Connect with us

Banjaluka

„NAJINSPIRATIVNIJA BANJALUČANKA“: Pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja

Sjajne biografije kandidatkinja nominovanih u okviru novouvedenog izbora za titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ potvrda su da u našem gradu ima zaista mnogo uspješnih i ostvarenih žena.

Naime, za ovogodišnju titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ iz oblasti nauke nominovano je 28 žena, koje su postigle sjajne rezultate i ostvarile uspjehe u različitim naučnim oblastima.

U nastavku pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja:

Maja Milijaš, doktor nauka tehnološkog inženjerstva i to najmlađi doktor nauka u Republici Srpskoj. Ona je sa svojih nepunih 30 godina kao naučnica ostavila mnogo tragova u svijetu, ali i našoj Banjoj Luci.

Nikolina Makivić, osvajač Tesline medalje i sudentica svih generacija Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirala je sa 28 godina na Sorboni, iz oblasti molekularne elektrohemije, radeći na inovativnom konceptu bakterija. Nikolina trenutno živi u Parizu.

Aleksandra Savić, osnivač Udruženja lektora RS i njegova predsjednica. Autor je aplikacije JATOLOG, kreator je „Jezikoslovca“ i priređivač knjige „Priča o princezi Banjaluci“. Na doktorskim studijama na Filološkom fakultetu u Beogradu na modulu Jezik završila je sve ispite sa ocjenom 10, i trenutno čeka i odbranu doktorske disertacije.

Ana Lojić, inovativna, kreativna i preduzetna dama sa više od osam godina iskustva u IT industriji. Trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti DATA SIENCE, što joj omogućava da razvija nove alate i tehnologije za rješavanje složenih problema, kao što je prediktivna analiza. Sa druge strane, Ana je predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka već 10 godina, gdje svojim liderstvom podstiče inovacije među mladima.

Marijana Maran svoju doktorsku disertaciju „Efikasnost pedagoške prevencije vršnjačkog nasilja u školi primjenom akcionih istraživanja“ odbranila je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Autor je velikog broja stručnih radova na ovu temu koji su od velikog značaja za pedagošku zajednicu proteklih godina.

Nada Vasiljević, Filozfski fakultet je završila kao prvi student generacije i najmlađi master razredne nastave u Republici Srpskoj. Kreator je brojnih stručnih i naučnih radova i dobitnik plakete Ministarstva prosvjete i kulture. Budući je doktor nauka iz oblasti metodike razredne nastave matematike.

Anja Kunić istraživač, edukator i doktorant na Južnodanskom tehničkom univerzitetu u Kopenhagenu u oblasti algoritamske arhitekture i građevine, robotske konstrukcije sa integracijom tehnologija industrije 4.0 i održivih životnih ciklusa materijala.

Suzana Gotovac Atlagić doktorske studije iz oblasti nanotehnologije završila na Ćiba univerzitetu u Japanu gdje je dobila i rektorovu nagradu sa još 6 najproduktivnijih studenata 3. ciklusa. Zaposlena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci. Njena važna lična misija je borba za povratak mladih kadrova iz naše zemlje nakon njihovog školovanja u inostranstvu.

Dijana Jelić, doktor fizičkohemijskih nauka i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakutetu. Polje njenog naučnog istraživanja su sustemi za isporuku lijekova i biomaterijali. Magistarske i doktorske studije završila je na Fakultetu za fizičku hemiju u Beogradu, a predanim radom u svojoj oblasti dobila je dvije prestižne stipendije koje su joj omogućile postdoktorska usavršavanja u SAD-u i Japanu.

Vesna Ećim Zlojutro, doktor medicinskih nauka, redovna profesorica na Katedri za ginekoligiju i akušerstvo, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo na UKC Republike Srpske, kroz svoj rad ostavila je pečat na mnogo ljudi. Studije medicine, magistarske i doktorske studije završila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, učesnik je u značajnom broju kliničkih istraživanja sa izuzetno velikim brojem objavljenih stručnih radova. Takođe, ona je bila prvi ginekolog u pravoslavnoj ambulanti koja radi na volonterskoj osnovi.

Vera Zih, neko ko vidi srcem, i to nije metafora. Edukovala se, a kasinije je edukovala i druge u oblasti zaštite prava manjinskih grupa: djece, madih i žena sa invaliditetom. Žena koja se na svom porodiljskom odsustvu priprema za polaganje Pravosudnog ispita. Vera Zih se pored poslovnih i porodičnih obaveza aktivno posvećuje i Udruženju mladih sa invaliditetom InfoPart, koje se u saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci okreće ka obezbjeđivanju pristupačnijeg okruženja za osobe sa invaliditetom u oblasti obrazovanja i studentskog standarda, ali i drugih aktivnosti.

Snežana Kutlešić Stević, neko ko je kroz svoju specijalizaciju baromedicine – hiperbarične i podvodne medicine unio inovativne metode liječenja u Banjoj Luci. Takođe, pored Medicinskog fakulteta u Beogradu, školovala se i na slovenačkoj klinici Golnik. U toku pandemije virusa korona odigrala je veoma veliku ulogu u liječenju bolesnika sa respiratornim tegobama. U našem gradu poznata je po saradnji sa većim brojem udruženja koja okupljaju osobe sa invaliditetom, a modna revija osoba sa invaliditetom „Baš po mjeri“ je postala prepoznatljiv i rado viđen događaj.

Lana Lugonja, master psihologije i doktorant na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Na osnovnim studijama dobila je nagradu za najboljeg studenta na studijskom programu psihologije. Takođe, dobitnica je stipendije za izvrsnost koja se dodjeljuje najboljem kandidatu od svih doktoranata. Objavila je preko 10 naučnih radova i dobitnica je nagrade „Dr Jovan Savić“ 2023. godine povodom obilježavanja 20 godina rada Društva psihologa RS.

Radana Bjelajac trenutno pohađa drugi ciklus studija na Tehnološkom fakultetu Univrziteta u Banjoj Luci, smjer Hemijsko inženjerstvo čijem završetkom će steći zvanje master hemijskog inženjerstva. Koristeći svoje stručno znanje i prednosti prirodnih sirovina, stvorila je prirodne proizvode „Pčelica“ koje neprekidno usavršava sa ciljem da napravi proizvode koji pomažu ljudima da riješe čitav spektar zdravstvenih problema i olakšaju sebi život.

Jagoda Petrović redovna je profesorica na Fakultetu političkih nauka, studijski program Socijalni rad. Realizovala je brojna naučna istraživanja na temu migracija, socijalnog rada u zajednici i socijalnog uključivanja siromašnih, psihosocijalne podrške marginalizovanim grupama i dr…Učestvovala je u svojstvu koordinatora na projektima koje su podržali UNHCR, Svjetska banka, Svjetski program za hranu… Objavila preko 100 naučnih radova i deset knjiga.

Stojana Petrović, docentkinja Pravnog fakulteta u Banjoj Luci pridružiće se damama na bini. Doktorske studje iz oblasti građanskopravnih nauka završila je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Prva je žena autor u oblasti pravnih nauka u Banjoj Luci, koja je objavila naučne radove u prestižnoj svjetskoj citatnoj bazi „Veb of sajens“. Iako je ovo uobičajeno u oblasti drugih nauka, u oblasti pravnih i društvenih nauka ovo je težak i izuzetan poduhvat.

Nina Marić, docentkinja doktorica medicinskih nauka koja obavlja funkciju rukovodioca Centra za rijetke bolesti Republike Srpske i rukovodioca Genetskog savjetovališta. Dobitnik je „Povelje“ Komore doktora medicine RS za najbolje rezultate postignute na studiju medicine.

Isidora Graorac, po struci profesor srpskog jezika i književnosti, ali svoje djelovanje okreće, zbog životnih okolnosti, u isttraživanje i zalaganje za traženje rješenja u procesu traženja nestalih. Predsjednica je Upravnog odbora Fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“.

Ajla Akšamija rođena u Banjaluci sa trenutnom adresom u Sjedinjenim Američkim Državama, profesorica je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Juti. Rukovodi istraživačkim entitetom za inovacije u arhitektonskoj nauci i edukativnim programima. Njena istraživačka ekspertiza uključuje arhitektonsko-građevinsku nauku i održivost, zgrade visokih performansi, nove arhitekotnske tehnologije i inovacije u arhitekturi.

Verica Pavlić, postdiplomske studije završava na Medicinskom i stomatološkom fakultetu u Tokiu – Univerzitet u Japanu. Dokotorat je završila sa najvišim ocjenama, nakon čega se vraća u Banja Luku i hvala joj na tome. Do danas je objavila preko 40 naučnih radova u svjetskim naučnim časopisima i nekoliko knjiga. Prdstavnik je Republike Srpske u Svjetskoj Stomatološkoj Organizaciji. Dobitnica je Eugen Šnajder nagrade Američke laserske asocijacije, Centra izvrsnosti Tokijskog Medicinskog i stomatološkog Univerziteta, nagrade Veliki Pečat Komore doktora stomatologije kao i mnogih drugih.

Aleksandra Drinić između ostalog posjeduje je postdiplomski sertifikat arheologije sa Univerziteta u Lesteru u Velikoj Britaniji te magisterija iz turizma, baštine i razvoja sa Univerziteta u Glasgovu. Već 25 godina učestvuje u naporima razvoja turizma BiH, a bila je i član tima koji je predstavljao BiH na njenom prvom sajmu turizma VeTeeM i kreirao njen prvi avanturistički proizvod.

Slađana Mišić, magistrica predškolskog vaspitanja nosilac Svetosavske povelje RS, sa titulom Najbolji nastavnik stare Jugoslavije, dobitnica nagrade „Global tičer avard“, Nju Delhi, Indija. Autor je više nagrađenih didaktičkih sredstava, jedan od autora aktuelnog Programa za predškolosko vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske. Takođe, član je i stručnog tima za reformu obrazovanja u Republici Srpskoj i radne grupe za izmjene i dopune zakona o predškoloskom vaspitanju i obrazovanju.

Jelena Škrbić Radić predsjednica Udruženja osoba oboljelih od dijabetesa u Republici Srpskoj „DiabetNo1“. Iako je završila Ekonomski fakultet, svoj život posvećuje radu ovog udruženja i glavni je pokretač drugih osoba koje uključuje u rad kako bi svakodnevno pomagali jedni drugima. Njenim zalaganjem, došlo je do rezultata da Fond zdravstevnog osiguranja Republike Srpske od avgusta 2023. djeci i omladini oboljelim od dijabetesa tip 1 u Republici Srpskoj do 18 godina starosti obezbjeđuje senzore za kontinuirano mjerenje glukoze. Uspješno je pokrenula inicijativu širom Srpske i sada 12 opšitna/gradova sufinansira senzore mladima od 18- 30 godina, ali i starijima.

Ljiljana Zrnić, diplomirani elektroinženjer i omiljena profesorica u Ekonomskoj školi. Poznata je po svom angažmanu u radu sa članovima Volonterske sekcije već 15 godina i učestvuje u mnogobrojnim humanitarnim akcijama. Njene učenike ćete prepoznati jer su redovni posjetioci kulturnih događaja i festivala. Svojim radom i djelovanjem inspirisala je veliki broj učenika da i nakon školovanja ostanu zaljubljenici u kulturu.

Milica Gajić Bojić, doktorsku disertaciju je odbranila na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u februaru ove godine. Koautor je više od deset naučnih radova u međunarodnim časopisima, a dobitnik je Zlatne plakete Univerziteta u Banjoj Luci za postignut uspjeh i završetak studija u roku.

Bojana Carić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije, vanredni profesor na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Od njene bogate biografije izdvojili bismo da je postala doktorica zbog dijabetesa tip 1 i da nesebično pomaže svim oboljelim od ove opake bolesti i da je omiljena u tim krugovima.

Vesna Šipka, master tezu „Upravljanje seizmičkim rizikom za osnovne i srednje škole u Banjoj Luci“ odbranila je na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Jedna je od koautora Seizmotektonske karte Republike Srpske, te autor preko 13 naučnih stručnih radova iz oblasti seizmologije.

Izabela Marković, koja je svoj završni master rad odbranila na temu „Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena“ na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Ovo je prvi naučni rad na ovu temu koji je napisan u Bosni i Hercegovini koji se ogleda u davanju podataka koji mogu doprinijeti cilju adekvatne zaštite žena od ovog oblika rodno zasnovanog nasilja.

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: Električni tramvaj stiže oko Nove godine

Prvi električni tramvaj u Banjoj Luci očekujemo oko Nove godine, nakon čega će uslijediti testni period u trajanju od tri do šest mjeseci.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je rekao, namjera je da se sugrađanima pruži prilika da se upoznaju sa ovim vidom prevoza, isprobaju ga i iznesu svoje mišljenje.

“Ovo je period u kojem ćemo pažljivo pratiti rezultate testiranja, slušati mišljenje građana i uvažavati stavove struke. Ukoliko tramvaj prođe sve testne faze i pokaže se kao održivo rješenje, pristupićemo njegovoj nabavci i implementaciji u sistem javnog prevoza Banje Luke”, naveo jeStanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

VIZIONARSKI PROJEKTI ZA GRAD NA VRBASU: Stanivuković najavio rekonstrukciju Gradskog mosta i istorijski projekat gondole do Banj brda

Rekonstrukcija Gradskog mosta, osvjetljenje svih mostova i završetak nedostajućeg dijela Banjalučke rive neki su od projekata koje gradske vlasti planiraju realizovati naredne godine, dok se istovremeno priprema i projekat gondole do Banj brda.

O ovim planovima govorio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon gotovo dvočasovnog sastanka sa rukovodstvom i šefovima odborničkih klubova Skupštine grada, na kojem se razgovaralo o rebalansu ovogodišnjeg budžeta, nacrtu budžeta za 2027. godinu i ključnim projektima za naredni period.

„Naredne godine idemo u rekonstrukciju i obnovu Gradskog mosta, na osvjetljenje svih naših mostova. To su projekti na kojima radimo“, rekao je Stanivuković.

Završetak Banjalučke rive kod dva splava

Jedan od prioriteta za narednu godinu, kako je najavio, biće i završetak dijela Banjalučke rive ispod Gradskog mosta, odnosno uređenje prostora kod dva banjalučka splava.

Riječ je o dijelu na kojem je potrebno povezati postojeće dionice šetališta uz Vrbas, kako bi ovaj prostor činio jedinstvenu cjelinu.

„To su za nas prioritetne stvari u tom dijelu grada. Završićemo dio Banjalučke rive ispod Gradskog mosta i kod dva splava, da povežemo sve“, istakao je Stanivuković.

Podsjećamo, krajem septembra otvorena je nova dionica Banjalučke rive od Gradskog do Venecija mosta, čime je nastavljen projekat uređenja obala Vrbasa.

Dugoročni plan Gradske uprave jeste povezivanje šetališta uz rijeku, od Rebrovačkog mosta, preko centra Banjaluke, sve do plaže Vrućica u Srpskim toplicama.

Od Vrućice do Banj brda gondolom

 

Stanivuković je potvrdio da Grad radi na pripremi ovog projekta, uključujući ispitivanje stavova građana i izradu potrebnih studija.

„Radili smo anketu za gondolu, studiju izvodljivosti i ekološku studiju. Anketiramo građane“, rekao je gradonačelnik.

Prema ranije predstavljenim planovima, polazna stanica gondole bila bi na području Srpskih toplica, dok bi završna trebalo da bude u blizini spomenika na Banj brdu.

Ukoliko svi planirani projekti budu realizovani, Banjaluka bi dobila povezanu rekreativnu cjelinu koja bi se protezala od gradskog jezgra, duž obale Vrbasa, preko Vrućice, pa sve do Banj brda.

I dok je rekonstrukcija Gradskog mosta najavljena među prioritetima za 2027. godinu, za izgradnju gondole još nije saopšten konkretan rok.

 

Upravo se na ove planove nadovezuje i projekat gondole, koja bi trebalo da poveže područje Srpskih toplica sa Banj brdom.

BL-PORTAL

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ NAJAVIO VELIKI ZAOKRET! Grad želi da kupi „Eko toplane“, a za obnovu toplovoda obezbijeđeno 14 miliona KM

Grad Banjaluka razmatra kupovinu preduzeća „Eko toplane“ i vraćanje javnog prevoza pod kontrolu grada, dok će o korekcijama u oblasti grijanja, vodosnabdijevanja i javnog prevoza biti održana posebna tematska sjednica Skupštine grada.

Ovo je nakon gotovo dvočasovnog sastanka sa rukovodstvom i šefovima odborničkih klubova Skupštine grada izjavio gradonačelnik Draško Stanivuković, najavljujući da bi o ovim pitanjima trebalo da bude održana posebna sjednica.

Grad želi da preuzme „Eko toplane“ i javni prevoz

– Jedna tema me posebno obradovala. Usaglasili smo se da angažujemo konsultantsku firmu koja će ući u ‘Eko toplane’ i sve analizirati, kako bismo ih potom kupili – rekao je Stanivuković, prenosi BL portal.

Riječ je o preduzeću u kojem Grad trenutno ima manjinski vlasnički udio, dok većinski udio pripada privatnom partneru.

Druga važna tema je formiranje direkcije za upravljanje javnim prevozom, čime bi Grad započeo proces vraćanja ove usluge pod svoju kontrolu.

– Druga tema koja me raduje jeste direkcija za upravljanje javnim prevozom, da i njega vratimo u ruke Grada – poručio je Stanivuković.

Posebna sjednica o grijanju, vodosnabdijevanju i prevozu

Gradonačelnik je naveo da su „Vodovod“, grijanje i javni prevoz tri ključne oblasti u kojima postoje zahtjevi za korekcije, zbog čega smatra da je neophodno održati posebnu tematsku sjednicu Skupštine grada.

– Vodovod, toplane i javni prevoz su tri teme, tri problematike i tri zahtjeva za korekcije. To zahtijeva tematsku sjednicu – rekao je Stanivuković.

Banjalučki prevoznici već su zatražili povećanje cijena autobuskih karata, uključujući poskupljenje pojedinačne karte sa 2,30 na 3,10 KM. O ovom zahtjevu još nije donesena konačna odluka.

Stanivuković je najavio i obnovu toplovodne mreže vrijednu 14 miliona KM, za koju su, kako tvrdi, obezbijeđena sredstva.

– To je najveća obnova toplovodne mreže ovog grada. Važno je da smo dobili 14 miliona KM i da ćemo mrežu obnoviti do početka sljedeće grijne sezone – izjavio je gradonačelnik.

Rebalans budžeta 352 miliona KM, naredna sjednica uskoro

Tokom sastanka razgovarano je i o rebalansu ovogodišnjeg budžeta, nacrtu budžeta za 2027. godinu i strateškim dokumentima.

Prema riječima Stanivukovića, rebalans budžeta iznosi 352 miliona KM, dok se nacrt budžeta za narednu godinu okvirno procjenjuje na 300 miliona KM.

– Moje pitanje odbornicima bilo je šta žele da bude tema naredne godine. Pozvao sam sve da budžet za 2027. kreiramo zajednički i odgovor je bio afirmativan – rekao je Stanivuković.

Najavio je da će Kolegijum Skupštine grada biti održan u drugoj polovini naredne sedmice, nakon čega bi trebalo da uslijedi redovna sjednica sa približno 30 do 50 tačaka dnevnog reda.

Posebna tematska sjednica o „Vodovodu“, grijanju i javnom prevozu trebalo bi da bude održana ubrzo nakon toga, moguće već narednog dana ili sedmice.

Nastavi čitati

Aktuelno