Politika
VELIKA DELEGACIJA, A MALA OČEKIVANJA: političari putuju u BRISEL

Očekivanja uoči Drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, koji će se danas održati u Briselu, nisu velika, posebno nakon što je iz Holandije stigla informacija da su oni protiv otvaranja pregovora sa BiH.
“U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama. Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH. Teško je biti optimista, naročito ako vidimo koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH. Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da ‘podrivaju’ i nepostojeće institucije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da je Republika Srpska ozbiljan i konstruktivan partner koji doprinosi ubrzanju evropskog puta.
On je kazao da put BiH ka EU mogu srušiti samo “takozvane bosanske patriote”, te da će Republika Srpska ostati na svojim pozicijama, a to je da BiH može ući u EU samo bez stranog faktora.
Kako je najavljeno, na sastanku u Briselu biće govora o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, zatim otvaranju pregovora, te o reformama povezanim s novim planom rasta za zapadni Balkan, za koji je izdvojeno oko šest milijardi evra. U Briselu će danas boraviti Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, zatim njeni zamjenici u Savjetu ministara, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.
Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova, rekao je da se nada da učesnici foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore i da, ako bude tako, ne sumnja da će se napraviti dodatni pomaci koji će prevagnuti u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu. Međutim, ako odlaze da se ne dogovore, Konaković ističe da se onda može očekivati neka nova politička šarada koja ništa dobro nikome ne donosi.
“Mi idemo spremni na konkretna rješenja i nadam se da ćemo biti na tragu takvih rješenja. Opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka Evropskoj uniji. Kritikovali su sve što smo uradili, osudili sve zakone i akte koje smo donijeli i, naravno, Evropska komisija im je jasno stavila do znanja da nisu bili u pravu i verifikovali su sve zakone koje smo usvojili kao napredak”, rekao je Konaković, dodajući da očekuje i da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila.
Ono što je činjenica, jeste da gotovo svi učesnici sastanka ističu da BiH ne treba da zaostaje na evropskom putu i da nikome nije u interesu usporavanje BiH, te da je stav Nizozemske, koja još nije za otvaranje pregovora sa BiH, greška.
“Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Čedomir Stojanović, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kazao je da status Republike Srpske ne smije biti doveden u pitanje, te da se nada da će na današnjem sastanku biti razumijevanja za takav stav.
“Sa naše strane je dat jedan pozitivan impuls jer smo, uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, u ovoj godini uspjeli usvojiti pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta koje je EU postavila”, rekao je Stojanović.
On kaže da je EU već više od godinu dana zamrzla oko 600 miliona evra zbog suspenzije dodjele sredstava za infrastrukturne projekte, te da ta politika nije dala rezultate i da štetu na kraju trpe građani.
“Osim ukidanja suspenzije, ubrzavanjem reformi mogli bismo povući značajna sredstva”, istakao je Stojanović.
Politika
POTVRĐENO CIK sutra o raspisivanju izbora za predsjednika Srpske

Sjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH na kojoj će članovi raspravljati o Odluci o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske zakazana je za sutra u 13 časova.
– Sjednicu će javnost moći pratiti uživo na JuTjub kanalu – saopšteno je iz CIK-a.
Podsjećamo, CIK je oduzeo mandat prvom čovjeku Srpske Miloradu Dodiku, nakon pravosnažne presude po kojoj je lider SNSD-a osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja.
Politika
SAVANOVIĆ “Odbornici SNSD-a i njihovi partneri glasali po stranačkom nalogu, A NE PO SAVJESTI”

Zoran Savanović, sekretar Gradskog odbora PDP Banjaluka, ocijenio je da je današnja vanredna sjednica Skupštine grada još jedan dokaz da SNSD-ov Gradski odbor ignoriše stvarne probleme građana.
„Građani su danas ispred Gradske uprave s pravom ukazali da im je dosta sulude politike Gradskog odbora SNSD-a kojem je sve goruće osim pitanja koja se tiču života ljudi. Dok se mi borimo za grad i građane, SNSD i njihovi partneri i dalje slušaju partijske naloge“, poručio je Savanović.
On je naglasio da je na vanrednoj sjednici na dnevnom redu samo jedna tačka, dok brojni problemi koji tište građane mjesecima ostaju nerješeni.
„Gdje su problemi sa vodosnabdijevanjem u potkozarskim selima koji traju već mjesecima? Šta je sa Gradskim olimpijskim bazenom koji ne radi? Zašto većina u Skupštini odbija da razmotri inicijative sportskih klubova i građana? Na ova pitanja SNSD nije dao ni jedan odgovor“, dodao je on.
Savanović je istakao da je gradonačelnik Draško Stanivuković zajedno sa odbornicima PDP-a više puta pokušao da ove teme uvrsti u raspravu, ali su, kako kaže, „odbornici SNSD-a i njihovi partneri glasali po stranačkom nalogu, a ne po savjesti“.
„PDP ostaje na strani građana i nastaviće da se bori da u Skupštini preovlada narodna volja, a ne naređenja stranačkih lidera. Banjaluka treba odgovorne ljude, konkretna rješenja i one koji će iskreno raditi u njenom interesu“, istakao je Savanović.
Politika
BiH čeka NAJGORI izvještaj o NAPRETKU DO SADA

BiH ove godine vjerovatno čeka najlošiji izvještaj o napretku, koji svake godine objavljuje Evropska komisija kao ključan dokument koji identifikuje stepen sprovedenih reformi na putu ka EU.
BiH i dalje nema glavnog pregovarača, što je osnovni formalni korak bez kojeg ne mogu početi pregovori o pristupanju EU, nema zakona o sudovima BiH, a činjenicu da je BiH ostala bez značajnih sredstava iz Plana rasta zato što nije usaglasila listu reformi ne treba ni spominjati.
Jedini veći uspjeh ove godine je potpisivanje bezbjednosnog sporazuma s EU u junu ove godine, koji podrazumijeva saradnju u vezi s rješavanjem problema migranata, što je trenutno jedno od najvažnijih političkih pitanja u EU, zbog čega je vjerovatno i došlo do pritiska da se ovo pitanje, čije rješavanje traje gotovo tri godine, trajno riješi.
Prošla godina je bila jedna od uspješnijih, a ipak u prošlogodišnjem izvještaju o napretku Evropske komisije riječ “napredak” je spomenuta 124 puta, a čak 67 puta je spomenuta u kontekstu “nedostatka napretka”, i još dva puta u kontekstu “odsustvo napretka”. Napredak u pozitivnom smislu spomenut je samo tri puta. “Ograničen napredak” je spomenut 16 puta, “određen napredak” 13 puta, dok je fraza “potreban je dalji napredak” spomenuta dva puta. Još 22 puta riječ “napredak” je spomenuta u kontekstu koji nije vezan za konkretne reforme, pa se, u procentualnom smislu, može reći da praktično koliko-toliko pozitivan iskorak čini samo pet odsto obaveza BiH za 2024. godinu, dok je 80 odsto ostalo isto ili su stvari vraćene unazad.
S obzirom na to da je ove godine urađeno još manje, izvjesno je da će i ovaj procenat pozitivnog sprovođenja reformi biti još manji.
Kako nam je u neformalnom razgovoru nedavno kazao diplomata jedne evropske zemlje, teško je očekivati da, čak i kada bi došlo do promjene tempa, ove godine može biti organizovana prva međuvladina konferencija između EU i BiH, što bi bio prvi formalni korak ka otpočinjanju pregovora.
On nam je objasnio da je Evropa preokupirana čitavim nizom kriza, od rata u Ukrajini, pa do inflacije i problema s migracijama, i da jednostavno nema vremena ni resursa kao ranije da se BiH bavi na mikronivou kao što je to bilo ranije.
O tome najbolje svjedoči činjenica da je Njemačka “delegirala” Hrvatsku kao ključnog posrednika s regionom zapadnog Balkana, čime se pokazuje da Brisel, pod pritiskom i urgiranjem zemalja članica, ima sve manje manevarskog prostora za političko djelovanje u BiH u smislu motivisanja domaćih političara da sprovedu reforme na koje su se obavezali.
Kao što smo nekoliko puta već pisali, Luiđi Soreka, ambasador EU u Sarajevu, više puta je naglasio da EU ostaje posvećena BiH, ali da će zemlja morati sama dokazati da želi evropski put kroz sprovođenje konkretnih reformi.
-
Politika1 dan ago
Dodik obećava 140.000 KM za SVAKO DIJETE U SRPSKOJ, ekonomisti zatečeni: “OVO JE MATEMATIKA JEZDE I DAFINE”
-
Politika1 dan ago
Skrivene nekretnine direktora „Šuma Srpske“! KAURIN NIJE PRIJAVIO IMOVINU vrijednu stotine hiljada maraka
-
Društvo2 dana ago
ODLAZE I NEMAJU NAMJERU DA SE VRATE! Građani plaćaju stotine maraka da bi se odrekli BiH pasoša!
-
Region2 dana ago
ATMOSFERA RATNOG STANJA u Hrvatskoj – OTKAZAN FESTIVAL
-
Politika2 dana ago
DODIKOVA EKONOMSKA BAJKA! Plate 1.000 evra “iduće godine”, obećanje od 2018. i dalje neispunjeno
-
Politika2 dana ago
NOVI MANIFETLUK LUKE PETRIVIĆA! Građanima veći računi, on daje skoro MILION ZA REKLAMU
-
Politika2 dana ago
KABINET NENADA STEVANDIĆA “Stav građana i naroda se ne može zabraniti”
-
Politika1 dan ago
STANIVUKOVIĆ O REKONSTRUKCIJI VLADE SRPSKE: Nalazimo se u dubokoj krizi i svaka naša INSTITUCIONALNA SLABOST je naša KOLEKTIVNA SLABOST