Udruženje roditelja “Glas tišine” iz Banjaluke i Udruženje MNRL Laktaši mirno su protestovali danas na Trgu Krajine u Banjaluci.

Cilj protesta je iskazivanje nezadovoljstva zbog ukidanja naknade za roditelje-njegovatelje nakon navršenih 30 godina djeteta, te poziv na izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti Republike Srpske.

“Ne možemo više dopustiti nepravdu i diskriminaciju nad nama i našom bolesnom djecom koju nam Republika Srpska radi godinama. U Federaciji BiH je taj isti zakon potpuno drugačiji”, poručila je je članica UG “Glas Tišine” Bobana Miljević.
Podsjećamo, u Banjaluci je pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti, a koja se tiče statusa roditelj-njegovatelj.

Inicijativu pokreće upravo Udruženje roditelja “Glas tišine ” iz Banjaluke i Udruženje za pomoć MNRL Gradiška.

S obzirom na sadašnja zakonska rješenja kojima su ograničena prava roditelja njegovatelja i činjenica da pojedina zakonska rješenja diskriminišu prava djece/lica sa invaliditetom koja trebaju 24 sata brigu i njegu drugog lica, pokrenuta je inicijativa s ciljem izmjena i dopuna Zakona o dječjoj zaštiti u dijelu koji se odnosi na status roditelja-njegovatelja.
U protekle tri godine sve više majki djece sa smetnjama u razvoju gubi pravo na naknadu roditelj-njegovatelj. Majke ostaju bez ovog prava jer im djeca pohađaju školu ili su korisnici dnevnih centara, prenosi BHRT.

Oglasilo se i resorno ministarstvo u RS

Sistem socijalne i dječije zaštite u Republici Srpskoj prepoznaje i uvažava specifičnost položaja djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica kao najosjetljivijih kategorija i pruža im neophodnu podršku, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Iz Ministarstvo navode da sa pažnjom prate izjave u vezi sa pravom roditelj-njegovatelj/njegovatelj, te konstatuje da se iznose nepotpune informacije, a istovremeno neke činjenice zanemaruju, što nije za dobrobit sistema dječije i socijalne zaštite, koji pruža različite vidove podrške hiljadama korisnika.
Svjesni činjenice da je teško dosegnuti nivo stoodstotnog ispunjenja svih očekivanja, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite podsjeća da su posljednjih godina učinjeni ogromni pomaci i izdvojena značajna sredstva za unapređivanje prava i podršku porodicama, a da se prava ostvaruju u skladu sa zakonom.

U Ministarstvu navode da se u saradnji i po zahtjevima saveza i udruženja koji okupljaju lica sa invaliditetom i djecu sa smetnjama u razvoju, kao i u razgovorima i sa neformalnim grupama roditelja, u kontinutitetu radi na unapređenju i proširenju njihovih prava i iznalaženju sistemskih rješenja u interesu djece.

Republika Srpska je, navode u Ministarstvu, među prvima uvela pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju od januara 2020. godine, a potom i značajno povećala iznos sa prvobitnih 100 KM na 650 KM, što je upravo rezultat saradnje sa savezima i udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom.

Prilikom uvođenja ovog prava, ono je zajednički definisano kao važan iskorak prema osobama sa najtežim oblicima invaliditeta i podrška njihovim porodicama, te stoga nije svim licima koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći potrebna i posebna njega, odnosno cjelodnevna njega koju podrazumijeva pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju.

U Ministarstvu ističu da porodice u sistemu socijalne i dječije zaštite u Republici Srpskoj ostvaruju brojna prava, a da je pravo na naknadu roditelju-njegovatelju/njegovatelju specifično pravo, koje podrazumijeva posebnu cjelodnevnu njegu.

“To znači preduzimanje medicinskih i nemedicinskih radnji od strane roditelja-njegovatelja 24 časa dnevno. Posebna njega je isključivo njega koja se pruža u kućnim uslovima i predstavlja podršku porodici radi prevencije smještaja u ustanovu socijalne zaštite”, pojašnjavaju u resornom ministarstvu.

Navodi se i da je tokom razgovora sa roditeljima i predstavnicima udruženja nedvosmisleno rečeno da je to pravo specifično i namijenjeno roditeljima koji njeguju dijete sa najtežim oblicima smetnji i da, kao takvo treba da bude ostvareno jednakopravno i dosljedno primijenjeno od strane stručnih komisija i Javnog fonda za dječiju zaštitu.

“Kada je u pitanju pravo na naknadu roditelju-njegovatenju/njegovatelju, ističemo da se ne može govoriti o bilo kakvom ukidanju prava ili uslovljavanju roditelja i djece, već je riječ isključivo o dosljednom provođenju zakona”, naglašavaju u Ministarstvu.

Subjekti socijalne i dječije zaštite, napominju u Ministarstvu, prolaze i stručne obuke, kako bi se osigurala vjerodostojna primjena ovih prava, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcionisanja (MKF), što očekuje i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Uz podršku Unicefa u BiH, Ministarstvo intenzivno radi na detaljnoj pripremi reforme sistema procjene, praćenja i upućivanja djece sa smetnjama u razvoju u Republici Srpskoj, u skladu sa najboljim svjetskim standardima.

Time se radi na unapređenju sistema procjene i upućivanja, a to podrazumijeva i uključivanje roditelja djeteta od samog početka procjene.

Pravo na naknadu roditelju-njegovatelju proističe iz Zakona o dječijoj zaštiti, što podrazumijeva uzrast do 30 godina, a djeca sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Republici Srpskoj najveći dio svojih prava ostvaruju na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, tokom cijelog života, odnosno i nakon 30. godine.

Na taj način, brojne porodice u Republici Srpskoj ostvaruju prava iz sistema socijalne i dječije zaštite po više osnova, istovremeno, a uvođenje prava na naknadu roditelju-njegovatelju nijedno od tih prava nije isključilo.

Porodice sa djecom sa poteškoćama u razvoju, pored naknade roditelju-njegovatelju, imaju i pravo na ličnu invalidninu od 238 KM, pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica od 308 KM i pravo na uvećani dječiji dodatak od 208 KM.

U Ministarstvu podsjećaju i na pravo na uvećan dječji dodatak dok se djeca školuju, refundaciju naknade plate za rad sa polovinom radnog vremena za roditelje djece sa smetnjama u razvoju, kao i pomoć i podršku koju pružaju razna udruženja građana koja se finansiraju iz budžeta RS, opština i drugih izvora.

Istovremeno, jedinice lokalne samouprave, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, takođe mogu svojom odlukom, u skladu sa potrebama stanovništva, utvrditi i druga prava i usluge za svoje građane.

“U razgovoru sa predstavnicima Ministarstva, roditelji su naglasili da je u interesu djece sa poteškoćama u razvoju u prvom redu unapređivanje usluga, poput dnevnih centara i slično, jer su one te koje najviše unapređuju kvalitet života porodice sa djetetom sa smetnjama u razvoju”, navode u saopštenju.

S tim u vezi, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, apeluje da se lokalne zajednice, u skladu sa svojim nadležnostima, aktivno uključe u pružanje podrške ovim porodicama, te omoguće usluge dnevnih centara koje roditelji traže.

Nakon perioda nestabilnog vremena, naredne sedmice biće pojačane aktivnosti na redovnom održavanju i higijeni, pa će tako započeti i drugi ciklus košenja i uređenja javnih zelenih površina u naseljima, te nastaviti sanacija udarnih rupa na području grada.
-Održavanje i higijenu smo stavili u fokus kako bi stanje na ovom polju bilo značajno poboljšano. Tako će sve ekipe nastaviti intenzivnije sa ovim aktivnostima i tokom naredne sedmice u skladu sa vremenskim uslovima – kazala je gradski menadžer Mirna Savić – Banjac.
Podsjetila je da sugrađani i dalje imaju priliku da svoj kabasti otpad besplatno odlože u reciklažno dvorište na Malti, koje je otvoreno u okviru proljećne akcije uređenja grada.
-I ovom prilikom pozivamo sugrađane da krupni otpad odlože u reciklažno dvorište, a ne na mjesta koja nisu predviđena za to jer time se stvaraju divlje deponije i narušava slika grada – navela je Savić – Banjac.

Besplatno odložite krupni otpad u reciklažnog dvorišta

Podsjećamo, u reciklažno dvorište sugrađani mogu odložiti stari namještaj, bijelu tehniku ili neki drugi krupni otpad.

Reciklažno dvorište nalazi se na lokaciji autobuskog terminala na Malti i otvoreno je svakim radnim danom u periodu od 9.00 do 19.00 časova, te subotom i nedjeljom od 9.00 do 15.00 časova. Sugrađani sve informacije mogu dobiti i putem broja telefona u reciklažnom dvorištu: 066/875-207.

Bez logistike, sponzora i velike podrške, samo sa loptom u ruci i ruksakom na leđima mladi Banjalučanin Aleksa Kresojević pješice je krenuo jutros sa Trga Krajine na put dug više od 330 kilometara, driblajući sve do Beograda.

Aleksa i ovaj put ima isti cilj kao i prošle godine, da pomogne sugrađaninu Sergeju Stuparu, mladiću koji je nakon teške saobraćajne nesreće ostao nepokretan. Kresojević je lani 24 časa neprestano šutirao na koš, prikupivši 6.000 maraka za Sergejevo liječenje.

Sada ide korak dalje, driblaće do 50 kilometara dnevno, prolazeći kroz Prnjavor, Derventu, Modriču, Brčko, Bijeljinu, pa u Srbiju preko Pavlovića mosta nastavljajući put ka Beogradu. Plan je da ovaj put pređe za sedam dana.
Prenoćište će imati kod prijatelja i dobrih ljudi koji su mu ponudili stan na dan, jer nema finansijsku podršku.

– Spreman sam i fizički i psihički. Na leđima ću nositi ruksak težak 20 kilograma. Znam da neće biti lako, ali znam zašto to radim. Malo sam razočaran što su oni koji bi mogli pomoći ostali ravnodušni ili su čak odbili moju molbu za pomoć. S druge strane, Svjetlana Bednaš, majka koja se lavovski bori da svom sinu obezbijedi liječenje i kojoj je značajna svaka marka, odlučila je da pomogne. To mi daje snagu – rekao je Aleksa za “Glas Srpske”.

Sergejevu borbu prati od početka i kada je vidio da mu je neophodna pomoć u liječenju, znao je da mora nešto učiniti kako bi pokrenuo humanost u ljudima. Međutim, osim humanitarne misije, njegov poduhvat nosi snažnu simboliku. Na majici koju će nositi ispisan je humanitarni broj za donacije za Sergeja, ali i pitanje: “Jablanica?”, kao podsjetnik na tragedije o kojima se ćuti. Na leđima će nositi broj 16 i natpis “Novi Sad” u znak sjećanja na žrtve koje su nedavno stradale ispod nadstrešnice u tom gradu.

– To su žrtve koje ne smiju pasti u zaborav. Želim da odam počast njima i pokažem solidarnost sa studentima koji protestuju. Moja poruka je da se ljudi ne dijele po vjeri i nacionalnosti. Ljudi se dijele na dobre i loše – poručio je Kresojević.

Za ovaj podvig se pripremao više od mjesec dana. Prvo je svakodnevno išao na Banj brdo, zatim pješačio do Laktaša i prelazio rute duge po 20, da bi na kraju prelazio i 60 kilometara.

– Ni u jednom trenutku nisam pomislio da neću uspjeti. Ne bojim se umora, niti kiše. Prvi put kad sam 24 sata šutirao loptu u koš, pratila me je kiša, ali želja da pomognem Sergeju je bila jača od svega – kaže ovaj mladi humanitarac.

Njegova poruka je jednostavna, ali duboka.

– Ne morate driblati do Beograda. Dovoljno je da pošaljete poruku i pomognete koliko možete. Nečije malo nekome znači sve – kazao je Aleksa Kresojević.

Humanitarni broj za donacije za Sergeja je ispisan na njegovoj majici, a svaka donacija, ma koliko skromna, budi nadu.

Za Aleksu ne postoji nemoguće
Aleksa je momak za kojeg ne postoji riječ nemoguće. Riječi su ovo majke Sergeja Stupara, Svjetlane Bendaš, kojima je opisala Aleksu Kresojevića.

– Želim ovako javno i da kažem kako nijedna od firmi kojima se Aleksa obratio za sponzorstvo čitavog poduhvata (obezbjeđenje prenoćišta na putu, rentakar koji je trebalo da ga prati i se pobrine da sve teče po planu, nabavka potrebne opreme za put i ostalo) nije htjela da ga podrži i da mu pomogne te da kompletnu organizaciju akcije Aleksa finansira iz svog džepa i uz pomoć familije i prijatelja! Toliko o tome – rekla je Svjetlana.

Ona je dodala da ovo što će Aleksa uraditi do sada niko nije ni pokušao.

– Molim vas da ga podržimo, da ga pratimo na njegovom putu i da kupujemo njegove kilometre, jer ovaj momak je nevjerovatan – navela je Bednaševa, prenosi Glas Srpske.