Društvo

BIZNIS IZA REŠETAKA Osuđenici u zatvoru izrađuju od školskog namještaja do traktorskih prikolica

U srpskim zatvorima izrađuju i opremu za dječje parkove, školski namještaj, traktorske prikolice, a obučavaju se i za keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača.

Kupili ste ovih dana jagode u prodavnici, a onda ste pogledali deklaraciju na kutiji i iznenadilo vas je to što piše da su ih uzgojili osuđenici u zatvoru Smederevo. Ne bi trebalo, jer po zatvorskim ustanovama u Srbiji oni mnogo toga proizvode što se koristi svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni.

Resocijalizacija zatvorenika kroz rad – tako bi u najkraćem mogao da se opiše proces u kojem osuđenici tokom izdržavanja zatvorske kazne pronalaze novi smisao života, preispituju svoje mogućnosti i trude se da se pripreme da se po izlasku na slobodu u potpunosti uklope u društvo, ostavljajući iza sebe sve ono loše što ih je dovelo iza rešetaka.

U krojačkoj radionici osuđenici šiju školske rančeve, putne torbe, futrole za lovačke puške i ribolovački pribor (štapove), transportne vreće, ženske sportske torbe.

Takođe se u ovom zavodu izrađuju koverte, kao i ukrasne kutije za nakit.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) navode da su njihovi proizvodi, svojom cijenom i kvalitetom, pridobili veliki broj kupaca. Zavod se često nalazi u situaciji da ne može da podmiri potražnju klijenata.

Azil u Sremskoj Mitrovici
Uzgajivači i dreseri pasa

UIKS je pokrenuo projekat resocijalizacije osuđenih osoba kroz obuku pasa lutalica u zavodu u Sremskoj Mitrovici od 2018. Ponosno ističu da je ovo prvi projekat u kome, u sklopu obuke pasa, postoji takođe i azil za pse, i po tome je zatvor u Mitrovici jedinstven u Evropi. Za godinu i po dana obuku je prošlo oko 80 osuđenika, koji dobijaju sertifikate za rad u uzgajivačnicima pasa, kao dreseri pasa, i u zoo-vrtovima.

– Radno je angažovano više od 50 odsto osuđenih osoba. Rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i osuđenici za to dobijaju naknadu (platu) u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija. U nekim situacijama je novac koji zarade i jedini izvor prihoda za njihove porodice. Nisu rijetki slučajevi da nam se bivši osuđenici jave i pohvale da su počeli da rade upravo poslove koje su naučili tokom izdržavanja kazne, a to su najčešće varioci, fasaderi, pekari, ili se bave uzgojem povrća u plastenicima i u taj posao uključuju i druge članove svoje porodice – navode iz UIKS za Kurir.

Ekonomija OZ Smederevo
Zatvorske jagode u supermarketima

Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji.

Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dvije komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji.

Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk… Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj mjeri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dodaju da se u zavodima osuđenici obučavaju za varioca, bravara, stolara, za rad u sito-štampi, koja je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na listi deficitarnih zanimanja, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim imaju obuku za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalostrugarskim mašinama. Ističu, međutim, da se tokom boravka u zatvorima osuđenici mogu obučiti i za programera.

KPZ Sremska Mitrovica
– Dobro opremljena štamparija upošljava do 50 osuđenih osoba, koji prave sve vrste obrazaca, blokovsku robu, fascikle, kese i ostalu papirnu konfekciju koju koriste i sudovi u Srbiji, Ministarstvo pravde i drugi državni organi.

– Izlivaju betonske ploče debljine šest centimetara za izradu pešačkih zona.

– U drvnom pogonu proizvode standardne košnice, piknik garniture, režiserske stolice…

– Na oko 700 hektara obradive zemlje gaje pšenicu, kukuruz, soju, lucerku, suncokret, ovas, povrće i voće.

– Zatvorenici prije samog rada prolaze obuku i stiču neophodno iskustvo, nakon čega dobijaju verifikovan sertifikat i bolji tretman u periodu izdržavanja kazne – navode iz UIKS i izdvajaju neke od djelatnosti po kojima su poznati zatvori u Srbiji.

KPZ za maloletnike Valjevo
– U pogonu za proizvodnju ALU i PVC stolarije prave prozore i vrata za potrebe drugih zavoda u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. KPZ za žene u Požarevcu

– U krojačkoj radionici šiju posteljinu, peškire, radna odjela, donji veš, stolnjake, zavjese, sobne papuče, tekstilne igračke i slično.

– Radi se i uslužno šivenje, prema zahtjevima kupaca.

Tako u zatvoru u Sremskoj Mitrovici osuđenici proizvode drljače i voćarske prikolice, uključujući i čuvenu prikolicu “dubrava” od četiri, pet, osam i 10 tona. Pogon za krojenje i šivenje je posebno dobio na značaju kada je izbila pandemija koronavirusa, pa su tamo dnevno šili čak 4.000 zaštitnih maski za lice za druga osuđena lica i zaposlene u svim kazneno-popravnim ustanovama u Srbiji. U pogonu se šiju i posteljine, asortiman za hotele, zaštitna radna odela, uniforme za zaposlene u zdravstvu.

Ekonomija OZ Smederevo: Zatvorske jagode u supermarketima
Na skoro dva hektara ekonomije OZ Smederevo osuđenici gaje jabuke i šljive, dok se na iznajmljenoj površini od 0,8 hektara nalaze zasadi jagoda na foliji. Jabuke i jagode se čuvaju u novoizgrađenoj hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, a tu su i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona.

Višak voća sa ovih plantaža plasira se na domaće i rusko tržište preko registrovanih veleprodajnih kuća u Srbiji. Takođe, proizvode se i krompir, paradajz, šargarepa, luk…

Organizovana je i stočarska proizvodnja do 100 svinja, oko 15 krmača i oko 80 grla ovaca. Tovilišta i prasilišta su kompletno renovinara. Gaji se i oko 1.000 tovnih pilića.

– Meso sa ove ekonomije u potpunosti zadovoljava potrebu za ishranom osuđenih i pritvorenih lica u ovom zavodu, dok se i sa povrćem u najvećoj meri zadovoljava ishrana ovih lica, a manji deo se kupuje – ističu iz UIKS.

Dok se u KPZ Požarevac – Zabela uveliko proizvodi školski namještaj, poput klupa, katedri, kompjuterskih stolova, stolica, klupa vezanih sjedišta, osuđenici u Nišu dali su ogroman doprinos tokom pandemije jer su odmah u martu 2020. počeli da šiju makse za lice, skafandere, kape…

KPZ Požarevac – Zabela
– U metalskom odsjeku prave krevete, kasete, dvokrilne ormane, arhivske police, nastrešnice, rešetke, kapije i ostali proizvodi od bravarije po potrebi.

– Proizvodi se i parkovski mobilijar – stubići, lanci, korpe za otpatke i parkovske klupe, kao i oprema za dječja igrališta, odnosno klackalice, ljuljaške, penjalice. KPZ Niš

– U metalsko-drvnom pogonu prave krevete, ormane, stolice, fotelje, police, stolice za hranjenje beba, drvene ograde, police za vrtiće, gravirane čuture, drvene gajbice, košnice, baštenske garniture od ratana, ležaljke od drveta, ukrasne kutije, merdevine, klupe za park, kante za smeće, fenjere, korpe za hleb, bolničke krevete, pijačne tezge sa tendom, stolice za osuđeničke sobe, bolničke kasete.

– U tekstilnom pogonu šiju se ženski mantili, medicinske uniforme, uniforme za sudsku stražu…

Okružni zatvor u Smederevu proizvodi rakiju od šljive, kajsije, jagode. U procesu pravljenja rakije osuđenici su angažovani isključivo na pomoćnim poslovima, poput branja jabuka, njihovog pranja i čišćenja, kao i drugih poslova.

Legenda o “smederevcu” Da li su ga osuđenici pravili
Jedan od najboljih šporeta na čvrsti ogrev, iliti narodski na drva, koji je ikada proizveden na prostoru bivše Jugoslavije jeste čuveni “smederevac”.

A kad je nešto dobro, onda o njemu počnu da se ispredaju razne priče, pa tako i da su ga zapravo pravili osuđenici u Okružnom zatvoru u Smederevu, a da je samo bio utisnut žig fabrike “Milan Blagojević”. Iz UIKS ističu da osuđenici nikada nisu radili u proizvodnji legendarnog šporeta.

Iz UIKS kažu da su ostvarili ogromne uštede u budžetu Srbije: Svi novi paviljoni koji se zidaju u cilju poboljšanja uslova za smještaj osuđenih osoba opremaju se namještajem, dušecima i posteljinom koju prave osuđenici u zavodima u Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Nišu, Valjevu i koji su prethodno prošli obuku za ove poslove.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nestabilno sa kišom i grmljavinom

U petak, 22. avgusta 2025. godine, u Bosni i Hercegovini očekuje se pretežno oblačno i nestabilno vrijeme praćeno kišom, pljuskovima i grmljavinom. Tokom poslijepodnevnih sati prognozira se postepen prestanak padavina.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine, uglavnom sjevernog i sjeverozapadnog smjera, dok će u Hercegovini prije podne duvati jugo. Najniže jutarnje temperature kretaju se između 13 i 18 stepeni Celzijusa, a na jugu zemlje do 20°C. Najviše dnevne temperature uglavnom će biti u rasponu od 21 do 26°C, dok će na jugu dostići do 28°C.

U Sarajevu se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme uz povremene pljuskove i grmljavinu. Najniža jutarnja temperatura iznosiće oko 16°C, dok će maksimalna dnevna temperatura dostići približno 24°C.

Nastavi čitati

Društvo

AMERIČKE CARINE POGAĐAJU BIH: Firme gube ugovore s EU

Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

“Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”, upozorava Škrebić.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine” kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

“Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

Kako je istakao, trenutna situacija je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

“Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

Sa druge strane Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

“Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”, navodi Jašarspahić.

Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

“Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”, poručio je Jašarspahić.

Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

“Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

Nastavi čitati

Društvo

Tukao ženu pred djetetom, kćerka molila: “NE, TATA”

Prijedorčanin S.Đ. nepravosnažno je osuđen u prijedorskom Osnovnom sudu na dvije godine zatvora zbog nasilja nad vanbračnom suprugom koju je, prema optužnici na osnovu koje je osuđen, tukao pred tada dvogodišnjim djetetom govoreći joj da se pozdravi s djetetom jer će je odnijeti na groblje i zakopati, dok je dijete molilo “Ne tata”.

Kako saznaju “Nezavisne novine” u pitanju je nepravosnažna presuda na koju je uložena žalba.

Pomenutom presudom optuženi je dužan platiti troškove postupka na ime sudskog paušala u iznosu od 500 KM te troškove vještačenja u iznosu od 300 KM, a sve to u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude.

Podsjećamo, protiv njega je optužnicu podiglo Okružno javno tužilaštvo Prijedor koje ga je teretilo da je krivično djelo počinio 20. avgusta 2020. godine, u periodu od jedan čas do 1.30 u kući oštećene-bivše vanbračne supruge i to u prisustvu djeteta.

Kako se navodilo u optužnici na osnovu koje je izrečena presuda, u tom periodu došao je do kuće u kojoj ona stanuje sa maloljetnom djecom.

“Optuženi je prišao ulaznim vratima i kucao, a kada mu žena nije htjela otvoriti, nasilno je provalio ulazna vrata, ušao u kuću te je rukom udario po ruci, usljed čega joj je telefon ispao na pod“, navodilo se u optužnici.

Nasilnik je potom rukama uhvatio ženu za vrat te je prislonio uz regal govoreći: “Znaš li da ti je ovo posljednja noć? Znaš li da ti je ovo posljednji dan? Ubiću te, ubiću te!”.

Tom prilikom je ženi psovao mrtvog oca i majku, sestru, djecu…

Kada se probudila njihova zajednička maloljetna kćerka (2018), i počela plakati, pustio je ženu da joj priđe, govoreći joj: “Pozdravi se s njom, ovo ti je zadnja noć jer ću te ubiti, odnijeti na groblje i zakopati!”.

Kako se navodilo u optužnici, kada je žena krenula da kćerki donese vodu, nasilnik ju je pred djetetom oborio na pod. Dok je ležala na leđima, rukom je držao njenu ruku, a nogom klečao na njenom stomaku.

“Kada mu je rekla da je pusti jer boli, odgovorio joj je: ‘Otkad mrtvaca može boljeti!’. Oštećena je zadobila povrede u vidu hematoma na području lijeve nadlaktice, četiri hematoma na području desne nadlaktice, zatim ogrebotine ispod vrata, te hematome u donjem desnom kvadrantu abdomena, dva hematoma u lijevom dijelu abdomena i jedan sa bočne lijeve strane abdomena” navodilo se u optužnici.

Kada je dijete sišlo s kreveta i reklo “Ne, tata”, on je pustio ženu uz verbalne prijetnje da će je ubiti ukoliko pozove policiju, a zatim joj je telefon bacio u hodnik.

Nastavi čitati