Connect with us

Društvo

POMPEZNO NAJAVLJEN SKI-CENTAR NA MANJAČI godinu dana poslije ostao je samo to POMPEZNA PRIČA

Sjećate li se najavljene gradnje pompeznog ski-centra na Manjači? Do sada nije iskopana ni jedna kašika zemlje.
Početkom avgusta prošla je godina dana od kako je tadašnji srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, u javnosti objavio da će se na poznatoj planini iznad Banjaluke graditi ski-centar sa svim pratećim sadržajima.

– Počinjemo izgradnju ski-centra na Manjači. Olimpijski centar „Jahorina“ i Vlada Republike Srpske obezbijediće 53 miliona KM za izgradnju ovog ski-centra na koji se veoma dugo čeka. Vlada će u ponedjeljak donijeti odluku o tome, a u srijedu će projekat biti prezentovan na Manjači – naveo je tada Dodik na Tviteru.
Nekoliko dana nakon toga, tačnije 17. avgusta 2022, u Stričićima se okupila kompletna politička svita Republike Srpske na glamuroznom predstavljanju tzv. master plana za gradnju kompleksa.
Tada je rečeno će master plan izgradnje i strategije razvoja ski-centra na Manjači doprinijeti razvoju turističke ponude Banjaluke i cijele regije. Niko nije želio da govori o tome da li je Manjača dovoljno visoka za ovakav kompleks, ako znamo da je čak i Jahorina imala problem zbog blage zime i nedostatka snijega. Međutim, sama ideja lijepo zvuči, naročito ako je predstavite mjesec dana pred tada nadolazeće oktobarske opšte izbore.

Prethodno je Vlada Republike Srpske, kako je Dodik i najavio, usvojila informaciju o izgradnji ski-centra Manjača, procijenjene vrijednosti projekta 53.360.000 KM bez PDV, koja se odnosi na troškove projektovanja i izgradnje tog centra. Najveći deo ski-centra od 75.000 metara kvadratnih biće ski-staze, a zatim instalacije i ljetni sadržaj.

Vladu Republike Srpske pitali smo dokle je stigla gradnja ski-centra na Manjači. Obavijestili su nas da su pitanja proslijeđena nadležnim ministarstvima, ali do sada nijedan odgovor nismo dobili.

Rade Božić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Stričići, na čijoj terotoriji je predviđena gradnja komplaksa, kaže da na terenu još ništa nije rađeno.
– Imam informaciju da će eksproprijacija zemljišta krenuti krajem ove i početkom sljedeće godine. Projekti su završeni, ali na terenu još ništa nije rađeno dok se to ne sve ne završi. Nakon eksproprijacije zemljišta treba da se raspiše tender. Nadam se da će to biti poslije Vlasenice, koja se završava. Što se tiče zemljišta na Manjači, ima i državnog i privatnih parcela – kaže Božić za Srpskainfo.

ŠTA JE SVE PREDVIĐENO
Prema planiranom rješenju ski-centra Manjača, predviđeni su isklopivi šestosjed, pokretna traka, dve osnježene ski-staze, sistem za osnježavanje sa jezerom, osvjetljenje staza, ambulanta, biciklistička i šetačka staza, upravna zgrada, parking i drugi prateći sadržaji.

Društvo

AKO SE BAVITE OVIM POSLOVIMA, u penziju možete i sa 50 godina

Nije rijedak slučaj da penzioneri odu u penziju i prije 65 godine.

Prema zvaničnim podacima, svaki deseti penzioner ode u penziju prije svoje 65 godine. Prošle godine je tačno 170.426 penzionera bilo na listi koji su ostvarili beneficirani radni staž, što znači da im se jedna godina radnog staža računala kao 14 ili 15 mjeseci ili čak i godinu i godinu i po dana.

Pravo na beneficirani radni staž maju svi koji su zaposleni na poslovima na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje sa jedne strane. Na listi su i poslovi čije je obavljanje ograničeno navršenjem određenih godina života, ali i oni koji utiču na pad fizioloških funkcija u mjeri da onemogućavaju rad

Posmatrajući institucije na listi su zaposleni u MUP, BIA, VBA, VOA, Ministarstvu spoljnih poslova, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, Poreskoj policiji, Vojsci Srbije, a od decembra 2019. godine i sudije, tužioci i zamenici tužioca.

– MUP, MSP, BIA, VBA, VOA, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Poreska policija, Vojska Srbije: sa navršenjem 55 godina života i 24 godine staža osiguranja od čega 14 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staža osiguranja računa sa uvećanim trajanjem

– podoficir i oficir u Vojsci Srbije: 53 godine života i 40 godina penzijskog staža

– pukovnik u Vojsci Srbije: 54 godine života i 40 godina penzijskog staža

– pripadnici specijalnih jedinica BIA, VBA i VOA: 53 godine života i 20 godina efektivno provedenih na određenim specifičnim poslovima u specijalnoj jedinici

-ostali policijski službenici: 60 godina života i 25 godina rada od čega 15 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Sa druge strane, pravo na beneficirani radni staž imaju i zanimanja definisana u Pravilniku o radnim mjestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Na tom spisku se nalazi 37 različitih industrija, tj. sektora:

– Rudnici

– Geološka i rudarska istraživanja

-Crna metalurgija-željezare

-Obojena metalurgija

-Livnice

– Kovačnice

– Proizvodnja vatrostalnog materijala

-Vatrostalno zidanje

– Proizvodnja i prerada nafte i proizvodnja tečnog naftnog gasa

– Šumarstvo i drvna industrija

– Hemijska industrija

– Namjenska proizvodnja eksploziva i eksplozivnih materija

– Riječna brodogradnja i brodoremont

– Proizvodnja stakla

– Saobraćaj

– Izgradnja i održavanje dalekovoda i nadzemnih vodova

– Građevinarstvo

– Grafička industrija

– Kožarsko-prerađivačka industrija

– Tekstilna industrija

-Gumarska industrija

– Farmaceutska industrija

– Proizvodnja električne energije (termoelektrane i toplane)

– Proizvodnja akumulatora

– Industrija mesaIndustrija kablova

– Rad na niskim temperaturama

-Rad pod vodomIndustrija viskoznih proizvoda i celuloze

– Proizvodnja hlora i lužine

– Komunalna djelatnost

– Zdravstvene ustanove

– Proizvodnja vagona

– Umjetnička djelatnost

– Nuklearna postrojenja i laboratorije

Da bi se staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem potrebno je da se lice efektivno bavilo opasnim poslovima minimum 10 godina, za starosnu penziju i 5 godina, za invalidsku penziju. Takođe, pravo na beneficirani radni staž imaju i svi koji sami sebi plaćaju staž, pod uslovom da se utvrdi da su zaista radili teške i opasne poslove koji su zakonski obuhvaćeni ovom beneficijom.

Kako se računa beneficirani radni staž?
U slučaju beneficiranog staža, svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, računa se najviše kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža osiguranja.

Staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem pod uslovom da je na radnim mjestima odnosno poslovima iz člana 53. ovog zakona osiguranik efektivno proveo ukupno najmanje 10 godina, odnosno ukupno najmanje pet godina ako je utvrđena invalidnost.

Staž osiguranja se uvećava samo za vrijeme koje je efektivno provedeno na radu.

Kako utiče na visinu penzije?
Iz PIO Fonda objašnjavaju da visina penzije, shodno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, zavisi i od penzijskog staža koji je navršio osiguranik. Kako se staž osiguranja uvećava za vrijeme koje je efektivno provedeno na radu na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, i to u zavisnosti od stepena uvećanja staža osiguranja koji su utvrđeni za rad na takvim radnim mjestima, to za iste periode rada, zaposleni koji su radili na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem mogu da navrše više ukupnog penzijskog staža od zaposlenih koji nisu radili na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

– Na taj način, dužina ukupno navršenog penzijskog staža osiguranika, u koji ulazi i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, može uticati na visinu penzije. Isto tako, osiguranicima iz člana 42. Zakona o PIO, osim osiguranicima iz člana 42. stav 1. tačka 4a tog zakona, koji ispunjavaju uslove u pogledu penzijskog staža za sticanje prava na starosnu penziju iz člana 43. i 43a tog zakona, iznos penzije se uvećava za 20 odsto, u skladu sa članom 79. Zakona o PIO.

Rast penzija zavisi od usklađivanja penzija, bez obzira na to da li je korisnik imao navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem ili ne, piše Blic.

Nastavi čitati

Društvo

Kada nestane maloljetno lice odmah pozvati policiju, SVAKA MINUTA JE KORISNA

Govoreći o sistemu “Pronađi me” koji treba biti uspostavljen u Republici Srpskoj, Mirna Miljanović, načelnik Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Republike Srpske navela je da je najvažnije u trenutku kada nestane maloljetno lice odmah pozvati policiju.

“Ako ga ne možete pronaći na mjestima na kojima bude najčešće, odmah se mora pozvati policija. Treba se spriječiti protok vremena. Svaka minuta je korisna i bitne su jako procedure kako se postupa u takvim situacijama”, navela je Miljanovićeva.

Miljanovićeva kaže da je MUP Srpske u saradnji sa stranim agencijama unapređuje znanje o nestanku djece.

Vlada Republike Srpske i Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučili su da uđu u projekat “Pronađi me” na kome se jako dugo rade pripremne aktivnosti.

“Imali smo posjetu Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i fondaciji “Pronađi me” koju je osnovao Igor Јurić, onda je formiran stručni tim i sada je cilj uključiti sve organizacije koje mogu doprinijeti da to ode do što više građana”, navodi Miljanovićeva.

Prevencija i pravovremeno djelovanje ključni su faktori prilikom pronalaska nestalih maloljetnika.

MUP Srpske je od 2018. godine aktivan član nevladine organizacije “Amber Aelert Europe” koja okuplja veliki broj zemalja članica. Međutim, samo članstvo u ovoj nevladinoj organizaciji ne omogućava aktiviranje Sistema hitnog obavještavanja javnosti u slučaju nestanka maloljetnog lica, što je cilj Ministarstva u Vladi Srpske.

“Samim tim, MUP je analizirao kako takvi sistemi funkcionišu u SAD, Evropi i zemljama iz okruženja, te je donesena odlula da se počne sa realizacijom aktivnosti i definisanjem kriterijuma za uspostavljanje Sistema u Republici Srpskoj po uzoru na sistem “Pronađi me” u Srbiji”, naglašeno je ranije u saopštenju MUP-a.

Kako se dodaje, njihov sistem, u slučajevima nestanka maloljetnih lica, omogućava policiji da hitno, putem savremenih sredstava komunikacije obavijesti javnost i tako u potragu uključi širu društvenu zajednicu, objavljujući informacije putem medija, televizijskih i radio emisija, interneta, SMS poruka, ekrana na autoputevima i sl.

Osnovni cilj jeste hitno informisanje šire javnosti o nestalom maloljetniku, zbog što bržeg i efikasnijeg pronalaska.

Nastavi čitati

Društvo

Facebook i Instagram PREKRŠILI PROPISE EU

​Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbjednost djece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.

Društvene mreže kompanije Meta Platforms su dužne da učine više u borbi protiv nelegalnog i štetnog sadržaja na svojim platformama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) Evropske unije, koji se primjenjuje od prošle godine.

Evropska komisija je saopštila da je odlučila da otvori detaljnu istragu o Facebooku i Instagramu zbog zabrinutosti da nisu adekvatno odgovorili na rizike za djecu. Meta je u septembru podnijela izvještaj o procjeni rizika.

“Komisija je zabrinuta da sistemi Facebooka i Instagrama, uključujući njihove algoritme, mogu da stimulišu zavisnička ponašanja kod djece, kao i da stvore takozvane “efekte zečje rupe”, navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Pored toga, Komisija je takođe zabrinuta zbog metoda verifikacije uzrasta korisnika koje je uvela Meta.

Sa druge strane, Meta tvrdi da već ima brojne onlajn alate za zaštitu djece.

“Želimo da mladi ljudi imaju bezbjedna iskustva na mreži koja odgovaraju uzrastu”, rekao je portparol kompanije ističući da su potrošili deceniju radeći na više od 50 alata i pravila sa ciljem da zaštite djecu. Ovo je izazov sa kojim se suočava cijela industrija i radujemo se što ćemo podijeliti detalje našeg rada sa Evropskom komisijom”.

Meta se već nalazi pod lupom EU zbog izbornih dezinformacija, uoči važnih izbora za Evropski parlament sljedećeg mjeseca. Kršenja DSA mogu dovesti do kazni od čak 6 odsto godišnjeg globalnog prometa kompanije, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno