Connect with us

Banjaluka

„NAJINSPIRATIVNIJA BANJALUČANKA“: Pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja

Sjajne biografije kandidatkinja nominovanih u okviru novouvedenog izbora za titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ potvrda su da u našem gradu ima zaista mnogo uspješnih i ostvarenih žena.

Naime, za ovogodišnju titulu „Najinspirativnija Banjalučanka“ iz oblasti nauke nominovano je 28 žena, koje su postigle sjajne rezultate i ostvarile uspjehe u različitim naučnim oblastima.

U nastavku pogledajte biografije nominovanih kandidatkinja:

Maja Milijaš, doktor nauka tehnološkog inženjerstva i to najmlađi doktor nauka u Republici Srpskoj. Ona je sa svojih nepunih 30 godina kao naučnica ostavila mnogo tragova u svijetu, ali i našoj Banjoj Luci.

Nikolina Makivić, osvajač Tesline medalje i sudentica svih generacija Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Doktorirala je sa 28 godina na Sorboni, iz oblasti molekularne elektrohemije, radeći na inovativnom konceptu bakterija. Nikolina trenutno živi u Parizu.

Aleksandra Savić, osnivač Udruženja lektora RS i njegova predsjednica. Autor je aplikacije JATOLOG, kreator je „Jezikoslovca“ i priređivač knjige „Priča o princezi Banjaluci“. Na doktorskim studijama na Filološkom fakultetu u Beogradu na modulu Jezik završila je sve ispite sa ocjenom 10, i trenutno čeka i odbranu doktorske disertacije.

Ana Lojić, inovativna, kreativna i preduzetna dama sa više od osam godina iskustva u IT industriji. Trenutno je na doktorskim studijama iz oblasti DATA SIENCE, što joj omogućava da razvija nove alate i tehnologije za rješavanje složenih problema, kao što je prediktivna analiza. Sa druge strane, Ana je predsjednica Udruženja inovatora Grada Banja Luka već 10 godina, gdje svojim liderstvom podstiče inovacije među mladima.

Marijana Maran svoju doktorsku disertaciju „Efikasnost pedagoške prevencije vršnjačkog nasilja u školi primjenom akcionih istraživanja“ odbranila je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Autor je velikog broja stručnih radova na ovu temu koji su od velikog značaja za pedagošku zajednicu proteklih godina.

Nada Vasiljević, Filozfski fakultet je završila kao prvi student generacije i najmlađi master razredne nastave u Republici Srpskoj. Kreator je brojnih stručnih i naučnih radova i dobitnik plakete Ministarstva prosvjete i kulture. Budući je doktor nauka iz oblasti metodike razredne nastave matematike.

Anja Kunić istraživač, edukator i doktorant na Južnodanskom tehničkom univerzitetu u Kopenhagenu u oblasti algoritamske arhitekture i građevine, robotske konstrukcije sa integracijom tehnologija industrije 4.0 i održivih životnih ciklusa materijala.

Suzana Gotovac Atlagić doktorske studije iz oblasti nanotehnologije završila na Ćiba univerzitetu u Japanu gdje je dobila i rektorovu nagradu sa još 6 najproduktivnijih studenata 3. ciklusa. Zaposlena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci. Njena važna lična misija je borba za povratak mladih kadrova iz naše zemlje nakon njihovog školovanja u inostranstvu.

Dijana Jelić, doktor fizičkohemijskih nauka i redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakutetu. Polje njenog naučnog istraživanja su sustemi za isporuku lijekova i biomaterijali. Magistarske i doktorske studije završila je na Fakultetu za fizičku hemiju u Beogradu, a predanim radom u svojoj oblasti dobila je dvije prestižne stipendije koje su joj omogućile postdoktorska usavršavanja u SAD-u i Japanu.

Vesna Ećim Zlojutro, doktor medicinskih nauka, redovna profesorica na Katedri za ginekoligiju i akušerstvo, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo na UKC Republike Srpske, kroz svoj rad ostavila je pečat na mnogo ljudi. Studije medicine, magistarske i doktorske studije završila je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, učesnik je u značajnom broju kliničkih istraživanja sa izuzetno velikim brojem objavljenih stručnih radova. Takođe, ona je bila prvi ginekolog u pravoslavnoj ambulanti koja radi na volonterskoj osnovi.

Vera Zih, neko ko vidi srcem, i to nije metafora. Edukovala se, a kasinije je edukovala i druge u oblasti zaštite prava manjinskih grupa: djece, madih i žena sa invaliditetom. Žena koja se na svom porodiljskom odsustvu priprema za polaganje Pravosudnog ispita. Vera Zih se pored poslovnih i porodičnih obaveza aktivno posvećuje i Udruženju mladih sa invaliditetom InfoPart, koje se u saradnji sa Univerzitetom u Banjoj Luci okreće ka obezbjeđivanju pristupačnijeg okruženja za osobe sa invaliditetom u oblasti obrazovanja i studentskog standarda, ali i drugih aktivnosti.

Snežana Kutlešić Stević, neko ko je kroz svoju specijalizaciju baromedicine – hiperbarične i podvodne medicine unio inovativne metode liječenja u Banjoj Luci. Takođe, pored Medicinskog fakulteta u Beogradu, školovala se i na slovenačkoj klinici Golnik. U toku pandemije virusa korona odigrala je veoma veliku ulogu u liječenju bolesnika sa respiratornim tegobama. U našem gradu poznata je po saradnji sa većim brojem udruženja koja okupljaju osobe sa invaliditetom, a modna revija osoba sa invaliditetom „Baš po mjeri“ je postala prepoznatljiv i rado viđen događaj.

Lana Lugonja, master psihologije i doktorant na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Na osnovnim studijama dobila je nagradu za najboljeg studenta na studijskom programu psihologije. Takođe, dobitnica je stipendije za izvrsnost koja se dodjeljuje najboljem kandidatu od svih doktoranata. Objavila je preko 10 naučnih radova i dobitnica je nagrade „Dr Jovan Savić“ 2023. godine povodom obilježavanja 20 godina rada Društva psihologa RS.

Radana Bjelajac trenutno pohađa drugi ciklus studija na Tehnološkom fakultetu Univrziteta u Banjoj Luci, smjer Hemijsko inženjerstvo čijem završetkom će steći zvanje master hemijskog inženjerstva. Koristeći svoje stručno znanje i prednosti prirodnih sirovina, stvorila je prirodne proizvode „Pčelica“ koje neprekidno usavršava sa ciljem da napravi proizvode koji pomažu ljudima da riješe čitav spektar zdravstvenih problema i olakšaju sebi život.

Jagoda Petrović redovna je profesorica na Fakultetu političkih nauka, studijski program Socijalni rad. Realizovala je brojna naučna istraživanja na temu migracija, socijalnog rada u zajednici i socijalnog uključivanja siromašnih, psihosocijalne podrške marginalizovanim grupama i dr…Učestvovala je u svojstvu koordinatora na projektima koje su podržali UNHCR, Svjetska banka, Svjetski program za hranu… Objavila preko 100 naučnih radova i deset knjiga.

Stojana Petrović, docentkinja Pravnog fakulteta u Banjoj Luci pridružiće se damama na bini. Doktorske studje iz oblasti građanskopravnih nauka završila je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Prva je žena autor u oblasti pravnih nauka u Banjoj Luci, koja je objavila naučne radove u prestižnoj svjetskoj citatnoj bazi „Veb of sajens“. Iako je ovo uobičajeno u oblasti drugih nauka, u oblasti pravnih i društvenih nauka ovo je težak i izuzetan poduhvat.

Nina Marić, docentkinja doktorica medicinskih nauka koja obavlja funkciju rukovodioca Centra za rijetke bolesti Republike Srpske i rukovodioca Genetskog savjetovališta. Dobitnik je „Povelje“ Komore doktora medicine RS za najbolje rezultate postignute na studiju medicine.

Isidora Graorac, po struci profesor srpskog jezika i književnosti, ali svoje djelovanje okreće, zbog životnih okolnosti, u isttraživanje i zalaganje za traženje rješenja u procesu traženja nestalih. Predsjednica je Upravnog odbora Fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja“.

Ajla Akšamija rođena u Banjaluci sa trenutnom adresom u Sjedinjenim Američkim Državama, profesorica je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Juti. Rukovodi istraživačkim entitetom za inovacije u arhitektonskoj nauci i edukativnim programima. Njena istraživačka ekspertiza uključuje arhitektonsko-građevinsku nauku i održivost, zgrade visokih performansi, nove arhitekotnske tehnologije i inovacije u arhitekturi.

Verica Pavlić, postdiplomske studije završava na Medicinskom i stomatološkom fakultetu u Tokiu – Univerzitet u Japanu. Dokotorat je završila sa najvišim ocjenama, nakon čega se vraća u Banja Luku i hvala joj na tome. Do danas je objavila preko 40 naučnih radova u svjetskim naučnim časopisima i nekoliko knjiga. Prdstavnik je Republike Srpske u Svjetskoj Stomatološkoj Organizaciji. Dobitnica je Eugen Šnajder nagrade Američke laserske asocijacije, Centra izvrsnosti Tokijskog Medicinskog i stomatološkog Univerziteta, nagrade Veliki Pečat Komore doktora stomatologije kao i mnogih drugih.

Aleksandra Drinić između ostalog posjeduje je postdiplomski sertifikat arheologije sa Univerziteta u Lesteru u Velikoj Britaniji te magisterija iz turizma, baštine i razvoja sa Univerziteta u Glasgovu. Već 25 godina učestvuje u naporima razvoja turizma BiH, a bila je i član tima koji je predstavljao BiH na njenom prvom sajmu turizma VeTeeM i kreirao njen prvi avanturistički proizvod.

Slađana Mišić, magistrica predškolskog vaspitanja nosilac Svetosavske povelje RS, sa titulom Najbolji nastavnik stare Jugoslavije, dobitnica nagrade „Global tičer avard“, Nju Delhi, Indija. Autor je više nagrađenih didaktičkih sredstava, jedan od autora aktuelnog Programa za predškolosko vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske. Takođe, član je i stručnog tima za reformu obrazovanja u Republici Srpskoj i radne grupe za izmjene i dopune zakona o predškoloskom vaspitanju i obrazovanju.

Jelena Škrbić Radić predsjednica Udruženja osoba oboljelih od dijabetesa u Republici Srpskoj „DiabetNo1“. Iako je završila Ekonomski fakultet, svoj život posvećuje radu ovog udruženja i glavni je pokretač drugih osoba koje uključuje u rad kako bi svakodnevno pomagali jedni drugima. Njenim zalaganjem, došlo je do rezultata da Fond zdravstevnog osiguranja Republike Srpske od avgusta 2023. djeci i omladini oboljelim od dijabetesa tip 1 u Republici Srpskoj do 18 godina starosti obezbjeđuje senzore za kontinuirano mjerenje glukoze. Uspješno je pokrenula inicijativu širom Srpske i sada 12 opšitna/gradova sufinansira senzore mladima od 18- 30 godina, ali i starijima.

Ljiljana Zrnić, diplomirani elektroinženjer i omiljena profesorica u Ekonomskoj školi. Poznata je po svom angažmanu u radu sa članovima Volonterske sekcije već 15 godina i učestvuje u mnogobrojnim humanitarnim akcijama. Njene učenike ćete prepoznati jer su redovni posjetioci kulturnih događaja i festivala. Svojim radom i djelovanjem inspirisala je veliki broj učenika da i nakon školovanja ostanu zaljubljenici u kulturu.

Milica Gajić Bojić, doktorsku disertaciju je odbranila na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u februaru ove godine. Koautor je više od deset naučnih radova u međunarodnim časopisima, a dobitnik je Zlatne plakete Univerziteta u Banjoj Luci za postignut uspjeh i završetak studija u roku.

Bojana Carić, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije, vanredni profesor na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Od njene bogate biografije izdvojili bismo da je postala doktorica zbog dijabetesa tip 1 i da nesebično pomaže svim oboljelim od ove opake bolesti i da je omiljena u tim krugovima.

Vesna Šipka, master tezu „Upravljanje seizmičkim rizikom za osnovne i srednje škole u Banjoj Luci“ odbranila je na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Jedna je od koautora Seizmotektonske karte Republike Srpske, te autor preko 13 naučnih stručnih radova iz oblasti seizmologije.

Izabela Marković, koja je svoj završni master rad odbranila na temu „Femicid – rodno zasnovano ubistvo žena“ na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Ovo je prvi naučni rad na ovu temu koji je napisan u Bosni i Hercegovini koji se ogleda u davanju podataka koji mogu doprinijeti cilju adekvatne zaštite žena od ovog oblika rodno zasnovanog nasilja.

Banjaluka

ZLATNA SRCA MALIH BANJALUČANA! Najmlađi uručili donaciju javnoj kuhinji

Javnu kuhinju posjetili su najmlađi i najslađi donatori našeg grada, zajedno sa svojim tetama iz novog vrtića “Jana”.

“Svoje igračke, garderobu, slikovnice i slatkiše poželjeli su pokloniti svojim vršnjacima koji nisu u mogućnosti da priušte ovakve stvari”, kazali su iz Udruženja građana “Mozaik prijateljstva”, te dodali kako je bilo prelijepo družiti se s humanom dječicom.

“Onako mali i preslatki u svojim ručicama su donijeli poklone i prešli za njih impozantnu razdaljinu od Rebrovca do naše javne kuhinje”, ispričali su oni.

Kako dodaju, njihove divne tete sad već po navici zajedno s njihovim roditeljima rade na zdravom odrastanju po onim pravim i jedino ispravnim ljudskim vrijednostima.

“Hvala od srca, mali drugari, hvala vašim roditeljima i vašim tetama, uživajte u svom djetinjstvu, a mi vam i ovim putem šaljemo milion najljepših želja”, kazali su oni.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠUKALO “Banjaluka POSEBNO PONOSNA na Đurđevdanski festival”

U banjalučkoj Sportskoj dvorani „Borik“ održan je 30. Đurđevdanski festival, na kojem su briljirale 23 male-velike đurđevdanske zvjezdice, izvodeći premijerno 20 novih kompozicija. Pobjednik je Nečujna pesma“ Danijela Alibabića, u izvođenju Maše Milovanović.

U svojevrsnom produkcijskom i muzičkom spektaklu nastupili su izvođači iz deset zemalja: Kine, Letonije, Rusije, Bugarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Republike Srpske i BiH, odnosno iz 16 gradova Evrope i Azije.

Grad Banja Luka je podržao i ovogodišnji Đurđevdanski festival, koji se nalazi u Kalendaru kulturnih manifestacija za 2024. godinu.

Upravo za dugogodišnju podršku, Gradu je uručena plaketa, koju je u ime Grada primila savjetnica gradonačelnika Milada Šukalo.

-Banja Luka može da se ponosi mnogo čime, ali posebno Đurđevdanskim festivalom. Grad Banja Luka, na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem zahvalan je osnivačima i organizatoru što njeguje dječije stvaralaštvo već 30 godina i što su postali vjerni prijatelji djece u Banjoj Luci, ali i u cijelom svijetu. Zadovoljstvo nam je da je Banja Luka bila centar muzičkog stvaralaštva i da smo na 30. jubilarnom Đurđevdanskom festivalu imali priliku da ugostimo djecu od Kine do Rusije, evropskih i zemalja sa ovih prostora. Grad Banja Luka je podržavao ovaj festival kroz godine iza nas i svakako će to da nastavi i u budućnosti – poručila je savjetnica Šukalo.

Nastavi čitati

Banjaluka

GRADONAČELNIK NAJOŠTRIJE OSUDIO NAPAD NA MEDRESU! “Grad će finansirati obnovu oštećenja”

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najoštrije je osudio napad na banjalučku medresu i pozivao nadležne da sankcionišu počinioce.

Naveo je da je Banjaluka grad u kome ima mjesta za sve osim za mržnju i da onaj ko to radi ne voli ni svoj narod, ni Banjaluku.

“Poruke koje su iz Banjaluke poslate sa liturgija, misa, iftara, otvaranja crkvi i džamija ne mogu i neće zasjeniti ovakvi činovi. Mnogo puta smo pokazali da u ovom gradu ima mjesta za sve i da pojedinci koji misle drugačije nisu u pravu”, naveo je gradonačelnik na Twitteru.

Istakao je da će Grad Banjaluka će finansirati obnovu oštećenja i polupani prozori na medresi “nisu prava slika našeg grada”.

“Banjaluka je grad iz koga su otišle najljepše fotografije i poruke zajedništva, grad koji ne pravi razliku između svojih stanovnika i dokaz da je, ne samo moguće živjeti zajedno, nego i lijepo. Tako će biti i dalje!”, dodao je Stanivuković.

Podsjećamo, nepoznata osoba rano jutros kamenom je razbila prozor na objektu medrese “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjaluci.

Razbijeni prozor primijetili su zaposleni medrese po dolasku na posao.

Uvidom u snimke nadzornih kamera konstatovano je da se ovaj čin dogodio u 4.38 časova.

Muris-ef. Spahić, direktor medrese, izjavio da su o ovom slučaju obaviješteni nadležni policijski organi u Banjaluci.

Nastavi čitati

Aktuelno