Connect with us

Svijet

Majka dvoje djece umrla nakon ispijanja gotovo dvije litre vode

Majka dvoje djece u Indiani umrla je nakon što je popila gotovo dvije litre vode u samo 20 minuta.

Ešli Samers (35) umrla je od trovanja vodom ubrzo nakon što je provela dan na jezeru Friman tokom produženog vikenda 4. jula, prenosi “Dnevnik.hr”.

Posljednjeg dana putovanja osjećala je vrtoglavicu i glavobolju, simptome dehidracije, ali nikakva količina vode nije mogla zadovoljiti njenu žeđ. Popila je gotovo dvije litre vode.

Kada se Samers vratila kući, srušila se u svojoj garaži te je ustanovljeno da ima oteklinu na mozgu. Više nije dolazila k svijesti. U bolnici su joj ljekari dijagnostifikovali trovanje vodom, koje se naziva i hiponatrijemija, a razvija se kao posljedica previše vode u tijelu, a premalo natrijuma.

Kad je Devon Miler, brat od Ešli, čuo za stanje svoje sestre, bio je u nevjerici. “Bio je to veliki šok za sve nas. Pomislio sam da to ne može biti stvarno”, rekao je.

Miler je dodao:

“Osjećala je kao da joj ništa ne može ugasiti žeđ. Kada su napustili plažu, to je bilo oko 20 minuta vožnje brodom, popila je četiri flaše vode u tih 20 minuta”.

Porodica Samers posjetila je jezero Friman, popularno ljetno odredište. Familija je na tom mjestu ljetovala od subote, 1. jula, do utorka, 4. jula. U utorak ujutro Samers je rekla da se osjeća dehidriranom i da ne može popiti dovoljno vode da ugasi žeđ, piše “Daily Mail”.

U utorak naveče Miler je primio uznemirujući poziv u vezi s Ešli. Srušila se u svojoj garaži i odvezena je u bolnicu.

Samers nikada nije došla k svijesti i ljekari su joj dijagnostifikovali trovanje vodom ili hiponatrijemiju. Stanje nastaje kada neko popije prekomjernu količinu vode u kratkom vremenu, što nadmašuje sposobnost tjelesnih organskih sistema, ponajprije bubrega, da regulišu ravnotežu tekućina.

Konačni cilj je postići ravnotežu između vode i elektrolita kao što su natrijum, kalijum i hlorid, što osigurava pravilno funkcionisanje stanica, prenosi “Fenix”.

Natrijum je naročito važan za održavanje komunikacije između stanica putem električnih impulsa te pomaže u apsorbovanju hranjivih tvari u probavnom traktu i bubrezima, čime se prilagođava količina vode i elektrolita koji se ponovno apsorbuju u krvotok ili izlučuju urinom.

NEZAVISNE

Related Topics:

Svijet

URSULA IMA PRIJEDLOG “Nulta carinska stopa između SAD i EU”

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je na uvođenje nulte carinske stope na trgovinu između EU i SAD.

Fon der Lajenova je pozdravila najavu predsjednika SAD Donalda Trampa da recipročne carine budu pauzirane na 90 dana.

“To je važan korak ka stabilizaciji globalne ekonomije”, objavila je Fon der Lajenova na mreži “Iks”.

Ona je ukazala da carine predstavljaju poreze “koji štete samo preduzećima i potrošačima”.

“Zato sam se dosljedno zalagala za sporazum o uzajamnim nultim carinama između EU i SAD”, navela je Fon der Lajenova.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je odobrio pauziranje carina na 90 dana i smanjio recipročnu carinu na 10 odsto tokom tekućih trgovinskih pregovora sa više od 75 zemalja, prenosi Srna.

SRNA

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO SVIJET! “Izrael će predvoditi napad na Iran”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će Izrael biti “vođa” potencijalnog vojnog napada na Iran ako Teheran ne odustane od svog programa nuklearnog oružja.

Tramp je ovo izjavio uoči razgovora američkih i iranskih zvaničnike zakazanih za ovaj vikend u Omanu, prenosi Asošiejted pres.

Tramp je ranije ove nedjelje rekao da će razgovori biti “direktni”, dok je Iran opisao angažman kao “indirektne” razgovore sa SAD.

Sjedinjene Američke Države su sve zabrinutije jer je Teheran bliži nego ikad funkcionalnom nuklearnom oružju, piše AP.
SAD i druge svjetske sile su 2015. godine postigle dugoročni, sveobuhvatni nuklearni sporazum koji je ograničio Teheransko obogaćivanje uranijuma u ​​zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Ali Tramp je jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma 2018. godine, nazvavši to “najgorim sporazumom ikada”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Kineski odgovor na dodatne američke carine: Na snazi drastične mjere i zabrane za kompanije

Kineske carine na američku robu stupile su na snagu.

Kineske carine na sav američki uvoz u iznosu od 84 odsto stupile su jutros na snagu, znatno veće od ranije najavljenih 34 odsto. Peking je juče najavio mjere, ali su one stupile na snagu u ponoć po lokalnom vremenu.

To je odgovor na američke carine od 125 odsto koje je Trampova administracija ranije nametnula na kinesku robu. Trgovinski rat između dvije najveće svetske ekonomije ne pokazuje znake jenjavanja. Peking kaže da će se “boriti do kraja”, dok Vašington takođe najavljuje da neće popustiti.

Osim carina, Kina je uvela i niz ograničenja za više od deset američkih kompanija. Između ostalog, njihovim direktorima je zabranjen ulazak u zemlju, a same kompanije više ne mogu da ulažu na kinesko tržište.

Kina i Evropska unija razmijenile su mišljenja o jačanju ekonomske i trgovinske saradnje kao odgovor na američke carine, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Ministar trgovine Vang Ventao razgovarao je u utorak u video razgovoru sa komesarom EU za trgovinu i ekonomsku bezbjednost Marošem Šefčovičem o ponovnom pokretanju pregovora o podršci trgovini, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.

Tema razgovora bilo je trenutno otvaranje pregovora o minimalnim cenama kineskih električnih vozila, dodaje se u saopštenju.

Kina se pažljivo i dugoročno pripremila za navalu carina iz Vašingtona i ima niz kratkoročnih i dugoročnih kontramera, kaže Dejvid Reni, urednik geopolitike u časopisu Ekonomist.

Govoreći za “BBC”, Reni kaže da su kineski zvaničnici i akademici sa kojima je nedavno razgovarao u Pekingu svjesno očekivali trgovinski sukob tokom Trampove predsedničke kampanje.

“Kina voli da planira. Dugo se i pažljivo pripremala”
“Kina voli da planira. Oni vole petogodišnje planove. Izuzetno im je teško da se nose sa tako hirovitim, transakcijskim američkim predsjednikom”, rekao je Reni.

“Pripremali su se veoma pažljivo i veoma dugo. Imali su kratkoročne pripreme specifične za SAD, ali i dugoročne mere da pokušaju da preorijentišu i rebalansiraju svoju cjelokupnu ekonomiju, da smanje zavisnost od izvoza”, dodao je on.

Jedan od najjasnijih primjera kineske strategije je uvođenje carina na američku soju. Reni ističe da ta mjera direktno utiče na Trampovu glasačku bazu na Srednjem zapadu SAD, dodajući da Peking može istovremeno da dobije soju iz Brazila i Argentine.

“Logika u Pekingu ide ovako: šta možemo da uradimo da povrijedimo Trampove glasače, da privučemo njegovu pažnju, da možemo da kupimo negdje drugdje?”, objasnio je Reni.

Nastavi čitati

Aktuelno