Connect with us

Društvo

Koliko četvoročlanoj porodici u BiH treba novca za normalan život?

Da bi jedna četvoročlana porodica u BiH mogla normalno živjeti u današnje vrijeme neophodna su minimalna mjesečna primanja, odnosno kućni budžet od bar 3.800 konvertibilnih maraka.

Pokazuje ovo prosta matematička računica, uzimajući u obzir vrijednost potrošačke korpe u maju ove godine, ali i dodatne troškove koje jedna ovdašnja porodica napravi, a da bi sebi obezbijedila minimalne, a normalne uslove za život.

Vrijednost sindikalne potrošačke korpe trenutno iznosi 2.500 maraka, a ona podrazumijeva troškove prehrane, stanovanja i komunalnih usluga, tekuće održavanje domaćinstva, troškove kupovine odjeće, obuće i higijene te stavki – prevoz, obrazovanje i kultura.

Ako ovome dodamo i minimalne troškove jednog sedmodnevnog odlaska na more ili planinu, vannastavne aktivnosti djece i eventualne kreditne obaveze – dolazimo do pomenute svote. U današnje vrijeme vjerovatno nema porodice koja nema bar jedan kredit, da li onaj za kupovinu stana ili automobila ili neki potrošački.

Definicija

Prilikom ove analize uzeli smo u obzir i troškove spremanje zimnice, porodičnih slavlja i slava, ali i kafansku i roštiljsku priču, koje su dio naše kulture. Kao normalnu stavku računali smo i troškove porodičnog odlaska, bar jednom u 15 dana, na ručak ili večeru u neki od restorana. Pretpostavili smo i da ova porodica ima samo jedan automobil.

Kada se podvuče crta, dolazi se do iznosa od minimalno 3.800 maraka koji je jednoj četvoročlanoj porodici sa dvoje djece potreban za normalan život. I sa ovom svotom novca nema mjesta luksuziranju i razbacivanju, kao što je, primjera radi uživanje u duvanskom dimu.

Ljudi, odnosne porodice koje sve ovo mogu da priušte smatraju se srednjim staležom. U prevodu to su porodice koje bez problema mogu podmiriti mjesečni trošak potrošačke korpe, ali im ostane i nešto novca za druge normalne životne troškove i potrebe, što naravno ne podrazumijeva kupovinu jahti ili odlazak na Havaje.

Prema Kembridž rječniku, srednja klasa je društvena grupa koju čine obični ljudi koji imaju dobre poslove i nisu ni bogati, ni siromašni. Ima još raznih definicija, ali sve dijele jedan imenilac – obični ljudi koji su što dalje od bilo kakvih ekstrema, ne naginju ni plus, ni minus.

Inače, da bi neka porodica imala taj status, u slučaju BiH, onda bi trebalo da ispuni sljedeće uslove – da je oboje supružnika zaposleno sa fakultetskom diplomom, po mogućnosti u elektro, finansijskom ili IT sektoru, u kojima se prosječna mjesečna primanja kreću od 1.800 do 1.900 maraka. Druga opcija – da se jedan, ili oba supružnika bave privatnim poslom. Naravno uspješno. Treća – da je bar jedan od bračnih partnera profesionalni političar, direktor u nekoj državnoj instituciji ili dobrostojećem i uspješnom privatnom preduzeću. I na kraju četvrta – kombinacija, prve, druge i treće.

Hod kroz maglu

Koliko je takvih porodica u BiH? Nažalost, takva istraživanja su nalik onim o NLO, ali ako znamo da je prosječna plata kod nas oko 1.270 maraka, onda je zaključak vrlo jasan – vrlo malo.

Koliko? Teško je reći bez analize koja bi obuhvatila jednu veću anketu sprovedenu među porodicama. Ali ono što ipak ukazuje na to da situacija nije nimalo ružičasta, naprotiv, jeste podatak da od ukupnog broja zaposlenih u BiH čak polovina ne može zaraditi platu veću od 1.000 maraka. Tim i takvim porodicama, čak i u slučaju da oboje rade, nedostaje minimum 2.000 maraka da bi mogle normalno živjeti, po standardima srednje klase.

Prethodna računica o minimalnim troškovima za normalan život donekle se poklapa i s onom s portala “Nimbeo”, koji se bavi izračunavanjem životnih troškova jedne prosječne porodice u svijetu.

Ekonomsko blagostanje

Da situacija nije nimalo ružičasta u BiH, ophrvanoj političkim blokadama i “ratovima”, ukazuju i nedavno objavljeni podaci o ekonomskom blagostanju, koji se izračunava na osnovu BDP-a po glavi stanovnika. On je u BiH daleko ispod svjetskog prosjeka, manji za oko 60 odsto, a slučaju evropskog, podaci su još porazniji. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po glavi stanovnika u BiH kreće se oko 8.200 dolara, što je daleko manje od svjetskog prosjeka, koji iznosi 13.440. Ta razlika je još veća ukoliko se napravi poređenje sa “naprednim ekonomijama”, u kojima se on kreće čak oko 55.540 dolara.

Kada je u pitanju BiH, oni su došli do podatka da je to 3.460 maraka (bez troškova stanovanja). Prema podacima s ovog portala ovi mjesečni troškovi u Sloveniji, bez troškova stanovanja, iznose 4.860 maraka, Hrvatskoj 4.480, Crnoj Gori 3.960, Srbiji 3.770, a Sjevernoj Makedoniji 3.000.

Upoređujući to sa prosječnim platama u ovim državama zaključak je da su Slovenci u daleko najpovoljnijem položaju. Najveća prosječna plata isplaćena u zemljama bivše SFRJ je upravo u ovoj zemlji i ona trenutno iznosi oko 1.420 evra. U Hrvatskoj je oko 1.000, Crnoj Gori 757, Srbiji 729, a Sjevernoj Makedoniji 568 evra.

Ono što zabrinjava, ali i ugrožava ionako mali procenat srednje klase kod nas, a koja bi po nekom pravilu trebalo da bude nosilac razvoja društva, u svakom pogledu, jeste da je potrošačka korpa u posljednje dvije godine poskupjela za više od 500 maraka, odnosno za oko 30 odsto, dok su plate u isto vrijeme skočile za dvadesetak odsto.

To znači da je to samo u posljednje dvije godine u dobroj mjeri dodatno ugrozilo standard velikog broja građana, pa i onih koji su do 2021. godine imali koliko-toliko normalan život.

Nestanak

Ukazuje na ovo i banjalučki socilog Duško Vejnović, navodeći da smatra da u BiH gotovo da i nema srednje klase, da je ona gotovo iščezla te ostala samo u tragovima i da većina građana jedva sastavlja kraj, s krajem.

Kako kaže, u teškim i neizvjesnim vremenima, izazvanim prvo pandemijom, onda energetskom, finansijskom i ekonomskom krizom, sve više domaćinstava u BiH prinuđeno je da kreše svoje troškove po gotovo svim kućnim stavkama. Prema nekim procjenama čak dvije trećine građana moraće da napravi velike i bolne rezove po životni standard.

– Osiromašenje je galopirajuće. Sve više je onih koji se po standardima Ujedinjenih nacija nalaze na ivici siromaštva. Ljudi sa strane, koji nekim poslom dođu ovdje čude se kako mi, s obzirom na visinu ličnih primanja i troškove života, uopšte uspijevamo da životarimo, jer rijetke su porodice koje mogu da obezbijede mjesečni kućni budžet od 4.000 maraka. Vlasti u BiH stoga moraju što ozbiljnije da se posvete praktičnom poboljšanju standarda građana i da zaborave na isprazno politikanstvo. Oni treba da budu svjesni da je postojanje srednje klase uslov za opšti napredak države, ali i da građani ne mogu živjeti od verbalizma i isprazne retorike – poručio je Vejnović.

Istakao je da sve ovo utiče na sve veći odlazak mladih, ali i sve manji broj novih bračnih parova i novorođene djece, jer postoji strah od finansijskih obaveza koji sa sobom nosi život u bračnoj zajednici, pogotovo zbog malih plata, a sve većih životnih troškova.

– To se mora što prije promijeniti, inače od nas neće ostati ništa. Nema srednje klase, nema napretka, nema nataliteta, nema države – kaže Vejnović.

 

(Glas Srpske)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo i djelimično sunčano

U Bosni i Hercegovini se očekuje toplije vrijeme, uz promjenljivu oblačnost.

Ujutro će biti promjenljivo do potpuno oblačno, na jugu Krajine i vjetrovito, uz jake do olujne udare juga. Na sjeveru i istoku biće uglavnom sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od pet do 10 stepeni, u višim predjelima od dva, a maksimalna dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova. U večernjim časovima očekuje se jače naoblačenje od zapada, koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, a slaba kiša moguća je lokalno u Krajini.

U Hercegovini će veći dio dana biti oblačno sa slabom kišom.

Nastavi čitati

Društvo

VEĆA KAZNA ZA DŽOINT NEGO OBLJUBU DJETETA: Advokat Jokić podsjetio Ministarstvo pravde na nerazmjernost zakona u RS

Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke pokrenuo je inicijativu za izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske, predlažući smanjenje kazni za krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga.

On smatra da kazne treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti djela, naglašavajući paradoks trenutne regulative.

Prijedlog je prvi put predao tokom mandata bivšeg ministra pravde Miloša Bukejlovića. Međutim, Vlada RS na sjednici održanoj 4. jula prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali se Jokićeva inicijativa tada nije našla među predloženim izmjenama, što u praksi znači da i dalje ostaje veća kazna za “počastiti prijatelja džointom” nego za djela poput obljube djeteta ili navođenja djeteta na snimanje pornografije.

Sada je Jokić podsjetio aktuelnog ministra pravde Gorana Selaka na ovu inicijativu i ponovo predložio izmjene člana 208. KZ RS, koji se odnosi na omogućavanje uživanja opojnih droga:

Kazna za osnovni oblik djela, umjesto od jedne do osam godina, predlaže se do tri godine zatvora.

Kazna za kvalifikovani oblik djela, koji uključuje više lica ili djelo izvršeno u obrazovnim i sličnim ustanovama, predlaže se od jedne do osam godina, umjesto sadašnjih dvije do dvanaest godina.

Jokić ističe da se predložene izmjene odnose na situacije u kojima su svi učesnici punoletni i djeluju dobrovoljno, dok bi omogućavanje uživanja maloljetnicima ili uz prisilu ostalo kvalifikovani oblik djela.

On navodi da bi smanjenje kazni bolje uskladilo društvenu štetnost djela i proporcionalnost sankcija, te rasteretilo pravosudni sistem – osnovni sudovi bi rješavali ove predmete, dok bi okružni i Vrhovni sud RS imali manje opterećenja.

U svom obrazloženju advokat podsjeća na paradoks: trenutno zakon propisuje strože kazne za omogućavanje uživanja opojnih droga među punoljetnim osobama nego za neka ozbiljnija krivična djela. Jokić naglašava da bi izmjene bile korisne za građane, društvo i pravosudni sistem, a istovremeno zadržale krivičnu sankciju za djela koja nose stvarnu opasnost i štetnost.

Nastavi čitati

Društvo

HRVATSKA UVODI POTPUNU ZABRANU: Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?

Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.

Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.

Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.

“Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.

“Meni se donosi kao direktoru, te roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.

Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne utiču previše.

Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni TikTok izazovi.

“Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.

I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.

“Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila interni pravilnik u kojem je precizirano korištenje mobilnih telefona.

“Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.

Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.

“A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.

“Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.

“Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.

I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.

Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.

Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.

“Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

Aktuelno