Politika
“NAJGORA VLADA U ISTORIJI“: Premijer koji javno priznaje bezakonje, ministarka nas PAPRENO zadužuje, a ministar se odaziva na „gospodin ja“

Na scenu su stupili 21. decembra 2022. na dotad neviđen način – ostavkom dva ministra nakon samo nekoliko dana, Dade Dogana i Dragoslava Kabića. Treći, Sevlid Hurtić, preselio se u Savjet ministara BiH.
Predsjednik Republike Milorad Dodik „oročio“ je izvršnu vlast na dvije godine, sa namjerom da se dokažu. Ali, po svemu sudeći, za aktuelnu Vladu važi ona čuvena „Što se grbo rodi, ni vrijeme ne ispravi“.
Mada se svi u Vladi utrkuju da izjave kako je Srpska ekonomski i politički stabilna i kako neće biti bankrota, to nije ono što svima upada u oči. Premijer je javno priznao da Vlada svjesno krši zakon kada beskonačno drži funkcionere u v.d. statusu, a ministarka finansija Zora Vidović nastavlja da zadužuje Republiku po duplo većim kamatama nego što se zadužuje FBiH.

Ministar trgovine i turizma Denis Šulić je postao popularan tek kada je sebe u Narodnoj skupštini nazvao „gospodin ja“, a ministar pravde Miloš Bukejlović ozloglašen je u javnosti zbog kriminalizacije klevete i zakona o „stranim agentima“. A onda mu je stigao štrajk u pravosuđu koga je, izgleda, samo privremeno ugasio. Bukejlović još nije odgovorio zašto su bjegunci, osuđeni pedofili, postali pravilo, a ne izuzetak u Srpskoj.
U tome treba da mu pomogne ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, u čijem mandatu su se naša redakcija i novinar Nikola Morača našli pod policijsko-tužilačkom istragom, sa zahtjevom da otkrije izvor. To je izavalo reakciju novinarske zajednice u BiH, regionu, ali imeđunarodnih udruženja. Policija i tužilac ipak su ostali kratkih rukava.

U mandatu ministra energetike i rudarstva Petra Đokića izgubili smo arbitražni spor sa slovenačkom elektroprivredom, a to značu da će im RiTE Ugljevik, sve dok postoji, isporučivati trećinu proizvedene struje, plus 67 miliona evra. Odmah. Ista sudbina nam prijeti i u sporu sa Hrvatskom oko RiTE „Gacko“.
Željko Budimir je više savjetnik predsjednika Dodika za spoljnu politiku nego što je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje. Ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović simbol je kontroverzi, naročito kada se saznalo da njegova supruga ulaže stotine miliona maraka u solarne elektrane. Dok Mitrović za sobom vuče repove sumnjivih odluka kada je bio ministar transporta i komunikacija BiH i kada je javne poslove homologacije prenio na privatne firme. Inače, u pauzama višemilionskih ulaganja specijalizovao se za psovanje majke narodnim poslanicima.
Znate li, bez „guglanja“, čega je ministar Bojan Vipotnik, ko je Selma Čabrić…
Ocjenu rada aktuelne Vlade zatražili smo od privrednika, sindikalaca, opozicionara. Niko im nije dao prolaznu ocjenu.
Trivić: Zaustavili sve dobro što smo imali
Saša Trivić, privrednik i doskorašnji predsjednik Unije poslodavaca RS, kaže da je ova Vlada zaustavila sve dobro što smo imali iz prošlog mandata u smislu uvođenja podsticaja za rast plata i podsticaja za tehnološki razvoj. Posebno negativno na privredu, dodaje, uticao je rast minimalca odlukom Vlade RS, jer je došao u već teškoj ekonomskoj situaciji.
-Efekti rada ove Vlade su negativni za razliku od prehodne četiri godine. Osim minimalca, Vlada se generalno nije ni bavila privredom. Pogodilo nas je i uvođenje dva „različita“ minimalca, za radnike u privredi i u javnom sektoru. Vlada nam je proizvela probleme u odnosima sa radnicima. Vlada traži da poslodavci daju novac radnicima i optužuje nas da ne damo. A, kada je Vlada došla u ulogu poslodavca, kaže da nema para! To je bio nefer odnos prema privredi koji je napravio značajnu štetu odnosima poslodavaca i radnika, bez ikakvog razloga i bez posebne koristi za Vladu – kaže Trivić za Srpskainfo.

Kao i vlast, i Trivić se slaže da je poreska politika u RS povoljna. Ipak, to ne privlači nove investicije, naročiti inostrane. Zašto?
–Tražili smo oprezivanje dobiti u smislu smanjenja sive zone. Međutim, negativna je politička situacija u BiH i sva ta nesigurnost se preliva na domaće i inostrane investitore. Oni zbog toga nisu spremni da ovde investiraju. Podaci koje smo dobili kroz podsticaj za tehnološki razvoj kažu da se svega 250 firmi prijavilo. To znači da su naše investicije u tehnologiju premale i da ovaj rast plata bez rasta tehnologije može napraviti mnogima probleme. Ta nesigurnost zaustavlja investicije i dalji rast plata – zaključuje Trivić.
Marić: Vlada nema prolaznu ocjenu
Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić smatra da Vlada sveukupno nema prolaznu ocjenu. Premijera Viškovića, kome je ovo 6. godina na čelu Vlade, optužuje da je prevario 55.000 radnika u javnom sektoru, odnosno da nije ispoštovan sporazum koji je postignut pred opšte izbore 2022. o usklađivanju plata.
–Višković još nije shvatio da, osim što je premijer, on je i poslodavac za 55.000 zaposlenih, da je Vlada najveći poslodavac u RS. Sebi je dao pravo da te radnike drži diskriminisane u odnosu na druge radnike u RS koji imaju pravo na platu, ali i na topli obrok i regres – kaže Marić za Srpskainfo.
Premijer Višković se nedavno obrušio na sindikalce i sve koji traže posebno iskazivanje i isplatu toplog obroka i regresa. Kaže da je to još prije 17 godina u sastavu plate i da se niko do sada nije bunio. Marić odgovara da to nije tačno i da već šest godina od Vlade i premijera traže da se vrati topli obrok i regres.
-Podsjetiću ga, kada su 2007. topli obrok i regres uvršteni u zajedničku strukturu pata, da je tada iznos najnižeg primanja zadovoljavao iznos najniže plate, toplog obroka i 1/12 regresa. Nažalost, sada čistačica koja čisti njegov kabinet ima 300 maraka manje od najniže zagarantovane plate. Od tada do danas plate u privredi su rasle mnogo više zbog toga što radnici odlaze i što je tržište natjeralo poslodavca da sami podižu plate – kaže Marić.

Višak radnika
Dalje, dodaje on, radnici u javnom sektoru ne mogu da očekuju veće plate jer je vlast taj sektor pretrpala viškom radnika.
-Godine 2007. kada su se usvajali zakoni o platama u prosvjeti smo imali 16.500 upisnu kvotu prvačića, a imali smo 17.000 prosvjetnih radnika. Danas imamo blizu 23.000 prosvjetnih radnika, a ispod 9.000 upisanih prvačića. Isto tako i u nekim lokalnim zajednicama. Kako je moguće da u RiTE Gacko i Ugljevik imamo preko 2.000 zaposlenih, a u RiTE Stanari, u kojoj je ista instalisana snaga, imamo 1.000 radnika? Razlika je u tome što su ovo javna preduzeća, u kojima se kupuje socijalni mir i bespotrebno zapošljavaju radnici, dok je EFT privatna kompanija i tu ne možete zaposliti višak radnika već onoliko koliko je potrebno u procesu rada – naglašava Marić.
U grijehe ove Vlade ubraja i nedavni štrajk u pravosuđu, ali i činjenicu da deset godina u RS nemamo opšti kolektivni ugovor.
-U tom periodu su Višković i većina ministara u Vladi i ništa nisu učinili, ne zaslužuju apsolutno prolaznu ocjenu! Mislim da je ovo najgori sastav Vlade RS od samog osnivanja, bez obzira što se oni hvale rastom prosječne plate. Svi znamo da je drastičan rast te prosječne plate nastao nematenjem najniže plate. Nijednom najniža plata u RS nije povećana kroz socijalni dijalog, kroz Ekonomsko-socijalni savjet – podsjeća Marić.
Gdje je registar javne uprave?
Od tzv. sistemskih zakona, pohvalio je usvajanje Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, kao i primjedbe sindikata ugrađene u Zakon o zdravstvenom osiguranju da radnici teško oboljeli i trudnice imaju 100 odsto plaćeno bolovanje.
-Ali, ima još stvari koje je trebalo uraditi, prije svega reforma javne uprave. Zašto Vlada ne objavi registar javne uprave koji je Svjetska banka finansirala i koji je završen? Da li zbog toga što bi radnici mogli da vide ono o čemu smo prošle godine pričali, pa se digla frka, o ljudima koji primaju platu, a ne dolaze na posao – pita Marić.
„Pamtimo ih po lapsusima i neodgovornosti“
Potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika te stranke u NSRS, Igor Crnadak, kaže da ovaj saziv Vlade javnost najviše pamti po brojnim lapsusima, a on kao poslanik pamti potpuno nepoštovanje parlamenta i odsustvo svake odgovornosti.
-Što se tiče neispunjavanja obaveze da se odgovori na poslanička pitanja, izdvojio bih premijera Viškovića i dva koja sam mu postavio: da nam dostavi sve korona ugovore i sve poslove vezano za turnir “Srpska open”. On je dužan da odgovara narodnim poslanicima, pitam u šta je utrošen novac koji pripada našem narodu, ne pitam ga za njegov vlastiti. Ali, odgovori nikada nisu stigli, a u par navrata sam dobijao pomalo bezobrazna, ljutita brecanja što uopšte pitam – kaže Crnadak za Srpskainfo.

Podsjeća i na ključne reformske oblasti koje su, kako je najavio Višković u svom ekspozeu, trebalo da budu u fokusu Vlade RS: ekonomski rast, digitalizacija, reforma javnih preduzeća, zdravstvena i socijalna politika i demografska obnova RS.
-Ni koraka naprijed, nego smo u većini ovih oblasti samo nazadovali. Ova Vlada nije odgovorila niti na jedan od ovih izazova. Često čujemo da je svaki novi saziv NSRS gori od prethodnog. Nažalost, po rezultatima i kadrovskim rješenjima slobodno možemo reći i da je svaki novi saziv Vlade sve gori i gori. Svašta bi se ovdje moglo reći. Neki ministri možda i rade nešto dobro, ali nemaju dobar PR koji bi predstavio rezultate. Međutim, za većinu važi da bi im bilo bolje i da ih nema u javnosti, a neki i da baš ništa ne rade, manju bi štetu pravili – zaključuje Crnadak.
Politika
BRISEL UPOZORAVA: Bez Plana reformi do kraja septembra, BiH gubi dio sredstava iz Plana rasta

Evropska komisija ocijenila je da je reformska dinamika u BiH zastala, da ima samo nekoliko pozitivnih koraka, rečeno je na osmom sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH u Sarajevu.
Komisija je pozdravila usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka, Zakona o graničnoj kontroli i Strategije o integrisanom upravljanju granicom, kao i saradnju BiH sa Fronteksom, Evrodžastom i Evropolom, saopšteno je iz Direkcije za evropske integracije BiH.
Nadležne vlasti su pozvane da hitno preduzmu mjere iz Preporuke iz 2022. godine i ispune 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja iz 2019. godine Poseban naglasak dat je potrebi hitnog usvajanja zakona o sudovima BiH i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom Savjetu u skladu sa standardima EU i mišljenjima Venecijanske komisije, kao i imenovanju glavnog pregovarača, pregovaračkog tima i koordinatora BiH za IPA fondove.
Iz Direkcije su naveli da je zatraženo i hitno imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, uz konstataciju da su “njegove odluke konačne i obavezujuće”, Komisija je pozvala na usvajanje zakona o finansiranju političkih stranaka i sprovođenje ustavnih i izbornih reformi, naročito u dijelu koji se odnosi na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Ukazano je i na potrebu brze implementacije Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, unapređenje upravljanja migracijama, borbu protiv korupcije i osiguranje slobode medija i zaštite novinara. Delegacija BiH je informisala Evropsku komisiju o problemima prevoznika i profesionalnih vozača iz BiH u EU, te najavila inicijativu za povećanje izvoznih kvota za kalifornijsku pastrmku.
Predočena je i usvojena zakonska regulativa u oblasti energetike, intelektualne svojine, kao i usvajanje Strateškog plana za ruralni razvoj.
Evropska komisija je poručila da, ukoliko Plan reformi BiH ne bude dostavljen do kraja septembra, slijedi smanjenje finansijske alokacije za dodatnih 10 odsto iz Plana rasta za zapadni Balkan. Kako su naveli, bez Plana reformi neće biti moguća procjena investicionih projekata iz Investicionog okvira za zapadni Balkan, koji se finansira putem Instrumenta za reforme i razvoj.
Naglašena je potreba izmjene zakona o konkurenciji i državnoj pomoći, a apelovano je na usvajanje niza strategija na nivou BiH, uključujući strategiju ribarstva, razvoja nauke, pametne specijalizacije i regionalnog razvoja, kao i uvođenje jedinstvenog broja za hitne slučajeve 112 i donošenje zakona o elektronskim komunikacijama i medijima.
Komisija je pozdravila i napore u otklanjanju diskriminatorskih praksi u oblasti lijekova u četiri kantona Federacije BiH, te pridruživanje BiH Evropskom savezu za praksu i pokretanje programa za ovlašćene ekonomske operatore.
Politika
DODIK JE PRIHVATIO SVE, i prihvatiće i prijevremene izbore

Rok za obezbjeđivanje novca za održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj ističe sutra. Malo je vjerovatno da će ,,preko noći” na računu Centralne izborne komisije BiH osvanuti 6,5 miliona maraka. Da li to znači da se 23. novembra neće održati izbori za novog predsjednika? Za pokretanje aktivnosti na održavanju prijevremenih predsjedničke izbora u Republici Srpskoj neophodno je iz budžeta BiH osigurati oko 6,5 miliona maraka, jasno su poručili iz Centralne izborne komisije BiH, ali i ministar finansija u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić jasno je poručio da on neće potpisati takvu odluku.
Pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH se još uvijek nije našao ni budžet za ovu godinu u kojem bi trebala biti i sredstva za izbore.
“Moguće je da neko ima namjeru da spriječi održavanje prijevremenih izbora pa pokušava da blokira osiguranje novca za izbore”, kaže poslanik NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić ali dodaje da je visoki predstavnik tu da osigura provođenje izbora.
Po ko zna koji put u BiH se očekuje da Kristijan Šmit nametne rješenje. Iako Institucije BiH funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja zakon precizira da se u tom slučaju sredstava za izbore osigiraju iz akumuliranog viška prihoda, neutrošenih sredstava, tekuće rezerve ili nekih sličnih izvora. Zakon kaže da to treba da uradi ministar finansija, ali nije prvi put da ministar to odbija pa je Šmit i za tu situaciju nametnuo odluku.
“Privremeno finsiranje je bilo i 2022.i tada je zamjenik ministra finansija potpisao odluku o osiguranju sredsatava i omogućio održavanje izbora te godine”, podsjeća poslanik PDP-a Mira Pekić.
“To znači nije ništa novo, već smo imali takvu praksu. CIK uputi zahtjev, sredstva se obezbjede iz budžeta. Vidjećemo kako će se sad ponašati Ministarstvo finansija. Iako ministar tvrdi da neće ništa potpisati, ne bi bilo prvi put da odluku umjesto njega potpiše zamjenik ministra koji, kao što vidimo ima ogromna obvlaštenja”,ističe Pekić.
Na osnovu Šmitove nametnute odluke o finansiranju opštih izbora 2022.godine izabrani su, između ostalog i svi poslanici koji danas sjede u Parlamentarnoj skupštini BiH ali i Milorad Dodik. Da nije bilo čuvene Šmitove rečenice, kako su izbori prošli uz manje nepravilnosti, Dodik vjerovatno te 2022. ne bi ni sjeo u fotelju predsjednika Republike Srpske.
Da li će se SNSD i sada povinovati Šmitovim nalozima i izaći na prijevremene predsjedničke izbore izbore?
“Svi Dodikovi potezi govore da će SNSD izaći na izbore”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić.
“Prihvatio je presudu, prihvatio je Šmita, prihvatio je Sud BiH. Prihvatio je i da ode a ovo što se sad dešava je pravljenje uslova za pregovore o načinu na koji će da ode”, smatra Bosić i dodaje da se zbog toga kreiraju krize, referendumi, odlasci u Ameriku, Rusiju…
I dok će se i pored ,,zatezanja” iz SNSD-a prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj vjerovatno održati 23.novembra održavanje opštih u oktobru iduće godine uz upotrebu novih tehnologija je upitno. Naime iako je Kristijan Šmit nametnuo odluku da se iz dijela profita Centralne banke BiH osigura 112 miliona za kupovinu skenera, video nadzora i ostale tehnike koja bi unaprijedila izborni proces, Savjet ministara BiH nije dao saglasnost za sistematizaciju novih radnih mjesta kako bi Centralna izborna komsija Bih zaposlila ljude koji će raditi na tim specifičnim izbornim tehnologijama.
Očigledno je nekima stalo da o rezultatima izbora i dalje odlučuju brojači a ne birači.
(BN)
Politika
BLAGO NAMA! Viškovićeva Vlada ostavila javna preduzeća u OČAJNOM STANJU

Vlada Republike Srpske na čelu sa Radovanom Viškovićem iza sebe je ostavila javna preduzeća u krajnje nezavidnoj situaciji. Ključa u Željeznicama i Šumama Republike Srpske gdje kasne plate i doprinosi, a stanje nije dobro ni u Elektroprivredi, gdje tonu u dugove uz očajno stanje elektro-mreže. U Željeznicama Republike Srpske situacija pred kolapsom, a radnici su na ivici strpljenja. U sindikatu upozoravaju da svaki mjesec počinju bez prava na zdravstvenu zaštitu.
“Najveći problem i prioritet nam predstavlja zdravstveno osiguranje pošto unazad 10 mjeseci od prvog do desetog u mjesecu narednom nemamo zdravstveno osiguranje i to stvara ogroman problem kod radnika i njihovih porodica”, kaže Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti u Željeznicama Republike Srpske.
Preduzeće je prvu polovinu ove godine završilo sa gubitkom od oko 18 miliona maraka, a ukupna dugovanja preduzeća iznose skoro 300 miliona. Radnici traže sastanak sa upravom, a spremne su i tužbe.
“Imamo teško bolesnih kolega koji imaju tumore ne mogu dobiti uputnice da idu na liječenje u Beograd, imamo kolega koji su pod insulinom ne mogu dići recept ili lijek a ne mogu kupiti lijek u slobodnoj prodaji pa stvara ogroman problem to zdravstveno osiguranje”, kaže Peulić.
Željeznice imaju problem i sa nedostatkom radnika na terenu, što prijeti opstanku ovog javnog preduzeća. U opoziciji upozoravaju da ništa bolje stanje nije ni u Šumama Republike Srpske.
“One su prvo polugodište ove godine završile u minusu preko 5 miliona što je više nego prošle godine i sami znamo da nekoliko šumskih gazdinstava radnici štrajkuju jer nisu dobili plate što znači da stanje u tom preduzeću nimalo nije dobro”, kaže Tanja Vukomanović, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Sređivanje stanja u Šumama su najavljivali najviši zvaničnici: od Dodika, do bivšeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a sadašneg premijera Save Minića.
“Ako uzmemo u obzir da je najveći vrh Republike Srpske bavio stanjem u ovom preduzeću da tu radi kriminalna banda i da ima krivičnih djela i da će to preduzeće da procvjeta do kraja ove godine dolazimo do toga da oni tamo nisu ništa uradili”, navodi Vukomanovićeva.
U očajnom stanju je i nekadašnji ponos Republike Srpske – Elektroprivreda. Sumnjivi koncesioni ugovori, izgubljene arbitraže, neracionalna zaduženja, pad proizvodnje struje, bacili su ovo javno preduzeće u krajnje nezavidnu situaciju.
“Vlade postojeće skupštinske većine u svojim agendama i planovima ističu barem formalno da im je zadatak da poprave stanje u javnim preduzećima, međutim iza tih naznaka uvijek smo dobijali samo lošije stanje”, smatra ekonomista Milenko Stanić.
Prije nekoliko mjeseci je, na zahtjev opozicije, trebalo da se održi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se govorilo o stanju u javnim preduzećima, međutim poslanici parlamentarne većine su spriječili održavanje ove sjednice. Predstavnici opozicije su tada poručili da su 3 najveća javna preduzeća: Šume, Željeznice i Elektroprivreda dostigli ukupan gubitak veći od 500 miliona maraka.
(BN)
-
Svijet3 dana ago
LAVROV PODRŽAO REFERENDUM “U BiH se dešava državni udar”
-
Region3 dana ago
SKANDAL U ŠIBENIKU: Ušao u crkvu i pred vjernicima obavio veliku nuždu
-
Svijet3 dana ago
IZRAEL NAPAO KATAR! Tvrde da im je AMERIČKI PREDSJEDNIK dao zeleno svjetlo”
-
Hronika1 dan ago
Vukanoviću ponovo ZAPALJEN AUTOMOBIL (VIDEO)
-
Politika17 sati ago
SRPSKA UVELA SANKCIJE SLOVENIJI ZBOG DODIKA! “Njihova predsjednica nije dobrodošla”
-
Hronika2 dana ago
“HOĆU NAZAD, SPUSTITE ME”: Pojavio se cijeli snimak parasejling vožnje prije nego što se Tijana (19) OTKAČILA I POGINULA
-
Svijet2 dana ago
HOROR U NEPALU! Premijeru zapalili kuću, MINISTRA GANJALI PO ULICAMA (VIDEO)
-
Politika21 sat ago
Vlada Slovenije uvela je danas sankcije MILORADU DODIKU