Connect with us

Društvo

Ovih devet stvari nikada ne smijete raditi tokom grmljavinskog nevremena

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu.

Kao demonstracija sirove snage prirode, grmljavinske oluje mogu biti nevjerojatan prizor za vidjeti. Međutim, one takođe predstavljaju ozbiljnu opasnost, koja rezultira stotinama povreda i brojnim smrtnim slučajevima svake godine. Srećom, ako znate što nikada ne smijete činiti tokom grmljavinske oluje, možete ostati sigurni, prenosi Večernji list i Best Life.

Grmljavinske oluje najčešće su tokom ljetnih mjeseci, zahvaljujući visokom nivou vlage. Zapravo, 73 odsto smrti od udara groma događa se u junu, julu i avgustu, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). To je zato što su ispunjena tri ključna uslova potrebna za stvaranje grmljavinske oluje, objašnjava Nacionalna meteorološka služba: prekomjerna vlaga u vazduhu, atmosferska nestabilnost i okidač koji pokreće atmosferu. Uzeti zajedno, oni mogu biti katalizator jake kiše, grmljavine, munja, jakih vjetrova, pa čak i grada.

Ali, postoji nekoliko načina na koje se možete pripremiti za jake grmljavinske oluje ovog ljeta, kaže američki Crveni križ. Na primjer, prijava za hitna upozorenja od lokalnih vlasti, instaliranje pomoćnih baterija u vašem domu i izrada porodičnog plana za opasne vremenske uslove mogu vam pomoći u hitnim slučajevima. Međutim, postoji i nekoliko opasnih stvari koje biste trebali potpuno izbjegavati tokom grmljavinske oluje.

1. Približavati se vodi bilo koje vrste

Vjerojatno već znate da voda provodi struju i da je kupanje na otvorenom za vrijeme grmljavinske oluje opasno. Ali, mnogo manje ljudi shvaća da izvori vode u njihovim domovima takođe mogu predstavljati rizik za njihovu sigurnost. Prema CDC-u, nikada se ne biste trebali tuširati ili kupati, prati suđe ili imati bilo kakav drugi kontakt s vodom u vašem domu tokom oluje.

‘Munja može putovati kroz vodovod zgrade. Rizik od munje koja putuje kroz vodovod može biti manji s plastičnim cijevima nego s metalnim cijevima. Međutim, najbolje je izbjegavati svaki kontakt s vodovodom i tekućom vodom tokom oluje s grmljavinom kako biste smanjili rizik od udara’, pišu zdravstvene vlasti.

2. Koristiti elektroniku

Uključena elektronika još je jedan izvor opasnosti tokom grmljavinskog nevremena. Zato nikada ne biste trebali dirati ništa što je spojeno na električnu utičnicu, uključujući računare, fiksne telefone, televizore, sisteme za igre, mašinu za veš, sušilice, štednjake ili druge uređaje. Takođe, strujni udar može oštetiti vašu elektroniku čak i ako je vaš uređaj isključen, napominje Zenia Platten, predstavnica Total Prepare Inc., kanadske kompanije za pripravnost u hitnim slučajevima.

‘Da biste ublažili ovu opasnost, ključno je isključiti sve nebitne električne uređaje, isključiti razdjelnike i prenaponske štitnike i pričekati da grmljavinska oluja prođe prije nego što ih ponovno upotrijebite’, predlaže Gavin Dawson, tehničar hitne medicinske pomoći i osnivač Global Emergency Medicsa.

3. Približavati se kaminu

Kamini su još jedan neočekivani izvor opasnosti u domu tijekom grmljavinske oluje. ‘Mnogi kaminski umeci izrađeni su od metala i mogu provoditi struju kroz cijeli dimnjak do kuće’, kaže Platten, ‘Ako je oluja vjetrovita, trebali biste izbjegavati korištenje kamina kako dim ne bi puhao unazad i ispunio sobu dimom’.

4. Ostati vani

Kad grmi, uđite u kuću. Važno je odmah potražiti zaklon u sigurnoj zgradi ako znate da se sprema grmljavinska oluja. Posebno je važno ne stajati na povišenim ili otvorenim prostorima gdje je vaše tijelo najviša točka, kažu stručnjaci. ‘Munje privlače visoke tačke, a ako ste u polju, praznom parkiralištu ili nekom drugom širokom otvorenom prostoru, možete im poslužiti kao put do zemlje’, objašnjava Platten. Kad ste u kući, držite se podalje od prozora, vrata, terasa i garaža s betonskim podovima jer beton može provoditi struju.

5. Ležati na tlu

Ako se nađete na otvorenom tokom grmljavinske oluje bez pristupa sigurnom zaklonu, CDC predlaže da čučnete u ‘položaj poput lopte sa zabačenom glavom i rukama preko ušiju’. Ako tijelo držite nisko, manja je vjerojatnost da će vas pogoditi munja, objašnjavaju. Međutim, stručnjaci kažu da ova preporuka ponekad može dovesti do opasne zabune.

‘Što si niže, to si sigurniji’, uobičajena je sigurnosna predodžba tokom grmljavinskih oluja. Iako je ovo zamišljeno da potakne pojedince da pronađu skloništa u nizinama, postaje opasno kada se tumači kao ‘sigurnost je ležanje na tlu’, objašnjava Dawson: ‘S mokrim tlom ili podom koji služe kao vodič, smrtonosne struje elektriciteta izazvanog munjom mogu putovati vodoravno u krugu od 6 metara’.

6. Približavati se drveću

Dok vas široki otvoreni prostori mogu učiniti vjerojatnijom metom munje, područja obrasla drvećem predstavljaju drugu vrstu prijetnje. ‘Stabla padaju ili sa njih padaju grane tokom oluje, što može uzrokovati veliku štetu ako padne na nekoga’, upozorava Platten, ‘Sklanjanje ispod drveća i udarac je drugi vodeći uzrok smrti u grmljavinskoj oluji’.

Međutim, Dawson napominje da kada nema drugih opcija za zaklon, najbolje je da se sklonite ispod najnižeg stabla koje možete naći jer postoji najmanja vjerojatnost da će ga grom pogoditi. ‘Izbjegavajte stajati na korijenju, koje može provoditi elektricitet, i umjesto toga stojte na zemlji ili kamenu. Nosite cipele i čučnite nisko. To vas svodi na manju metu’, kaže.

7. Približavati se telefonskim stupovima ili dalekovodima

Slično drveću, telefonski stupovi i električni vodovi dvije su uobičajene visoke tačke koje mogu privući munje. ‘Ne želite biti blizu kad se to dogodi!’ kaže Platen, ‘Srušeni dalekovodi mogu stvoriti opasno područje oko sebe, stoga je najbolje da se držite podalje’.

8. Zaboraviti unijeti stvari u kuću

Prije nego počne grmljavinska oluja, važno je osigurati sve predmete u svom dvorištu, kao što su suncobrani na terasi ili kante za recikliranje. ‘Oluja s grmljavinom često dolazi s jakim vjetrovima, a otvoreni predmeti mogu biti otpuhani’, objašnjava Platten, ‘Ovo može oštetiti vaše stvari ili imovinu, uzrokovati smeće (u slučaju kanti za recikliranje i kanti za smeće koje su bile pune) ili čak udariti pješake ili automobile u prolazu’.

9. Pustiti kućne ljubimce s uzice

Ako neočekivano krene oluja dok ste vani sa svojim psom, važno je da ga držite na uzici i da se uputite ravno unutra. ‘Kućne ljubimce može preplašiti glasna grmljavina i mogu djelovati neočekivano’, kaže Platten, ‘Čak i dobro istrenirane životinje treba držati na uzici kada su vani kako bi se spriječilo da pobjegnu u zaklon’.

NEZAVISNE

Društvo

VELIKO BRAVO! Saša iz BiH ušao u svjetski top 10 KUVARA zahvaljujući kvrguši

Na prestižnom kulinarskom takmičenju Chef of the World 2025, šef iz BiH Saša Zoranović ostvario je izuzetan uspjeh ušavši u Top 10 najboljih kuvara svijeta.

Na zadanu temu “street food”, Zoranović je odlučio odgovoriti bh. klasikom – kvrgušom, ali u modernoj interpretaciji. Kroz rustikalni spoj krompira, piletine i jogurt-tijesta, dodao je i nježne arome mente, sve servirano u individualnim kalupima, nalik restoranima s Michelinovim preporukama.

“Htio sam da pokažem da i jednostavna, iskonska jela iz naše kuhinje mogu stati rame uz rame s najsofisticiranijim svjetskim specijalitetima”, izjavio je chef Saša za portal Žena.ba.
Od Pala do svjetske pozornice

Saša Zoranović je srednju školu završio na Palama, a svoje kulinarsko znanje “brusio” je širom regiona – od Crne Gore i Hrvatske do Njemačke. Danas, kao šef restorana Toplik, dijeli iskustvo sa mladim kuvarima i promoviše autentičnu bh. kuhinju kroz inovativan, ali poštovanja vrijedan pristup.

“Kuhanje je ljubav, disciplina i istraživanje. Svako jelo je priča, i svako može da nauči – ako ima volje i strpljenja”, poručuje.
Misija: Michelin i dalje…

Iako Michelinova zvjezdica još nije stigla u Bosnu i Hercegovinu, Saša vjeruje da će uskoro i to doći na red.

On i njegov kolega Nihad već rade na formiranju tima za Svjetsku kulinarsku olimpijadu, gdje planiraju još ozbiljnije predstaviti Bosnu i Hercegovinu  na globalnoj sceni.

“Zaslužujemo da budemo prepoznati. Imamo talente, imamo priču – samo treba da vjerujemo u sebe i da se usudimo takmičiti”, dodaje Zoranović.
Inspiracija mladima i poruka školama

Šef Saša ne zaboravlja svoje početke, ni značaj mentora i podrške. Ističe da je za uspjeh potrebna posvećenost, trud i volja, ali i sistemska podrška školstva i države, kako bi mladi kuvari imali priliku pokazati svoj talenat na svjetskim takmičenjima.
Recept za Sašinu kvrgušu

U našem videu ekskluzivno otkriva svoj moderni pristup starom receptu, korak po korak, uz savjete koje koriste profesionalni kuvari. Naučite kako da napravite sočne pileće batake, hrskavu i mekanu podlogu od krompira i brašna, te osvježavajući dodatak od pavlake i mente.
Sastojci:

Mladi krompir – 550 g

Brašno T-400 – 250 g

Prašak za pecivo – 10 g

So – 30 g

Mljeveni biber – 5 g

Pileći bataci – 20 kom

Punomasna pavlaka – 300 g

Jogurt (2,8%) – 1 l

Menta – 10 g

Čili paprika – 6 g

Jaja – 4 kom
Način pripreme:

Peći u rerni na 180°C, 15 minuta.

Šef u videu korak po korak prikazuje pripremu smjese, pečenje bataka s minimalno ulja te spajanje sastojaka u jedinstveno tradicionalno jelo s modernim zaokretom.

 

 

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA na pomolu – EVO kada dolazi

U regionu će narednih dana biti uglavnom suvo i toplo vrijeme, dok se u petak očekuje osvježenje uz grmljavinske pljuskove a za vikend svježije vrijeme, naveo je meteorolog Marko Čubrilo u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.

Do četvrtka se nad većim dijelom regiona očekuje suvo i polako sve toplije. Najtopliji dan će biti četvrtak kada bi na istoku, jugoistoku i središnjim dijelovima regiona lokalno moglo biti i oko +36 stepeni Celzijusa. Istog dana na zapadu regiona i sjevernom Jadranu pogoršanje uz grmljavinske pljuskove i osvježenje.

“U toku noći ka petku su nad sjevernim dijelovima regiona moguće predfrontalne nestabilnosti, dok se u petak nad većim dijelom regiona očekuje pogoršanje uz kišu, grmljavinske pljuskove, a biće uslova i za lokalne nepogode, trenutno su CAPE vrijednosti vrlo visoke i kreću se i preko 2000 J/kg te je moguća pojava jakog vjetra i tuče/grada“, naveo je meteorolog.
Kako kaže, za naredni vikenda stabilnije ali svežije uz ređu pojavu pljuskova ili slabe kiše, duvaće sjeverozapadni vjetar.

“U petak maksimumi od oko +18 na zapadu do oko +33 na jugoistoku regiona, a za vikend od +19 do +26 stepeni Celzijusa. Duž Jadrana pojava pljuskova uz buru. Početkom sljedeće nedjelje bez vrućine uz temperature oko prosjeka i moguće prolazno naoblačenje uz pljuskove u sljedeću srijedu. Maksimumi od +22 do +28 stepeni Celzijusa, što je oko prosjeka za ovo doba godine“ dodao je on.
Oko 27.08. će do Evrope stići transformisani ostaci tropskog ciklona (uragana) Erin koji neće direktno uticati na vrijeme kod nas ali će diktirati razvoj sinoptike nad Evropom za kraj avgusta i početak septembra te se trenutno poslije 28.08. javlja velika nesigurnost u razvoju vremena.

“Neki modeli već oko 01.09. simuliraju novo pogoršanje i osvježenje, dok drugi simuliraju novi toplotni talas koji bi potrajao prvih 4-5 dana u septembru“, naveo je on.

Što se dugoročnih očekivanja tiče do sredine septembra će biti još dosta ljetnih i vrućih dana uz prolazna osvježenja, navodi meteorolog, dok se u drugom dijelu mjeseca već očekuje osjetno svježije vrijeme i lagani kraj ljeta.

Nastavi čitati

Društvo

Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno