Connect with us

Politika

DOK BROJ MIGRANATA RASTE: U BiH pripremaju mjere

Prema preliminarnim podacima evropske granične službe Frontex, broj neregularnih graničnih prelazaka na spoljnim granicama EU 2023. dostigao je ukupno oko 380.000 ljudi, a najviše je dolazaka zabilježeno preko mediteranske rute, objavila je ova agencija u srijedu.

Kako su naglasili, druga najaktivnija ruta je zapadnobalkanska, na kojoj je zabilježeno 26 odsto svih prelazaka.

Istog dana svoje podatke objavila je i agencija UN-a za migracije OIM, koja je zabilježila porast broja dolazaka u BiH u decembru od 135 odsto. Prema Frontexovim podacima, na zapadnobalkanskoj ruti je prošle godine detektovano 99.068 migranata, a OIM je zabilježio da je na toj ruti u decembru bilo 9.937 migranata, od čega 4.223 u BiH.

Oko 100.000 svih migranata je iz Sirije, a iza njih su Gvinejci i Avganistanci. Statistički podaci pokazuju da žene i djeca čine po 10 odsto od ukupnog broja svih neregularnih prelazaka prošle godine.

Iako je prošlog mjeseca na zapadnobalkanskoj ruti došlo do značajnog porasta broja prelazaka bh. granice, na cijeloj ruti je oko 11 odsto migranata manje nego prethodnog mjeseca.

OIM je objavio i grafikon trendova od prethodne dvije godine, koji pokazuje da je 2022. i 2023. najviše dolazaka bilo u septembru i oktobru, a najmanje u januaru i februaru.

Najviše dobrovoljnih povrataka bilo je iz BiH, odakle je 96 migranata pristalo da se vrati kući.

Među dobrovoljnim povratnicima u regionu najviše ih je iz Indije, a slijede Turska i Maroko.

Uprkos velikom broju ilegalnih migranata, BiH još nije potpisala sporazum s EU o razmještanju pripadnika Frontexa na bh. granicama, što je čini jedinom zemljom u regionu koja to još nije uradila.

U Savjetu ministara BiH kažu da su na prošloj sjednici 11. januara usvojili konkretne mjere s ciljem ublažavanja migrantske krize u BiH, koje je predložilo Ministarstvo bezbjednosti BiH.

“BiH se od kraja 2017. godine suočava s višestruko povećanim brojem nezakonitih ulazaka migranata na svoju teritoriju iz pravca Srbije i Crne Gore. Službi za poslove sa strancima prijavljeno je ukupno 142.455 nezakonitih migranata u periodu od 2018. do 20. novembra 2023. godine. Aktuelni Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH sadrži sedam prioriteta, 24 mjere i 127 aktivnosti. Od ukupno 127 planiranih aktivnosti sprovodi se 96 aktivnosti, među kojima su 63 aktivnosti sprovedene ili se u kontinuitetu sprovode kako je i planirano, 33 aktivnosti su djelimično sprovedene, dok 31 aktivnost nije sprovedena”, kažu oni.

Dodali su da će osim saradnje s Frontexom trebati jačati i koordinaciju unutar BiH, što je bio poseban problem proteklih godina jer je najviše prihvatnih centara bilo u bihaćkoj regiji, odakle se migranti pokušavaju prebaciti na teritoriju Hrvatske.

U Frontexu nam kažu da su spremni za implementaciju sporazuma s BiH, ali da pregovore vodi EU, te da se njima treba obratiti u vezi s dinamikom i statusom razgovora.

“Kada se pregovori približe završnoj fazi, Frontex će organizovati obilazak, planirati i konceptualizovati buduće zajedničke operativne aktivnosti i razgovarati ili dogovoriti elemente budućeg operativnog plana s vlastima BiH, prvenstveno Graničnom policijom BiH. To smo radili pripremajući implementaciju statusnih sporazuma sa drugim zemljama zapadnog Balkana – Albanijom 2019, Crnom Gorom 2020, Srbijom 2021 i Sjevernom Makedonijom 2023”, kažu oni.

Dodali su da su do sada uspjeli rasporediti posmatrače na sarajevskom aerodromu i graničnom prelazu Zupci.

“Stupanjem na snagu Sporazuma o statusu između EU i BiH, Frontexu će biti stvoren pravni osnov za raspoređivanje službenika koji će imati izvršna ovlaštenja”, objasnili su oni.

Politika

VLAST I DODIK SU KAPITULIRALI: Jasno je da je u pitanju dogovor

Još od kraja rata u BiH postoji osjećaj da se stvari u našem društvu kreću isuviše sporo, a za takvo stanje odgovorni smo svi, a ne samo političari, jer ih mi kao narod biramo na funkcije koje obavljaju. Trenutna politička situacija veoma je konfuzna i pitanje je kako će se sve ovo završiti, smatraju gosti emisije “Izazovi” BN televizije.

Situacija je konfunzna jer vlast, nakon ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku, nastoji da pokaže kako će zbog toga biti “nikad bolje”, dok istovremeno opozicija tvrdi da nas čeka teško vrijeme, da je Republika Srpska prodata i da će cijena ukidanja tih sankcija biti izuzetno visoka.

Sve ovo čini da ljudi postaju indiferentni prema svemu što se dešava u našem duštvu, rekla je novinarka Sanja Vasković.

“Neko kome je to bio cilj zapravo je uspio u tome i imate sada atmosferu straha koja traje godinama. Mi stalno idemo iz krize u krizu. Kada pitaju:

“Da li je neki stabilan period iza nas”? -ja mislim da mi u BiH nismo ni navikli na stabilan period. Mi samo idemo iz veće u manju krizu. Kada brinete o tome da li će biti rata, onda ne brinete o svojim problemima, o ekonomiji, lokalnim stvarima koje vas okružuju. Vi onda razmišljate da li smo za Rusiju ili za Ameriku, a ne da li ćete imati da platite struju vodu ili slično”, rekla je Vasković.

Vlast Republike Srpske i Milorad Dodik su se povukli i kapitulirali. Jasno je da je ovde u pitanju dogovor, ali ne znamo kakav, to možemo da nagađamo, a u svemu imamo jako čudnu stvar, da sankcije i dalje nisu uknute SDS-u”, primjetio je politikolog Velizar Antić.

“Mi možemo samo da pratimo šta će da radi ova vlast i šta će da daje. Već se daje od nadležnosti usvajanjem ovog plana rasta za približavanje Evropskoj uniji i to su već neke naznaka prenosa nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na državni nivo. Tu je onda i pitanje obrazovanja, pa ćemo videti da li ćemo morati da imamo zajedničke udžbenike za osnovne i srednje škole i da li ćemo orati da ih pišemo kako to želi Sarajevo, kaže Antić”.)

Antić dodaje da se dešava upravo ono što se dešavalo sa Sudom i Tužilaštvom BiH, kada je SNSD-ova vlast olako prešla preko toga i kada je sa Bošnjacima pravila te institucije, koje su posle 20 godina sudile upravo njemu i koje je on proglašavao neustavnim.

“Problem je što ovde nema odgovornosti. Mi možemo u javnosti da podsećamo ta je i kako bilo, ko je donosio kakve odluke, da je najveći broj nadležnosti upravo SNSD i Dodik preneo na državni nivo. Sada se potpisuje ovaj “plan rasta” i videćemo šta će se sutra sve potpisati I predati zarad ovih sankcija i zarad ostanka na vlasti”, upitao je Antić.

Gosti emisije “Izazovi” smatraju da građani treba da izađu na prijvrmene izbore u Novembru u što većem broju i kažu da li podržavaju ovakvu politiku vladajućeg režima, koji svako malo mjenja kurs ili je za promjene.

“Nismo ništa naučili iz tog prethodnog perioda. Imali smo jaku autoritarnu ličnost, od čije harizme je dosta toga zavisilo, to je Josip Broz Tito, pa smo takođe vidjeli šta se desi kada se čitavo društvo zasniva na harizmi jednog čovjeka, kada tog čovjeka više ne bude. Tako je i sada. Mi smo potencijalno u opasnosti ako gradimo kult ličnosti, zapravo da razvoj društva vežemo za jednu ličnost. Evo da je ta ličnost i dobra, šta ćemo kada ona bude morala da ode silom prilika? Zbog toga nužno moramo graditi sistem i pravnu državu i zapravo razvoj ove države neće toliko zavisiti od karakteristika nekoga ko je na vlasti, nego od zakona sistema”, kaže sociolog Stanislav Tomić.

Ukoliko želimo da nam bude bolje, svako bi u svom okruženju trebalo da uradi koliko je do njega i da svako od nas bude promjena koju želi, poručili su gosti emisije “Izazovi”.

Nastavi čitati

Politika

PREDSTAVNIČKI DOM “OTEO” od Savjeta ministara imenovanje GLAVNOG PREGOVARAČA BiH sa EU

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je odluku prema kojoj bi on trebalo da formira kancelariju i imenuje glavnog pregovarača BiH sa EU i time dodatno zakomplikovao cijeli proces, s obzirom na to da je samo nekoliko sati ranije na sjednici Savjeta ministara BiH praktično dogovoreno da se ide u smjeru da taj posao uradi upravo Savjet ministara BiH.

Naime, na sjednici Savjeta ministara BiH u četvrtak, u prijepodnevnim časovima, bila je tačka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača i imenovanju glavnog pregovarača, međutim nakon rasprave ona je povučena sa dnevnog reda. Dogovoreno je da se Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i njeni zamjenici Staša Košarac i Zukan Helez sastanu sa predstavnicima Direkcije za evropske integracije i Kancelarije za zakonodavstvo kako bi dogovorili sporne detalje iz odluke. Međutim, samo nekoliko sati kasnije, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je odluku prema kojoj on treba da uradi taj posao, a sudeći po najavama, već za desetak dana klubovi poslanika će dostaviti prijedloge za imenovanje.

Očekivano, sve bošnjačke političke partije podržale su ovaj prijedlog, a njima su se pridružile i opozicione partije iz Republike Srpske, odnosno SDS, PDP i Lista za pravdu i red. Protiv prijedloga da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje glavnog pregovarača bili su poslanici HDZ-a i SNSD-a koji nisu ni prisustvovali zasjedanju.

U SDP-u otvoreno su rekli da je cilj odluke kojom Predstavnički dom imenuje glavnog pregovarača taj da se spriječi da neko iz SNSD-a bude na toj poziciji, međutim i među njima postoje različita mišljenja, a jedno od njih je i da u cijeli proces treba uključiti i Predsjedništvo BiH. Uključivanje Predsjedništva BiH za SDP je neprihvatljivo, jer, kako je rekao Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a, u tom slučaju bi Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, a koja dolazi iz SNSD-a, izabrala glavnog pregovarača.

“Jedino mjesto gdje glavni pregovarač može biti izabran, a da to nije predstavnik SNSD-a, je Predstavnički dom. Jedan od političkih razloga zašto je to predloženo je upravo ovo”, rekao je Magazinović.

Sa druge strane, Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, kaže da Krišto treba od Ustavnog suda BiH da traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Predstavničkog doma.

On je rekao da je odluka Predstavničkog doma neustavna i nezakonita i nesprovodiva.

“Odluka koju su usvojili ne samo da je u sukobu sa ustavnim nadležnostima, već je suprotna Zakonu o Savjetu ministara i Zakonu o upravi BiH. Iz procesa odlučivanja brutalno su izbacili Dom naroda parlamenta BiH, nastojeći da zaobiđu većinsku volju srpskog, ali i hrvatskog naroda”, rekao je Košarac.

Inače u samoj odluci koja je bila pred Savjetom ministara BiH predviđeno je da glavni pregovarač ima status koji trenutno ima zamjenik ministra u Savjetu ministara BiH. Za svoj rad odgovarao bi predsjedavajućem Savjeta ministara te Savjetu ministara BiH kao kolektivnom tijelu. Na raspolaganju bi imao Direkciju za evropske integracije koja bi obavljala veliki dio administrativnog posla, a bile bi formirane dvije kancelarije, jedna u Briselu, druga u Sarajevu. Naravno, prijedlog je da njega imenuje Savjet ministara BiH, međutim Kancelarija za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH sugerisala je da se u tom postupku ne isključi Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

U suštini, trenutno, imenovanje glavnog pregovarača ide u tri kolone, jedna je da ga imenuje Savjet ministara BiH, druga da to uradi Predstavnički dom, a treća da taj posao završi Predsjedništvo BiH.

Poslanici stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke u Predstavničkom domu izrazili su zadovoljstvo time što je usvojena odluka da taj posao uradi Predstavnički dom uz napomenu da je usvojen i zaključak da u narednih deset dana klubovi poslanika u Predstavničkom dom predlože imena kandidata za glavnog pregovarača i njegove zamjenike.

“Istinski proevropski orijentisane stranke usvajanjem ove odluke nastavljaju sa realizacijom evropske agende Bosne i Hercegovine sa ciljem što skorijeg otvaranja pregovora. Pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da se što prije, u skladu sa odlukom, osiguraju tehničko finansijski uslovi kako bi ured glavnog pregovarača mogao početi s radom odmah po imenovanju”, saopšteno je iz stranaka “trojke”.

Za razliku od stranaka “trojke”, Klub poslanika SNSD-a saopštio je da je Predstavnički dom postao odmetnuti dom bošnjačke “trojke” te da takve odluke ne mogu samostalno donositi.

U saopštenju za javnost Kluba poslanika SNSD-a citiran je član 49. Zakona o upravi BiH, u kojem se navodi da “odluke o osnivanju organa uprave, upravnih organizacija i drugih tijela u sastavu institucija BiH donosi Parlamentarna skupština BiH”.

“Dakle, nijedan dom Parlamentarne skupštine BiH ne može samostalno donositi odluke ove vrste. Uprkos tome, Predstavnički dom je samoinicijativno preuzeo nadležnosti cijele Parlamentarne skupštine, čime je postao odmetnuti dom bošnjačke “trojke” koji djeluje mimo Ustava, zakona i poslovnika”, upozorili su poslanici SNSD-a.

Podsjećanja radi, priča o glavnom pregovaraču sa EU traje već nekoliko godina. Stranke “trojke”, SNSD i HDZ u vrijeme dok je koalicija funkcionisala dogovorili su da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH i da to treba da bude Srbin, s obzirom na to da su predsjedavajući Savjeta ministara, ministar spoljnih poslova BiH i direktor Direkcije za evropske integracije iz drugog naroda.

U političkim kuloarima spekuliše se da Bošnjaci nisu protiv toga da prvi mandat na toj poziciji dobije Srbin, a ukoliko na kraju sadašnji saziv Predstavničkog doma bude imenovao glavnog pregovarača, najveće šanse za tu funkciju ima Igor Crnadak (PDP), koji je nekada obavljao funkciju ministra spoljnih poslova.

Nastavi čitati

Politika

KOD KONAKOVIĆA RASPAD SISTEMA! Osam istaknutih članova napustilo stranku

Jasmin Ademović, Rusmir Pobrić, Emina Džano, Enis Bogilović, Dženan Mulić, Nermin Kapo, Emina Hasanović i Salko Salkić napustili su danas stranku Narod i pravda (NiP) u Sarajevu.

Rusmir Pobrić bio je politički direktor NiP-a, dok je Jasmin Ademović vodio procese u Opštini Centar, a inače je sin jednog od osnivača NiP-a i potpredsjednika Kemala Ademovića. Oni su podnijeli ostavku na svim stranačkim funkcijama te su istupili iz članstva u NiP-u.

– Ostavke podnosimo, između ostalog, zbog unutarstranačkog nepovjerenja i previranja koja predugo traju, a smatramo ih rezultatom raznih spletkarenja, spinovanja i izazivanja smutnje – naveli su u dopisu.

Ovu informaciju potvrdio je za Kliks i lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković.

– Informacija je tačna. Svima njima želim svu sreću u nastavku političke karijere. Nastavljamo dalje bez zle krvi, a u neku ruku i razumijem ovakvu odluku. Mislim da je nukleus problema nastao u Opštini Centar.

Oni su dali veliki doprinos u rastu NiP-a i ne sumnjam da će i dalje ostati na linijama probosanskohercegovačke politike – rekao je Konaković.

U pismu ostavke navode da je u posljednjem periodu viđena i promjena stranačkog karaktera i kulture u vidu radikalizacije komunikacije u dnevno-političkim sukobima.

– Svjesni sve brutalnosti i najprizemnijih napada različitih oponenata koji traju od samog nastanka stranke, smatramo da uzvraćanje istom mjerom vodi u masovni međustranački “bratoubilački” rat koji ostavlja trajne posljedice na cjelokupno bh. društveno tkivo, u čemu ne želimo učestvovati – istaknuli su.

Ostavke su potpisali: Rusmir Pobrić – odbornik u Skupštini KS, Emina Džano – odbornik u OV Vogošća, Enis Bogilović – odbornik u OV Vogošća, Jasmin Ademović – odbornik u OV Centar, Đenan Mulić – odbornik u OV Centar, Nermin Kapo – odbornik u OV Centar, Emina Hasanović – odbornik u OV Novi Grad i Salko Salkić – odbornik u OV Hadžići.

Nastavi čitati

Aktuelno