Connect with us

Društvo

ZAUSTAVITI NAMJERE HRVATSKE I PRIJE TUŽBE: Tematska sjednica o odlaganju radioaktivnog otpada

Bosna i Hercegovina mora naći način da prije bilo kakvog pravnog odgovora prema Hrvatskoj, poput tužbe, zaustavi sve namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad.

Ovo je jedna od ključnih poruka sa sjednice Skupštine opštine (SO) Novi Grad, koja je na dnevnom redu imala samo jednu tačku, a to je upravo Trgovska gora.

Odbornici, pojačani predstavnicima ministarstava sa nivoa Republike Srpske i BiH, članovima Ekspertskog tima i nevladinih organizacija diskutovali su o svemu što je dosad na lokalnom, republičkom i državnom nivou urađeno kako bi se uticalo na Hrvatsku da obustavi planove odlaganja nuklearnog otpada u Čerkezovcu.

Emir Dizdarević, zamjenik direktora Regulatorne agencije za nuklearnu sigurnost BiH i predsjedavajući Ekspertskog tima BiH, podsjetio je da su i Srpska i FBiH pokrenule aktivnosti koje se odnose na istraživanja radioaktivnosti nultog monitoringa u životnoj sredini, a istakao je i kako ima saznanja da bi uskoro trebalo da krenu i seizmološke aktivnosti.

“Što se tiče Studije uticaja na okolinu, da bi internacionalni eksperti koje imamo dali odgovor čekamo sigurnosne procjene Hrvatske i karakterizaciju radioaktivnog otpada koji još nismo dobili. Po mišljenju Ekspertskog tima i Hrvatska je uvidjela da do 2026. godine ne može završiti sve što treba da završi kako je propisano međunarodnim standardima i oni su u dogovoru sa Slovenijom produžili rok do 2028. godine da otpad niske i srednje radioaktivnosti ostane u Krškom u stanju u kakvom je sada”, kazao je Dizdarević, dodajući kako smatra da je i u interesu Slovenije da se to pitanje zajednički riješi.

“Postoji prijedlog da se pravi drugi silos na Vrbini (lokacija pominjana i ranije, ali Hrvatska nije pristala na to), a na koji je lokalna zajednica opštine Krško dala saglasnost. Nadam se da će se ići u tom pravcu i da će Hrvatska uvidjeti da je to jedno od kvalitetnih rješenja. Reći ću i to da je u javnim nabavkama dva puta u Sloveniji oborena kompanija koja je dobila da radi poslove na Vrbini, tako da i Slovenija kasni s početkom svojih aktivnosti, odnosno sa građevinskim radovima na lokaciji Vrbina”, pojasnio je Dizdarević.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik poručio je da će Ministarstvo nastaviti da prati sve aktivnosti u vezi s ovim problemom, uključujući i učešće u postupcima koji će se sprovoditi u Hrvatskoj.

Pozvao je sve institucije, nevladine organizacije, medije i pojedince da u domenu svoje nadležnosti doprinesu da Hrvatska ne skladišti radioaktivni otpad blizu BiH.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je kako je u proteklih godinu dana urađeno mnogo toga po ovom pitanju, te da se nada da će se u naredne četiri godine raditi još intenzivnije kako u tehničkom, tako i u pravnom smislu, kako bi pravovremeno mogli odgovoriti ukoliko bude donesena odluka o pokretanju tužbe.

Na pokretanje tužbe protiv Hrvatske računa i novogradska opozicija.

“Tražimo da Predsjedništvo BiH pokrene sve pravne radnje za podnošenje tužbe Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu. Takođe, tražimo i da se pojača koordinacija zajedničkih timova na svim nivoima, a sa ministrom Vipotnikom smo dogovorili da jedan predstavnik Ministarstva bude imenovan u naš lokalni tim. Pored toga, zahtijevamo da se svakodnevno radi monitoring na području Novog Grada i da se prati stanje bezbjednosti”, rekao je za “Nezavisne novine” Mladen Šumar, šef Kluba odbornika SDSa.

Milanko Mihajilica, poslanik PDPa u Narodnoj skupštini RS, u kojoj je, podsjećamo, prošle sedmice usvojena Rezolucija o Trgovskoj gori, ponovio je da je prioritet da Republika Hrvatska zvaničnim dokumentom obavijesti Savjet ministara BiH da do 2028. godine neće odlagati nuklearni otpad na spornoj lokaciji.

“Mi premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću ne vjerujemo ništa. Ne treba da zbog Plenkovićevih riječi spavamo do tada kao medvjedi, već da kroz argumente i činjenice te analize struke utičemo na Hrvatsku da odustane”, kazao je on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja građana “Green team” iz Novog Grada, istakao je da je pitanje Trgovske gore prije svega velika bezbjednosna prijetnja cijeloj BiH.

“BiH mora jačati svoju stručnu dokumentaciju, jačati svoju diplomatsku poziciju i, na kraju krajeva, mora odlučnije politički djelovati direktno ka Hrvatskoj i članicama Evropske unije. Jednostavno da nađemo način da Hrvatsku zaustavimo i prije pravnog procesa”, rekao je Crnković.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva u nižim predjelima, posebno po kotlinama i uz riječne tokove, biće maglovit.

Vjetar će u Bosni puhati slabog intenziteta, uglavnom iz sjevernog smjera, dok će u Hercegovini dominirati jugo.

Najniža jutarnja temperatura zraka iznosiće većinom između 10 i 15 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i do 20°C.

Najviša dnevna temperatura kretala bi se između 24 i 30°C, a u južnim krajevima ponegdje i do 32°C.

Pred nama je još jedan topao septembarski dan, idealan za boravak na otvorenom, uz preporuku vozačima da u jutarnjim satima budu oprezni zbog moguće magle.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM u dobojskoj bolnici! MEDICINARI MASOVNO ODLAZE, radnika sve manje!

Mjesecima pa i godinama se prepričavaju problemi u bolnici Sveti Apostol Luka, a da je stanje zaista alarmantno pokazuje i to da radnici poslijednjih mjeseci o tim problemima govore javno i pored svih pritisaka koje imaju. Iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara navode da je položaj medicinskih tehničara u bolnici veoma ugrožen.

Navode da trenutno u bolnici “Sveti apostol Luka” ima oko 210 tehničara, a oko 170 ljekara, i po standardu 1:4 fali oko 200 medicinskih tehničara.

“Mi non stop ukazujemo na taj problem međutim ništa se po tom pitanju ne rješava, radnici rade premoreni, neki se zovu sa bolovanja, sa godišnjih odmora, da dolaze da rade i naravno pod samim tim osjećaju se poniženo i napuštaju našu zdravstvenu ustanovu, odlaze u privatne ustanove, odlaze u Federaciju koja je veoma blizu za platu veću do 1000 maraka.

Zadnjih 2 mjesevca smo imali konkretan slučaj odlazak dva vrhunska anestetičara, znači u najboljim godinama koji su obučeni apsolutno za sve operacije,” navodi Goran Bačić, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Iz sindikata navode i da je u bolnici jedinstveni slučaj da su pedijatrija i urgentna psihijatrija na istom spratu.

“Skoro smo imali slučaj prije mejsec i po dana da je paciujent pokuša samoubistvo metalnim stalkom za infuzije, da razbije prozor da skoči, spriječen je u tome i onda je nastavio da na medicinsko osoblje da pokuša da povrijedi da ugrozi, bukvalno su se ljudi borili za život.

Ja samo postavljam pitanje šta da je on uspio da savlada medicinsko osoblje i da je došao do odjeljenja pedijatrije gdje su smještene djeca i majke, kakve bi to nesagledive posledice I katastrofalne bile,” kaže Bačić.

Medicinski tehničar navodi da je kažnjen što je išao hodnikom i pjevušio.

“Ja sam imao smiješnu stvar,bavim se znači muzikom i išao sam pjevušio kad se njima bilo plakalo očigledno ja sam tad potrefio loš dan onaj da sam kažnjen od strane poslodavca tri mjeseca sa 20% skidanje plate, što je smijesno, kome god sam rekao kaže tuži ih, nađi advokata,brani se, međutim ja nisam htio, ja sam ovdje samo da pričam zaista o problemima koji su znači problemi bijelog mantila, odlazak radnika u zemlje EU, napuštanje radnih odnosa, sve manje medicinskog kadra u bolnici Apostol Luka,” navodi Dejan Kopić, medicinski tehničar u bolnici.

Novinar Ljubinko Đurić navodi da svi problemi bolnice u Doboju imaju političku pozadinu:

“Do nekih 2013 godine, nekad sam bio potparol, a za 6,5g, toga zaista nije bilo kao što je sad, međutim dolaskom istaknutog kadar SNSD-a Sanje Vulić to se odsta promijenilo i mislim da je baza opšta bolnica sa tolikim brojem zaposlenih, a to je gotovo 900, zaista jedna velika baza kada je u pitanju glasačko tijelo, tako da i među tome treba tražiti nekakve razloge ili čak nekakvu pozadinu.”

Radnici bolnice kažu da je zgrada veoma savremena, lijepa i funkcionalna ali da zidovi i aparati ne liječe ljude već medicinsko osoblje i da ljekari i tehničari savjesno i vrhunski odgovorno obavljaju svoj posao, a da je rukovodeći kadar kriv za sve lošije upravljanje bolnicom i da za to treba da snosi odgovornost.

Direktor bolnice na naše telefonske pozive, na sms, kao ni na službeni mail koji smo poslali nije odgovarao.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SUPERĆELIJSKE OLUJE HARAJU Evropom! Sve jači udari tek dolaze

Nova istraživanja otkrivaju kako klimatske promjene pojačavaju superćelijske oluje u Evropi. Studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava da će Alpi, dijelovi centralne i istočne Evrope bilježiti značajan porast aktivnosti oluja
Ako globalna temperatura poraste za 3°C u odnosu na predindustrijski nivo, učestalost oluja na sjevernoj strani Alpa mogla bi da se poveća i do 50%.

Šta je superćelijska oluja?
Za razliku od tipične grmljavine, superćelija ima duboku, rotirajuću kolonu vazduha – mezociklon. Upravo ta rotacija daje oluji snagu i dugotrajnost – dok obične grmljavine brzo nestaju, superćelije mogu trajati satima i pokrivati ogromna područja.

Nastaju kada se topli i vlažni vazduh blizu tla sudari sa hladnijim na visini, uz vetar koji mijenja pravac sa visinom. Ljeti donose snažne vjetrove, obilne padavine i krupan grad koji mogu pričiniti veliku štetu, piše Euronjuz.

Rastući rizik i ekonomske posljedice
Superćelijske oluje i drugi oblici jakih oluja izazvali su sve više štete posljednjih godina. U 2023. one su bile najskuplja prirodna katastrofa u svijetu, a gubici su iznosili gotovo 55 milijardi evra.

Primjeri su Francuska, gdje je u junu grad veličine 6 cm oštetio imovinu i vozila, i Italija, gdje su u avgustu oluje rušile drveće, uništavale usjeve i remetile željeznički saobraćaj.

Kako naučnci prate superćelijske oluje u Evropi?
Praćenje je dugo bilo teško zbog razlika u nacionalnim radarskim sistemima. Naučnici sa Univerziteta u Bernu i ETH Cirih razvili su model visoke rezolucije koji simulira razvoj oluja u mnogo preciznijim detaljima nego ranije.

Alpi kao “žarište” superćelijskih oluja
Modeliranje je pokazalo da Alpi već sada bilježe prosječno 38 superćelijskih oluja na sjevernoj strani planinskog lanca i 61 na južnoj. Uz porast temperature od 3°C, broj bi mogao da se poveća za 50%, posebno ugrožavajući Švajcarsku, Austriju, sjevernu Italiju i južnu Njemačku.

Pirinejsko poluostrvo i jugozapad Francuske, međutim, mogli bi da zabilježe pad učestalosti oluja. Generalno, za Evropu se predviđa porast od oko 11%.

Istraživači naglašavaju da Evropa mora da se pripremi za sve češće i intenzivnije oluje.

To podrazumijeva prilagođavanje infrastrukture, poljoprivrede, službi za hitne intervencije i osiguravajućih sistema. Razumijevanje uslova nastanka superćelijskih oluja ključno je za bolju spremnost.

(Euronews)

Nastavi čitati

Aktuelno