijek nisu prošle proceduru pred Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

CIK RASPISUJE LOKALNE IZBORE: Liste kandidata početkom jula

U narednim danima, Centralna izborna komisija BiH, vjerovatno u ponedjeljak, 6. maja, donijeće odluku o raspisivanju lokalnih izbora i od tada počinje da curi vrijeme utvrđeno Izbornim zakonom BiH do kada političke partije treba da prijave učešće na izborima i dostave liste.

I rok za odluku o raspisivanju lokalnih izbora utvrđen je Izbornim zakonom, gdje je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na to da je Izbornim zakonom precizirano da se izbori na svim nivoima vlasti u BiH održavaju prve nedjelje u oktobru, CIK će lokalne izbore raspisati za 6. oktobar ove godine.

Kada je riječ o ostalim rokovima, prema Izbornom zakonu BiH, od donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora, u roku od 15 dana, institucije BiH treba da osiguraju sredstva. S obzirom na to da je CIK-u obezbijeđeno već 7,4 miliona KM, a da su najavili dodatni zahtjev, Savjet ministara BiH do 21. maja moraće obezbijediti još novca.

Dalje, što se tiče važnijih stvari, politička stranka prijavu za ovjeru učešća na izborima CIK-u podnosi 135 dana prije dana izbora, dakle, to bi političke stranke trebalo da urade do 21. maja, dok koalicija prijavu za ovjeru podnosi najkasnije 110 dana prije dana izbora, odnosno do 10. juna. Nakon podnošenja prijave, CIK najkasnije u roku od 15 dana ovjerava prijavu političke partije za učešće na izborima.

“Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija moraju se podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana izbora”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što u praksi znači da će imena kandidata na listama biti poznata tek početkom jula, jer političke partije imaju rok do 6. jula da dostave liste svojih kandidata.

Nakon što budu dostavljene liste, sljedeća bitna faza je postupak ovjeravanja lista, i Centralna izborna komisija BiH najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena, pregleda i ovjerava ili odbija kandidate na listi.

“Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih lista CIK objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se takođe izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Mjesec dana do izbora počeće i izborna kampanja, koja traje do 24 sata prije održavanja samih izbora, kada počinje izborna ćutnja. U tom periodu izborne kampanje, koja traje mjesec dana, političke partije i pojedinci mogu plaćati oglašavanje, koje je inače zabranjeno i smatra se preuranjenom kampanjom koja je kažnjiva zakonom.

Što se tiče biračkih spiskova, na osnovu podataka u evidenciji Centralnog biračkog spiska, CIK za svaku izbornu jedinicu izrađuje izvod koji sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se opštinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

Rokovi predviđeni Izbornim zakonom BiH govore i o biračkim mjestima, koja opštinske i gradske izborne komisije moraju odrediti najkasnije 65 dana prije dana izbora.

“Opštinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje”, navodi se u Izbornom zakonu u kojem se piše i da opštinska izborna komisija najkasnije 15 dana prije dana izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Podsjećanja radi, osim “aktuelnog” Izbornog zakona BiH, koji je na snazi, a koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika i po kojem će CIK raspisati izbore, u opticaju su još najmanje tri teksta.

Savjet ministara BiH na sjednici 7. maja trebalo bi da razmatra izmjene Izbornog zakona BiH, dok se u Domu naroda nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje su prethodno usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U opticaju je i Izborni zakon Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, koji još nije stupio na snagu, a najviši zvaničnici Republike Srpske do sada su u nekoliko navrata isticali da će izbore organizovati po Izbornom zakonu Republike Srpske, a ne po nametnutom Izbornom zakonu BiH.

CIK razmatra uputstvo o novim tehnologijama
Centralna izborna komisija BiH održaće u petak (3. maja) sjednicu, na kojoj će donijeti niz odluka neophodnih za održavanje izbora u oktobru ove godine, između ostalog i onu o visini novčane naknade članovima biračkih odbora.

Osim toga, CIK bi trebalo da usvoji i pravilnik o sprovođenju izbora u BiH te pravilnik o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom procesu. Takođe, članovi CIK-a razmatraće i pravilnik o predizbornim i postizbornim finansijskim izvještajima političkih stranaka, zatim uputstvo o postupku otvaranja i korištenja posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje, kao i uputstvo o izgledu i načinu ispunjavanja obrazaca izjave o imovinskom stanju.

Članovi Centralne izborne komisije BiH razmatraće i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija.

Nastavi čitati

Aktuelno