Connect with us

Politika

“NAJGORA VLADA U ISTORIJI“: Premijer koji javno priznaje bezakonje, ministarka nas PAPRENO zadužuje, a ministar se odaziva na „gospodin ja“

Na scenu su stupili 21. decembra 2022. na dotad neviđen način – ostavkom dva ministra nakon samo nekoliko dana, Dade Dogana i Dragoslava Kabića. Treći, Sevlid Hurtić, preselio se u Savjet ministara BiH.

Predsjednik Republike Milorad Dodik „oročio“ je izvršnu vlast na dvije godine, sa namjerom da se dokažu. Ali, po svemu sudeći, za aktuelnu Vladu važi ona čuvena „Što se grbo rodi, ni vrijeme ne ispravi“.

Mada se svi u Vladi utrkuju da izjave kako je Srpska ekonomski i politički stabilna i kako neće biti bankrota, to nije ono što svima upada u oči. Premijer je javno priznao da Vlada svjesno krši zakon kada beskonačno drži funkcionere u v.d. statusu, a ministarka finansija Zora Vidović nastavlja da zadužuje Republiku po duplo većim kamatama nego što se zadužuje FBiH.

zora vidović ministar finansija rs
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ministar trgovine i turizma Denis Šulić je postao popularan tek kada je sebe u Narodnoj skupštini nazvao „gospodin ja“, a ministar pravde Miloš Bukejlović ozloglašen je u javnosti zbog kriminalizacije klevete i zakona o „stranim agentima“. A onda mu je stigao štrajk u pravosuđu koga je, izgleda, samo privremeno ugasio. Bukejlović još nije odgovorio zašto su bjegunci, osuđeni pedofili, postali pravilo, a ne izuzetak u Srpskoj.

U tome treba da mu pomogne ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, u čijem mandatu su se naša redakcija i novinar Nikola Morača našli pod policijsko-tužilačkom istragom, sa zahtjevom da otkrije izvor. To je izavalo reakciju novinarske zajednice u BiH, regionu, ali imeđunarodnih udruženja. Policija i tužilac ipak su ostali kratkih rukava.

Nikola Morača vraćen telefon
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

U mandatu ministra energetike i rudarstva Petra Đokića izgubili smo arbitražni spor sa slovenačkom elektroprivredom, a to značu da će im RiTE Ugljevik, sve dok postoji, isporučivati trećinu proizvedene struje, plus 67 miliona evra. Odmah. Ista sudbina nam prijeti i u sporu sa Hrvatskom oko RiTE „Gacko“.

Željko Budimir je više savjetnik predsjednika Dodika za spoljnu politiku nego što je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje. Ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović simbol je kontroverzi, naročito kada se saznalo da njegova supruga ulaže stotine miliona maraka u solarne elektrane. Dok Mitrović za sobom vuče repove sumnjivih odluka kada je bio ministar transporta i komunikacija BiH i kada je javne poslove homologacije prenio na privatne firme. Inače, u pauzama višemilionskih ulaganja specijalizovao se za psovanje majke narodnim poslanicima.

Znate li, bez „guglanja“, čega je ministar Bojan Vipotnik, ko je Selma Čabrić…

Ocjenu rada aktuelne Vlade zatražili smo od privrednika, sindikalaca, opozicionara. Niko im nije dao prolaznu ocjenu. 

Trivić: Zaustavili sve dobro što smo imali

Saša Trivić, privrednik i doskorašnji predsjednik Unije poslodavaca RS, kaže da je ova Vlada zaustavila sve dobro što smo imali iz prošlog mandata u smislu uvođenja podsticaja za rast plata i podsticaja za tehnološki razvoj. Posebno negativno na privredu, dodaje, uticao je rast minimalca odlukom Vlade RS, jer je došao u već teškoj ekonomskoj situaciji.

-Efekti rada ove Vlade su negativni za razliku od prehodne četiri godine. Osim minimalca, Vlada se generalno nije ni bavila privredom. Pogodilo nas je i uvođenje dva „različita“ minimalca, za radnike u privredi i u javnom sektoru. Vlada nam je proizvela probleme u odnosima sa radnicima. Vlada traži da poslodavci daju novac radnicima i optužuje nas da ne damo. A, kada je Vlada došla u ulogu poslodavca, kaže da nema para! To je bio nefer odnos prema privredi koji je napravio značajnu štetu odnosima poslodavaca i radnika, bez ikakvog razloga i bez posebne koristi za Vladu – kaže Trivić za Srpskainfo.

Saša Trivić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kao i vlast, i Trivić se slaže da je poreska politika u RS povoljna. Ipak, to ne privlači nove investicije, naročiti inostrane. Zašto?

Tražili smo oprezivanje dobiti u smislu smanjenja sive zone. Međutim, negativna je politička situacija u BiH i sva ta nesigurnost se preliva na domaće i inostrane investitore. Oni zbog toga nisu spremni da ovde investiraju. Podaci koje smo dobili kroz podsticaj za tehnološki razvoj kažu da se svega 250 firmi prijavilo. To znači da su naše investicije u tehnologiju premale i da ovaj rast plata bez rasta tehnologije može napraviti mnogima probleme. Ta nesigurnost zaustavlja investicije i dalji rast plata – zaključuje Trivić.

Marić: Vlada nema prolaznu ocjenu

Predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić smatra da Vlada sveukupno nema prolaznu ocjenu. Premijera Viškovića, kome je ovo 6. godina na čelu Vlade, optužuje da je prevario 55.000 radnika u javnom sektoru, odnosno da nije ispoštovan sporazum koji je postignut pred opšte izbore 2022. o usklađivanju plata.

Višković još nije shvatio da, osim što je premijer, on je i poslodavac za 55.000 zaposlenih, da je Vlada najveći poslodavac u RS. Sebi je dao pravo da te radnike drži diskriminisane u odnosu na druge radnike u RS koji imaju pravo na platu, ali i na topli obrok i regres – kaže Marić za Srpskainfo.

Premijer Višković se nedavno obrušio na sindikalce i sve koji traže posebno iskazivanje i isplatu toplog obroka i regresa. Kaže da je to još prije 17 godina u sastavu plate i da se niko do sada nije bunio. Marić odgovara da to nije tačno i da već šest godina od Vlade i premijera traže da se vrati topli obrok i regres.

-Podsjetiću ga, kada su 2007. topli obrok i regres uvršteni u zajedničku strukturu pata, da je tada iznos najnižeg primanja zadovoljavao iznos najniže plate, toplog obroka i 1/12 regresa. Nažalost, sada čistačica koja čisti njegov kabinet ima 300 maraka manje od najniže zagarantovane plate. Od tada do danas plate u privredi su rasle mnogo više zbog toga što radnici odlaze i što je tržište natjeralo poslodavca da sami podižu plate – kaže Marić.

Božo Marić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Višak radnika

Dalje, dodaje on, radnici u javnom sektoru ne mogu da očekuju veće plate jer je vlast taj sektor pretrpala viškom radnika.

-Godine 2007. kada su se usvajali zakoni o platama u prosvjeti smo imali 16.500 upisnu kvotu prvačića, a imali smo 17.000 prosvjetnih radnika. Danas imamo blizu 23.000 prosvjetnih radnika, a ispod 9.000 upisanih prvačića. Isto tako i u nekim lokalnim zajednicama. Kako je moguće da u RiTE Gacko i Ugljevik imamo preko 2.000 zaposlenih, a u RiTE Stanari, u kojoj je ista instalisana snaga, imamo 1.000 radnika? Razlika je u tome što su ovo javna preduzeća, u kojima se kupuje socijalni mir i bespotrebno zapošljavaju radnici, dok je EFT privatna kompanija i tu ne možete zaposliti višak radnika već onoliko koliko je potrebno u procesu rada – naglašava Marić.

U grijehe ove Vlade ubraja i nedavni štrajk u pravosuđu, ali i činjenicu da deset godina u RS nemamo opšti kolektivni ugovor.

-U tom periodu su Višković i većina ministara u Vladi i ništa nisu učinili, ne zaslužuju apsolutno prolaznu ocjenu! Mislim da je ovo najgori sastav Vlade RS od samog osnivanja, bez obzira što se oni hvale rastom prosječne plate. Svi znamo da je drastičan rast te prosječne plate nastao nematenjem najniže plate. Nijednom najniža plata u RS nije povećana kroz socijalni dijalog, kroz Ekonomsko-socijalni savjet – podsjeća Marić.

Gdje je registar javne uprave?

Od tzv. sistemskih zakona, pohvalio je usvajanje Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, kao i primjedbe sindikata ugrađene u Zakon o zdravstvenom osiguranju da radnici teško oboljeli i trudnice imaju 100 odsto plaćeno bolovanje.

-Ali, ima još stvari koje je trebalo uraditi, prije svega reforma javne uprave. Zašto Vlada ne objavi registar javne uprave koji je Svjetska banka finansirala i koji je završen? Da li zbog toga što bi radnici mogli da vide ono o čemu smo prošle godine pričali, pa se digla frka, o ljudima koji primaju platu, a ne dolaze na posao – pita Marić.

„Pamtimo ih po lapsusima i neodgovornosti“

Potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika te stranke u NSRS, Igor Crnadak, kaže da ovaj saziv Vlade javnost najviše pamti po brojnim lapsusima, a on kao poslanik pamti potpuno nepoštovanje parlamenta i odsustvo svake odgovornosti.

-Što se tiče neispunjavanja obaveze da se odgovori na poslanička pitanja, izdvojio bih premijera Viškovića i dva koja sam mu postavio: da nam dostavi sve korona ugovore i sve poslove vezano za turnir “Srpska open”. On je dužan da odgovara narodnim poslanicima, pitam u šta je utrošen novac koji pripada našem narodu, ne pitam ga za njegov vlastiti. Ali, odgovori nikada nisu stigli, a u par navrata sam dobijao pomalo bezobrazna, ljutita brecanja što uopšte pitam – kaže Crnadak za Srpskainfo.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Podsjeća i na ključne reformske oblasti koje su, kako je najavio Višković u svom ekspozeu, trebalo da budu u fokusu Vlade RS: ekonomski rast, digitalizacija, reforma javnih preduzeća, zdravstvena i socijalna politika i demografska obnova RS.

-Ni koraka naprijed, nego smo u većini ovih oblasti samo nazadovali. Ova Vlada nije odgovorila niti na jedan od ovih izazova. Često čujemo da je svaki novi saziv NSRS gori od prethodnog. Nažalost, po rezultatima i kadrovskim rješenjima slobodno možemo reći i da je svaki novi saziv Vlade sve gori i gori. Svašta bi se ovdje moglo reći. Neki ministri možda i rade nešto dobro, ali nemaju dobar PR koji bi predstavio rezultate. Međutim, za većinu važi da bi im bilo bolje i da ih nema u javnosti, a neki i da baš ništa ne rade, manju bi štetu pravili – zaključuje Crnadak.

Srpskainfo

Politika

NADAM SE DA REZOLUCIJA O SREBRENICI NEĆE BITI USVOJENA: UN najgore mjesto za glasanje o tome

Direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof rekao je danas da se nada da rezolucija o genocidu u Srebrenici neće biti usvojena, navodeći da su Ujedinjene nacije najgore mjesto za glasanje o tom pitanju jer je riječ o “političkom glasanju, a ne istorijskoj analizi”.

Zurof je u intervjuu za Tanjug istakao da bi izglasavanje takve rezolucije bilo loše za Balkan i ponovio da se u Srebrenici nije desio genocid.

“Definicija genocida jeste namjera da se izbriše, da se potpuno ukloni nacija, zemlja ili određena etnička grupa. Kako možemo da zločin u Srebrenici nazovemo genocidom, ako su srpske trupe dopustile da 25.000 od 33.000 ljudi koji su bili u Srebrenici ode kući bez da ih povrede na bilo koji način?”, ukazao je Zurof, prenosi Euronews Srbija.

On je napomenuo da nije svaki ratni zločin genocid, kao i da je taj termin zbog Holokausta u Drugom svjetskom ratu postao “zlatni standard tragedije” za sve koji žele zbog svoje tragedije da dobiju “više finansijske podrške”.

Zurof, poznat kao “lovac na naciste”, ocijenio je da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija najgore mjesto za glasanje o pitanju Srebrenice “zato što je to političko glasanje, a ne analiza istorijskog događaja”.

“Nijemci uvijek žele da podijele krivicu”

Govoreći o podršci Njemačke za rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Zurof je ocijenio da je za tu državu rezolucija povoljna jer “Nijemci, naravno, uvijek žele da podijele krivicu”.

“Dakle, ovo je jedna farsa, ovo je potpuna farsa. Ako je Srebrenica genocid, ko zna koji drugi incidenti koji nisu genocid će doći u UN gdje će biti traženo da se predstave kao genocid”, upozorio je Zurof i ukazao da postoji opasnost da značenje riječi genocid bude razvodnjeno i da izgubi svoj smisao.

Zurof je podsjetio da se ovakvom rezolucijom krši i Dejtonski sporazum.

“Dejtonski sporazum je rekao da sva tri entiteta u Republici Srpskoj moraju da se slože o ovakvom koraku, a do ovoga nije došlo, ovo je bila nezavisna inicijativa od strane Bošnjaka muslimana. Oni su povrijedili Dejtonski sporazum i žele da dobiju nagradu”, kazao je Zurof.

Upitan o tome da li rezolucija o Srebrenici može da poboljša odnose naroda na zapadnom Balkanu, Zurof je ocijenio da će se desiti suprotno.

“Imaće potpuno suprotan efekat. Ovo je loše za Balkan, ovo je loše za istoriju, ovo je loše za, rekao bih, mirovni poredak cijelog svijeta. Ako je sve genocid, to znači da ništa nije genocid”, zaključio je Zurof.

Nastavi čitati

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Nastavi čitati

Politika

Vladajuća koalicija može donositi sve ODLUKE BEZ OPOZICIJE

SNSD i koalicioni partneri imaju većinu i mogu donositi sve odluke bez opozicije, saopšteno je iz SDS-a.

Iz SDS-a su pozvali vladajuću koaliciju da donesu zakon koji žele da se poštuje na izborima pa da onda pozovu opozicuju da učestvuje na tim izborima.

Iz ove stranke navode da će “i dalje dosljedno raditi u interesu naroda Republike Srpske, boriti se za poštovanje zakona i demokratskih principa”.

Predstavnici političkih partija sa sjedištem u Srpskoj, koje imaju poslanike u parlamentu i odbornike u skupštinama gradova, održali su danas sastanak i istakli da će vladajuća koalicija sutra donijeti odluku o lokalnim izborima, optuživši opoziciju, koja nije došla na sastanak, da ne želi dijalog, već da je lojalna Kristijanu Šmitu i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno