Connect with us

Svijet

Putin Teheranu šalje MOĆNO ORUŽJE: Otvoreno novo poglavlje saradnje između IRANA I RUSIJE

Iran je otvorio opasno novo poglavlje u svojim odnosima sa Rusijom 2022. pristajući da isporuči hiljade borbenih dronova i projektila za pomoć Moskvi u njenom ratu protiv Ukrajine.

Taj ojačani odnos sada doprinosi učvršćivanju sporazuma između Moskve i Teherana, uključujući obećanje Kremlja da će snabdjevati svog saveznika naprednim borbenim avionima i tehnologijom protivvazdušne odbrane, resursima koji bi mogli da pomognu Teheranu da ojača svoju odbranu od bilo kakvih budućih vazdušnih udara Izraela ili Sjedinjene Države, kako procjenjuju za “Vašington post” neimenovani evropski i bliskoistočni obavještajni zvaničnici i stručnjaci za oružje

Nije poznato koliko je sistema isporučeno i raspoređeno, ali ruska tehnologija mogla bi da pretvori Iran u mnogo strašnijeg protivnika, sa poboljšanom sposobnošću obaranja aviona i projektila, tvrde zvaničnici i stručnjaci, prenosi Jutarnji list.

Ugovori o oružju, čiji neki detalji nisu objavljeni, dio su šire saradnje koja uključuje proizvodnju vojnih dronova u Rusiji, dijeljenje tehnologije protiv ometanja i procjene naoružanja raspoređenog protiv snaga u Ukrajini opremljenih NATO u realnom vremenu, saopštili su obavještajni zvaničnici i stručnjaci.

Saradnja donosi značajne koristi za obje zemlje, podižući status Irana od mlađeg saveznika do strateškog partnera.

vladimir putin obraćanje poslije terorističkog napada
FOTO: PAVEL BYRKIN/EPA

– To više nije dinamika odnosa pokrovitelj-klijent, gdje Rusija ima svu moć. Iranci imaju koristi od ove promjene. Priroda njihovog odnosa prevazilazi puku isporuku stvari. Tu je i transfer znanja, tu su i nematerijalni dobici – kaže Hana Not, direktorka Evroazijskog programa za neproliferaciju Centra Džejms Martin.

Avioni Su 35

Obavještajni zvaničnici govore o sporazumima dogovorenim u tajnosti o snabdjevanju Irana sa ruskim lovcima Su-35, što bi potencijalno značilo dramatičnu nadogradnju iranskih vazduhoplovnih snaga koje se uglavnom sastoje od obnovljenih američkih i sovjetskih aviona izgrađenih prije 1979. Moskva se takođe obavezala da će pružiti tehničku pomoć u vezi sa iranskim špijunskim satelitima, kao i pomoći u izgradnji raketa za slanje više satelita u svemir, rekli su zvaničnici.

Istovremeno ne postoje javni dokazi da su avioni Su-35 zaista isporučeni, a razlog zastoja u realizaciji tog posla moglo bi biti kašnjenje Teherana u plaćanju, kako kaže upućeni američki i bliskoistočni obavještajni zvaničnik.Bez dokaza da je Su-35 isporučen

Iran želi i ruski S-400

Kada su odbrambeni resursi u pitanju, Iran je dugo vremena tražio vrhunske ruske protivavionske sisteme kako bi zaštitio svoje nuklearne i vojne objekte od mogućih američkih ili izraelskih udara.

Teheran je 2007. sklopio ugovor o kupovini ruskog PVO sistema S-300, ali je Moskva odložila isporuku zbog pritiska SAD i evropskih sila.

Samonametnuta zabrana isporuke okončana je 2016, a iranski S-300 je postao operativan 2019.

Iran je od tada pokušavao da kupi još napredniji ruski sistem S-400, ali nije poznato da li ga je Moskva isporučila. Neke varijante sistema S-400 opremljene su radarima koji mogu da pobijede stelt tehnologiju koju koriste savremeni borbeni avioni. Rusija je rasporedila S-400 da zaštiti svoje vojne baze u Siriji, a oni predstavljaju potencijalno smrtonosnu pretnju za američke i izraelske avione koji povremeno deluju u sirijskom vazdušnom prostoru.

Zajednički poduhvat
U izraelskom napadu napadu na iranski konzulat u Damasku 1. aprila ubijena su dva iranska generala, što je dovelo do odmazde Irana lansiranjem dronova i projektila na Izrael. General-pukovnik Herci Halevi, načelnik Generalšaba izraelskih odbrambenih snaga (IDF), rekao je u ponedjeljak da će Izrael odgovoriti na napad Irana.

Ukoliko se isporuče, nove ruske protivvazdušne rakete i antistelt sistemi, raspoređeni da zaštite podzemne baze u Stenovitim planinama, sigurno bi učinili iranski vazdušni prostor “opasnijim mjestom”, kaže Kan Kasapoglu, viši saradnik Instituta Hadson.

– Ovo je važno u trenutku kada se režim brzo i nekontrolisano kreće ka stvaranju (nuklearne) bombe – rekao je Kasapoglu, dodajući da će se “svaki sukob (sa Izraelom) dogoditi u iranskom vazdušnom prostoru, na kojem Teheran imati prednost”.

Moskva takođe ima koristi od ove saradnje. Uz hiljade dronova nabavljenih od Irana, Rusija je krajem prošle godine odlučila da kupi dodatnu vojnu opremu vrijednu oko dvije milijarde dolara, uključujući odbrambene sisteme protiv dronova koji su postali glavni prioritet za ruske generale u Ukrajini, kako su rekla dva obavještajna zvaničnika. Iran je odvojeno pristao da proda Rusiji projektile zemlja-zemlja za upotrebu u Ukrajini pa se, prema novoj obavještajnoj procjeni, očekuje da će uskoro da krene i isporuka oružja. Obavještajne agencije za sada nemaju dokaz da su projektili isporučeni.

Proizvodnja borbenih dronova u međuvremenu je postala zajednički poduhvat dvije zemlje zemalja, kako kažu zvaničnici.

Rusija, koja je na početku rata imala samo nekoliko dronova na bojnom polju, u jesen 2022. počela je da koristi dva tipa dronova “šahed” iranske proizvodnje – dalekometne “šahed-131” i “šahed-136”.

Sredinom prošlog ljeta Rusija je počela samostalnu proizvodnju “šaheda-136” iranskog dizajna u fabrici u Alabugi, gradu u regionu Tatarstan. Ruski dokumenti koje je prošle godine imao uvid “Vašington post”, govore o planovima za proizvodnju 6.000 dronova do ljeta 2025, koji će biti korišćeni u napadu na ukrajinske snage, elektrane i drugu vitalnu infrastrukturu.

Zabrinuta zbog ruske domaće proizvodnje, ukrajinska vojska je 2. aprila izvršila napad dronom na kompleks Alabuga.

Tiho jačanje

Nedavno su Moskva i Teheran počeli sarađivati i na novim vrstama dronova, prema obavještajnim izvorima i procurelim dokumentima. Mnoštvo ruskih i iranskih mejlova i zapisa koje je objavila hakerska grupa “Prana netvork” navodno su ukradeni s iranskog servera povezanog s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) ranije ove godine.

Između ostalog, tu su bili detalji posjeta iranskih i ruskih delegacija u obilasku pogona oružja u obje zemlje. Posjeta Iranaca fabrici “NPP Start” opisana je u ruskom “programu” posjeta, koji je uključivao obilaske odbrambenih objekata u pet gradova.

Dokument su potpisali zvaničnici kompanije “Tehnodinamika”, koja upravlja “NPP Startom”, i ruskog Ministarstva odbrane. Dvojica zvaničnika u administraciji američkog predsjednika Džoa Bajdena priznala su da su njihove obavještajne agencije pomno proučavale procurele materijale i da ne osporavaju njihovu autentičnost, a ni Rusija ni Iran nisu javno reagovali na curenje.

iranski dron Mohajer 10
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Zajednička proizvodnja dronova donosi značajnu korist Iranu, uključujući i procenu njihovih mogućnosti na ukrajinskim ratištima. Dejvid Olbrajt, stručnjak za iranske oružane sisteme, kaže da procurili dokumenti daju dokaze da su ruski inženjeri napravili poboljšanja u dizajnu iranskih dronova.

– Greške i nedostaci u dizajnu su identifikovane i popravljene. I Iran bi imao koristi od toga – rekao je on.

Čak i ako ruski sistemi poput S-400 još nisu prodati Iranu i tamo raspoređeni, Olbrajt kaže da bi razmjena informacija o dizajnu i tehnološke ekspertize mogle tiho da ojačati iranske sposobnosti bez izazivanja alarma na Zapadu.

– Možda nećete uočiti ništa – rekao je on.

Svijet

IZGLEDA BAR 10 GODINA STARIJE! Tramp šokirao promjenom imidža (VIDEO)

Novoizabrani američki predsjednik SAD Donald Tramp „užario“ je društvene mreže, nakon što se na susretu s fanovima u golf klubu na Floridi pojavio sa novom frizurom.

Naime, u utorak je imao kratku zalizanu firizuru. Novi izgled bio je popriličan kontrast u odnosu na frizuru koju ima već godinama.

Nije jasno je li Tramp trajno promijenio imidž ili je samo odabrao opušteniju frizuru dok je provodio vrijeme u klubu. Bez obzira na to, korisnici društvenih mreža bili su šokirani promjenom. Jedan se korisnik čak našalio da će požuriti u salon i „tražiti izgled Trampa 2025”, prenosi Avaz.

Kratki video od 21 sekunde, podijeljen na platformi X, pokazao je trenutak kada je Tramp u utorak predstavio novi izgled.

Novoizabrani predsjednik nosio je odjeću za golf, uključujući polo majicu, a u ruci je držao crvenu kapu. Tramp je, ispraćen aplauzom, upitao okupljene:

„Zabavljaju li se svi?”

Pitanje je dočekano burnim klicanjem.

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNO OČEKIVANO! Vlasnik TEMU najbogatiji čovjek u Kini

Ko je vlasnik trenutno najpopularnije stranice na svijetu “Temua”?

Ime Kolina Huang ili naziv kompanije PDD Holdings ne znači mnogo građanima Srbije, a nije preterano poznato ni u svijetu. Međutim, platforma za internet kupovinu Temu je globalno poznata, a i u Srbiji u velikoj mjeri osvaja tržište internet kupovine.

Ko Lin Huang, osnivač kineske grupe PDD Holdings, koja je vlasnik popularne diskonte platforme za e-trgovinu Temu, najbogatija je osoba u Kini po rangu listi milijardera koju je objavila agencija Blumberg.

PDD Holdings je osnovao firmu “Pinduoduo” koja je 2015. godine započela prodaju u Kini sa konceptom velikog asortimana izuzetno jeftinih proizvoda.

Za međunarodnu trgovinu grupa ima zasebnu aplikaciju Temu koja je veoma uspešna, ali je na nišanu nekoliko država zbog nepropisne trgovinske prakse. Bogatstvo Kolina Huana (44) procenjeno je na 48,6 milijardi dolara (44,5 milijardi evra), prema Blumbergovoj rangi listi.

On je najbogatija osoba u Kini i zauzima 25. mjesto u svijetu. Huang, nekada zaposlen u Guglu, sada je ispred kralja mineralne vode Žonga Šanšana, koji je 2021. godine postao najbogatija osoba u Kini, zahvaljujući svom sve prisutnom brendu “Nongfu Spring”.

Šef giganta internet i video igara Tencenta, Ma Huateng, na trećem je mjestu sa 42,4 milijarde dolara (38,8 milijardi evra). Za njim je sa 42,2 milijarde dolara osnivač BiteDancea Žang Iiming koji se upravo povlači iz grupe koja ima popularnu aplikaciju TikTok.

Firma Pinduoduo uživa sve veći uspeh u svojoj zemlji dok Kinezi smanjuju potrošnju i okreću se jeftinim proizvodima zbog usporavanja privrede i visoke nezaposlenosti među mladima.

Međunarodna verzija te firme, aplikacija Temu, brzo jača u Evropi, gdje je udruženja optužuju za manipulaciju korisnicima interneta i kršenje propisa. Od maja, Temu je pod pojačanom kontrolom Evropske unije.

Nastavi čitati

Svijet

ON I DALJE PO SVOM! Zelenski odbio Trampov plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za francuski Le Parisien u kojem je govorio o mogućnosti pregovora s Rusijom o primirju u Ukrajini i najavama novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o kraju rata.

Zelenski je izjavio da neće podržati zamrzavanje sukoba s Rusijom kako bi se ubrzali mirovni pregovori, naglasivši svoju predanost zaštiti ukrajinskih interesa i teritorijalnog integriteta. Zelenski je rekao da je upoznat s planovima budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa za postizanje brzog okončanja rata, ali je jasno dao do znanja da neće žuriti s rješenjem koje bi bilo nepovoljno za Ukrajinu.

“Donald Tramp zna za moju želju da ne požurujem stvari na račun Ukrajine”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja o mogućem planu koji bi uključivao kompromisne pregovore između Kijeva i Moskve.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se Trampov tranzicioni tim priprema za preuzimanje dužnosti, pri čemu novoizabrani predsjednik signalizira potrebu za kompromisom kako bi se postigao mir.

Prema informacijama, Trampov tim radi na strategiji koja bi Ukrajinu i Rusiju doveo za pregovarački sto. Tramp je nagovijestio da će obje strane morati učiniti određene ustupke kako bi okončale sukob dok je istovremeno kritikovao kontinuiranu američku vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

Tramp je tokom kampanje često izražavao skepticizam prema daljoj podršci Ukrajini i pozivao na brzo okončanje rata, ističući važnost smanjenja troškova za SAD. Njegov pristup izazvao je zabrinutost među ukrajinskim zvaničnicima, koji strahuju da bi nova administracija mogla smanjiti podršku ključnu za odbranu Ukrajine.

Zelenski prvi put priznao: Ne možemo sami vratiti Krim i Donbas
Zelenski je ponovio da svaki mirovni sporazum mora uključivati povratak okupiranih teritorija i garancije za bezbjednost Ukrajine.

“Zamrzavanje sukoba samo bi produžilo patnju i omogućilo Rusiji da se pregrupira. To bi bilo opasno”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik već je više puta odbacivao slične prijedloge, tvrdeći da bi “zamrznuti” sukob značio odustajanje od pravde za ukrajinski narod i žrtve rata.

“Opasno bi bilo reći ‘zamrzavamo sukob i dogovorićemo se s Rusima'”, dodao je, ističući da je Putin “ubio mnogo Ukrajinaca”.

Zelenski je takođe prvi put javno priznao da Ukrajina samostalno ne može vratiti teritorije Krim i Donbas, koje gotovo u cijelosti kontroliše Rusija.

“Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ustav Ukrajine to zabranjuje. De facto ti su teritoriji trenutno pod kontrolom Rusije. Nedostaje nam snage da ih vratimo. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice kako bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački sto”, kazao je Zelenski.

“Niko nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”

O tome hoće li se sastati licem u lice s Vladimirom Putinom Zelenski je rekao: “Ne radi se o tome ko sjedi nasuprot vama, radi se o poziciji u kojoj se nalazite kada pregovarate. Ne vjerujem da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li u NATO? Ne znamo. Hoćemo li postati dio Evropske unije? Da, na kraju, ali kada?”

Upozorio je da bi ulazak u pregovore s Putinom pod trenutnim uslovima dao ruskom čelniku moć da diktira uslove u cijeloj regiji.

“Prvo moramo razviti model, akcioni plan, mirovni plan – nazovite to kako hoćete. Zatim to možemo predstaviti Putinu ili, šire, ruskom narodu”, govori Zelenski.

Takođe je istakao da nijedan svjetski lider “nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”.

“Nikome nismo delegirali ovaj mandat. Mi smo žrtve”, rekao je Zelenski.

Američka podrška

Dok Ukrajina traži dalju međunarodnu podršku, promjena u američkom liderstvu mogla bi unijeti neizvjesnost u dinamiku sukoba. Zelenski je izrazio nadu da će Tramp uprkos svojoj retorici razumjeti stratešku važnost podrške Ukrajini.

S obzirom na sve veći pritisak za postizanje mirovnog rješenja, Kijev će se suočiti s izazovom balansiranja između domaćih prioriteta i međunarodnih zahtjeva za kompromisom.

Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati svoje konačne politike prema Ukrajini i Rusiji, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno