Connect with us

Društvo

ZAŠTO UVOZIMO TRULI KROMIPR IZ AUSTRIJE? Pošiljka vraćena sa granice, roba bila trula

Više od 40 tona krompira koji je bio u fazi truljenja na granici je dočekala spuštena rampa, a domaći proizvođači i zaštitnici prava potrošača ističu da to dokazuje da oni koji trče za profitom naše tržište vide kao utočište za škart robu, ne mareći za zdravlje ljudi.
Republička fitosanitarna inspekcija je zabranila uvoz dvije pošiljke merkantilnog krompira ukupne količine 43,3 tone porijeklom iz Austrije, jer je utvrđeno da ne ispunjavaju uslove kvaliteta, te je naređen povrat pošiljaocu.

– Inspekcijskim pregledom pošiljki utvrđeno je značajno prisustvo krtola koje su u fazi truljenja, cjelokupne pošiljke su imale neprijatan i neugodan miris na trulež, zbog čega su neprihvatljive i neprikladne za ljudsku upotrebu – kazali su juče u Inspektoratu Republike Srpske.

Vijesti o zabrani uvoza hrane koja sadrži nedozvoljen nivo pesticida ili karantinski štetne organizme postale su svakodnevica, a iz udruženja potrošača kažu da su pojedini postali toliko bahati da iz inostranstva šalju robu za koju se golim okom vidi da nije za upotrebu.

– Sporni krompir je sigurno bio neka zaliha koja se morala uništiti po tamošnjim propisima, ali su ga poslali nama. Njima je isplativije da ga prodaju po bagatelnim cijenama, nego da ga tamo unište po veoma visokim, a onaj ko je to uvozio vodio se time, ako prođe – prođe, jer bi sigurno dobro zaradio. U trci za profitom ne mare za zdravlje ljudi – rekao je predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić koji smatra da najveću odgovornost snosi onaj koji je pristao da uveze takav krompir.

Objasnio je da u EU postoje tačni propisi koliko neka hrana smije da stoji i nakon toga mora da se preradi ili uništi.

– Meso se u EU može držati u hladnjači svega šest mjeseci i poslije toga se mora preraditi, uništiti ili izvesti. Slično je i za drugu robu, pa naši uvoznici čekaju kad je to vrijeme i grabe, zato i imamo svega i svačega na domaćem tržištu – kazao je Vasilić.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić za “Glas Srpske” kaže da nije prvi put da nam se šalje trula hrana, kao i ona sa viškom pesticida.

– Kvalitet hrane iz uvoza je diskutabilan. Pitanje je koliko toga pređe preko granice. Truli krompir nam samo pokazuje šta nas čega u budućnosti kada se naša proizvodnja totalno uništi i ugasi, jer je situacija zaista teška – rekao je Ilić.

Istakao je da se kod nas sve manje ljudi bavi proizvodnjom hrane, pa će građani biti primorani da kupuju hranu iz uvoza i neće ni pitati kakav je kvalitet.

Poljoprivrednik iz Rogatice Dragomir Džida koji uzgaja krompir na 25 hektara kaže da su domaći proizvođači protiv uvoza jer ih guši.

– Osim što nas guše, sada nam šalju i škart. To je strašno. A naš narod gleda smo da je jeftinije, ne gleda na kvalitet. Uvozimo njihovo smeće i “to je dobro, a naše ne valja” – rekao je Džida i istakao da bi povrtari povećali proizvodnju kada bi prodaja bila dobra, ali uvoz radi svoje.

Zakon

U Inspektoratu navode da je Zakonom o hrani Republike Srpske propisano da se prilikom utvrđivanja da li je hrana pogodna za ishranu ljudi uzima u obzir da li je neprihvatljiva zbog zagađenja spoljnim uzrokom ili na drugi način, te zbog truljenja, kvarenja ili raspadanja.

U skladu sa odredbama Zakona o hrani BiH se neprikladnom za ljudsku upotrebu smatra i hrana ako su njena senzorna svojstva zbog fizikalnih, hemijskih, mikrobioloških ili drugih procesa izmijenjena toliko da nije prikladna za ishranu ljudi.

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno