Connect with us

Društvo

GUBITKE MJERE U MILIONIMA: Voćare Srpske ove sezone ugrožava slab prinos i nekontrolisan uvoz tih proizvoda

Voćari u Srpskoj u velikom su problemu ove sezone zbog smanjenih prinosa uslijed vremenskih nepogoda. Štete su od 80 do 100 odsto na području od Kozarske Dubice do Laktaša, takođe i u Semberiji i Posavini, što će uticati na rod i narednih godina, izjavio je predsjednik Udruženja voćara RS, Dragoja Dojčinović.
Najviše su stradali uzgajivači jabuka i bostana, ali i drugo voće je znatno lošijeg kvaliteta.

S obzirom na obilne kiše u maju i na udare grada i oluje u ljetnjim mjesecima, voće nije ni stiglo da sazri, pa su voćari pretrpjeli milionske štete, ne samo na njivama nego i kada je u pitanju skladištenje.
Iz Udruženja kažu da jabuka u Potkozarju ima svega 15 odsto pokrivenih zasada i da je velika šteta u pitanju.

– Ove godine nemamo roda za prvu klasu. Ako ostane na grani da ne istrune možda će biti nešto za industriju za treću klasu – rekao je Dojčinović i dodao da je dodatni problem i kako ukloniti trulež sa parcela i voćnjaka.

Sami štite svoje zasade
KADA je u pitanju pomoć od institucija Vlade Republike Srpske, predsjednik Udruženja voćara Srpske nije optimističan.

– Od države iz trenutnog agrarnog budžeta ne možemo očekivati značajniju pomoć. Voćari su prinuđeni da osiguravaju svoje proizvode, da štite zasade protivgradnom mrežom, a tu bi država trebalo značajnije da učestvuje – zaključuje Dojčinović.

U Lijevče polju i Semberiji lubenica je stradala zbog prekomerne količine padavina. Veleprodajna cena domaće lubenice ne bi trebalo da bude manja od 0,50 KM po kilogramu, a takođe i jabuke, navode iz Udruženja.

– Zarade u voću ove godine nema, bili bi zadovoljni da se pokriju troškovi branja, dobavljača, hemijskih sredstava i kredita – rekao je Dojčinović.

Krajnji potrošači će, tvrdi, platiti najveći ceh jer uvoz guši domaću prozvodnju.

– Građani u marketima više ne kupuju voće na kilogram nego na komad. Vidjeće svi koliko je teško kad se uvozi hrana – kaže Dojčinović.

Poljoprivrednik iz Lijevča kaže da ne zna šta će sa tolikom količinom otpada.
– Šteta na mojim zasadima jabuka je skoro 400.000 KM, nema načina da nadoknadimo – rekao je jedan od uzgajivača jabuka.

Do sada su prinosi rane lubenice u Semberiji bili do 10 tona po dunumu, ali ove godine je to pet do šest tona.

Lubenica je ove godine podbacila. Lošijeg je kvaliteta i narod neće da kupuje – rekao je D. Z. iz Crnjelova.

Ništa bolje nije ni u Posavini.
– Višanja nismo ni imali jer je vjetar obio sve, jabuke su stradale, vjetar i nevrijeme su uništili plastenike. Ovu sortu lubenica što stiže malo kasnije smo jedva sačuvali – rekao je R. S. iz Slatine.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno