Connect with us

Društvo

ZAŠTO UVOZIMO TRULI KROMIPR IZ AUSTRIJE? Pošiljka vraćena sa granice, roba bila trula

Više od 40 tona krompira koji je bio u fazi truljenja na granici je dočekala spuštena rampa, a domaći proizvođači i zaštitnici prava potrošača ističu da to dokazuje da oni koji trče za profitom naše tržište vide kao utočište za škart robu, ne mareći za zdravlje ljudi.
Republička fitosanitarna inspekcija je zabranila uvoz dvije pošiljke merkantilnog krompira ukupne količine 43,3 tone porijeklom iz Austrije, jer je utvrđeno da ne ispunjavaju uslove kvaliteta, te je naređen povrat pošiljaocu.

– Inspekcijskim pregledom pošiljki utvrđeno je značajno prisustvo krtola koje su u fazi truljenja, cjelokupne pošiljke su imale neprijatan i neugodan miris na trulež, zbog čega su neprihvatljive i neprikladne za ljudsku upotrebu – kazali su juče u Inspektoratu Republike Srpske.

Vijesti o zabrani uvoza hrane koja sadrži nedozvoljen nivo pesticida ili karantinski štetne organizme postale su svakodnevica, a iz udruženja potrošača kažu da su pojedini postali toliko bahati da iz inostranstva šalju robu za koju se golim okom vidi da nije za upotrebu.

– Sporni krompir je sigurno bio neka zaliha koja se morala uništiti po tamošnjim propisima, ali su ga poslali nama. Njima je isplativije da ga prodaju po bagatelnim cijenama, nego da ga tamo unište po veoma visokim, a onaj ko je to uvozio vodio se time, ako prođe – prođe, jer bi sigurno dobro zaradio. U trci za profitom ne mare za zdravlje ljudi – rekao je predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić koji smatra da najveću odgovornost snosi onaj koji je pristao da uveze takav krompir.

Objasnio je da u EU postoje tačni propisi koliko neka hrana smije da stoji i nakon toga mora da se preradi ili uništi.

– Meso se u EU može držati u hladnjači svega šest mjeseci i poslije toga se mora preraditi, uništiti ili izvesti. Slično je i za drugu robu, pa naši uvoznici čekaju kad je to vrijeme i grabe, zato i imamo svega i svačega na domaćem tržištu – kazao je Vasilić.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić za “Glas Srpske” kaže da nije prvi put da nam se šalje trula hrana, kao i ona sa viškom pesticida.

– Kvalitet hrane iz uvoza je diskutabilan. Pitanje je koliko toga pređe preko granice. Truli krompir nam samo pokazuje šta nas čega u budućnosti kada se naša proizvodnja totalno uništi i ugasi, jer je situacija zaista teška – rekao je Ilić.

Istakao je da se kod nas sve manje ljudi bavi proizvodnjom hrane, pa će građani biti primorani da kupuju hranu iz uvoza i neće ni pitati kakav je kvalitet.

Poljoprivrednik iz Rogatice Dragomir Džida koji uzgaja krompir na 25 hektara kaže da su domaći proizvođači protiv uvoza jer ih guši.

– Osim što nas guše, sada nam šalju i škart. To je strašno. A naš narod gleda smo da je jeftinije, ne gleda na kvalitet. Uvozimo njihovo smeće i “to je dobro, a naše ne valja” – rekao je Džida i istakao da bi povrtari povećali proizvodnju kada bi prodaja bila dobra, ali uvoz radi svoje.

Zakon

U Inspektoratu navode da je Zakonom o hrani Republike Srpske propisano da se prilikom utvrđivanja da li je hrana pogodna za ishranu ljudi uzima u obzir da li je neprihvatljiva zbog zagađenja spoljnim uzrokom ili na drugi način, te zbog truljenja, kvarenja ili raspadanja.

U skladu sa odredbama Zakona o hrani BiH se neprikladnom za ljudsku upotrebu smatra i hrana ako su njena senzorna svojstva zbog fizikalnih, hemijskih, mikrobioloških ili drugih procesa izmijenjena toliko da nije prikladna za ishranu ljudi.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno