Connect with us

Politika

Na današnji dan prije 20 godina ubijen Zoran Đinđić

Danas se navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji i predsjednika Demokratske stranke.

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred Vlade u Nemanjinoj 11, a na njega je pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović. Za njegovo ubistvo su na po 40 godina zatvora osuđeni nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i Jovanović kao neposredni izvršilac kao i desetorica saučesnika, dok su dvojica vođa “zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković Kum ubijeni u policijskoj akciji prilikom hapšenja.

Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, dok je u pogrebnoj povorci bilo više stotina hiljada gradana. Za vreme Đinđićevog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Rođen je 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, da bi doktorirao 1979. godine na Univerzitetu Konstanc, gde je radio kao asistent, a do 1990. godine boravio je u Njemačkoj i na univerzitetima i institutima društvenih nauka u Bonu i Frankfurtu.

U Srbiju se vraća 1990. godine i postaje jedan od osnivača DS. Đinđić je zajedno sa drugim srpskim intelektualcima, disidentima i prodemokratskim aktivistima osnovao Demokratsku stranku, zasnovanu na temeljima i sličnom konceptu predratne Demokratske stranke Ljubomira Davidovića. Postao je predsjednik Izvršnog odbora partije 1990. godine, kada je dobio i poslanički mandat u Skupštini Srbije.

Za predsjednika Demokratske stranke, umjesto dotadašnjeg Dragoljuba Mićunovića, izabran je 1994. godine. Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ. Đinđić je bio jedan od nosilaca petooktobraskih promena 2000. godine i jedan od najistaknutijih lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS), koju je činilo 18 stranaka.

Demokratska stranka, čiji je predsednik bio, postala je najveća stranka u okviru DOS-a koji je osvojio 64,09 odsto glasova na parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine i dobio 176 od 250 poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini. Đinđić je izabran za predsednika Vlade Srbije 25. januara 2001. godine i ušao je u istoriju kao prvi demokratski izabran premijer Srbije, posle pada Slobodana Miloševića sa vlasti.

Na mjestu premijera bio je do 12. marta 2003. godine, kada je na njega pucano ispred zgrade Vlade Srbije, posle čega je prevezen u Urgentni centar, gde je posle pokušaja reanimacije, ubrzo preminuo. Njegovo ubistvo mnogi anlitičari i političari tumačili su kao nameru da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korijenitih ekonomskih i socijalnih reformi nakon pada režima Slobodana Miloševića.

(BL portal)

Politika

ZORA DIJELI FOTELJE! Piloti, konobari, agronomi – svi dobrodošli!

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović uz saglasnost Vlade izmijenila je Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i tako omogućila da u njemu rade ili da se zaposle osobe koje nemaju dodirnih tačaka sa novcem i finansijama.

Deseti put od kada je donesen, a to je bilo 2012. godine, mijenja se akt koji uređuje organizaciju rada i raspored poslova u jednom od najvažnijih ministarstava u Vladi.

Za posljednje korekcije jedini logičan zaključak koji se nameće je da se radna mjesta prilagođavaju stručnoj spremi onih koji su već zaposleni.

Naime, službenika za računovodstvene operacije ministarka je u novoj sistematizaciji zamijenila sa višim stručnim saradnikom od kojeg se, vjerovali ili ne, traži završen fakultet zdravstvenih nauka.

Interesantna je i škola koja je propisana za poziciju stručnog saradnika za platne transakcije.

On, kako stoji u opisu, radi na poslovima plaćanja, vrši poravnanje transakcija, izrađuje jutarnji izvještaj o stanju finansijskih sredstava na jedinstvenim računima trezora.

Prvobitnom sistematizacijom, ove poslove je mogao raditi  poslovno – pravni tehničar, a posljednjim izmjenama za ovu poziciju je potrebna  vazduhoplovna opšta srednja vojna škola.

Nelogičnosti se nastavljaju u nedogled.

Primjera radi, ranije je za kompjuterskog tehničara tražena srednja elektrotehnička škola, a njegov zadatak je bio da instalira, konfiguriše i rješava probleme sa računarima, instalira softver, šalje elektronske naloge u banku i slično.

Ubuduće to će moći raditi menadžer finansija, bankarstva i osiguranja sa godinu  dana iskustva i 240 ETCS bodova od kojeg se traži da samo poznaje osnove sistema.

Na poziciji višeg stručnog saradnika za administrativno – tehničke poslove koji je ranije mogao obavljati i gimnazijalac sada će biti zaposlen, ili već radi, neko sa završenim poljoprivrednim fakultetom, a koji je po ocjeni ministarske Vidović potreban za ovu poziciju.

Napominjemo da je riječ o radnom mjestu sa kojeg se prati finansijski položaj preduzeća, rentabilnost i razvoj privrede, a osoba koja je na njemu zaposlena pravi izvještaje i analizu uplaćivanja javnih prihoda, prima, pregleda i evidentira predmete upućene ministru i slično.

Od zanimljivih poteza obuhvaćenih posljednjim izmjenama treba spomenuti i to da je saradnicima za obuke sertifikacije internih revizora ukinuta obaveza posjedovanja sertifikata ovlaštenog eksternog i internog revizora.

Međutim, treba napomenuti da ove „igrice“ sa sistematizacijom nisu novina u ovom ministarstvu.

Tako je prvobitno definisano da viši stručni saradnik za usklađivanje procedura ministarstva sa pravnim propisima i standardima Evropske unije mora imati završen pravni ili ekonomski fakultet.

Kasnije je to izmijenjeno i određeno da to može biti i osoba sa završenim filološkim fakultetom.

Arhivar koji je po prvom pravilniku o sistematizaciji od škole morao imati gimnaziju kasnije je mogao biti i osoba sa svršenom školom za ugostiteljstvo i turizam.

Šef voznog parka prvobitno je trebao biti kvalifikovani vozač. Naknadno je definisano da ovim resorom može upravljati saobraćajni inženjer.

Takođe izmijenjena je i sistematizacija za vozača, gdje je omogućeno da taj posao radi i ekonomski tehničar.

Inače, prema zvaničnim podacima, zaključno sa prošlom godinom u ministarstvu je radilo 182 ljudi. Od tog broja 145 su državni službenici a 34 namještenici.

Nije isključeno da Vidovićeva na ovaj način želi da osigura mjesta ljudima koje je zaposlila u slučaju da u novoj Vladi ona više ne bude ministarka finansija.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

Mirna Savić Banjac “POLITIČAR U UDŽBENIKU OD NAŠIH PARA – ne ide!”

Narodna poslanica PDP-a u NSRS Mirna Savić Banjac oštro je reagovala na obavezu da osnovci u Republici Srpskoj koriste udžbenike sa istaknutim imenima političara.

„Umori se čovjek od argumenata, ukratko: Ne želim da moje dijete ovako ide u školu. Neprihvatljivo je da moje dijete uči iz udžbenika na kojem je lična reklama Draška Stanivukovića ili Milorada Dodika. Potpuno nebitno personalno. Političar u udžbeniku od naših para – ne ide. Ima li iko ko to smije reći Miloradu Dodiku od ljudi koji su oko njega?“ – poručila je Savić Banjac.

Dodala je da se ovakvim potezima potpuno briše granica između politike i obrazovanja, što je, kako kaže, opasno i štetno za buduće generacije.

Prema njenim riječima, djeca u školama zaslužuju kvalitetno obrazovanje i udžbenike oslobođene političkih poruka i ličnih promocija.

Nastavi čitati

Politika

Stanivuković “Dodikov AVANTURIZAM i najave referenduma VODE SRPSKU U NOVU OPASNOST”

– Svojim avanturizmom, i hirovitim donošenjem odluka Milorad Dodik izlaže potencijalnim sankcijama sve građane, Republiku Srpsku i njenu privredu, poručio je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković. Kaže da nije vrijeme ni za Dodikove referendume ni za rezolucije o samostalnosti Republike Srpske. Jedinstvo je moguće jedino oko racionalnih odgovora, ali ne i oko avanturizma aktuelne vlasti predvođene SNSD-om, kaže Stanivuković i smatra da je Dodikova najava serije referenduma opasna po Republiku Srpsku, kao i bilo kakve rezolucije o otcjepljenju.

“Danas smatram da je veoma opasno govoriti o seriji referenduma koje vode u otcjepljenje. Da li ja intimno kao čovjek emotivno to želim? Naravno da da. Svaki dan bih volio da je Republika Srpska što samostalnija i jača u svakom smislu, ali put do toga je veoma složen i dugotrajan.

Ako je neko na nekom kraju svoje političke karijere potencijalno ja ne kažem da jeste, ne treba svoj kraj da ve že za kraj Republike Srpske u smislu da ide u najveći avanturizam”, smatra Stanivuković.

Kaže da ni Sjedinjene Američke Države nisu stale uz vlast Republike Srpske iako je to Dodik priželjkivao od pobjede Donalda Trampa.

“Vidite da se dešava sve suprotno od onog što je u nekom trenutku rukovodstvo tvrdilo pa evo Amerika se promijenila, promijenila svoju politiku.. a mi onda čujemo poruku da Amerika kaže: BiH samo mora da zadrži svoj teritorijalni integritet sa dva entiteta, ako to čujete znate o čemu se tu radi”, rekao je Stanivuković.

Kaže da se i dalje protivi prijevremenim izborima, međutim Stanivuković je komentarisao i Dodikove izjave da će biti kažnjivo ukoliko neko izađe na prijevremene izbore.

“Narod više u to ne vjeruje iz razloga što ste imali krivično djelo ako odete u Sud i Tužilaštvo (BiH) i onda puj pike ode on u Sud i Tužilaštvo i ne dobije krivičnu prijavu. Imalo bi smisla to podržati da to nije uradilo rukovodstvo Republike Srpske. Sami su donijeli zakone protiv kojih su bili prvi u tom lancu”, rekao je predsjednik PDP-a.

Poručio je da nisu dobre Dodikove izjave o blokadama evropskog puta. Kada je u pitanju najavljeni sastanak opozicije o aktuelnoj političkoj situaciji, Stanivuković kaže će se PDP odazvati na taj sastanak.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno