Connect with us

Zdravlje

ZNATE LI DA POSTOJI DORUČAK koji će vam popraviti raspoloženje?

Doručak, kao prvi obrok u danu, ujedno je i prvi izvor energije.

To je gorivo za mozak koje nam pomaže da funkcionišemo optimalno tokom dana.

Dr Uma Naido, direktorka nutricionističke i metaboličke psihijatrije u Opštoj bolnici u Masačusetsu, već 20 godina istražuje efekte hrane na mozak. Rekla je za CNBC da je njen glavni savet za početak dana čaša vode kada se probudite da biste se borili protiv dehidracije i anksioznosti.

Prema dr Naido, šarene žitarice, šejkovi itd. postali su popularan izbor, ali možda nisu tako zdravi kao što mislite. Ona je navela da su ove opcije često pune šećera i ugljenih hidrata koji mogu izazvati skok šećera u krvi. Stoga je navela pet najboljih ideja za doručak koje će vam dati energiju i istovremeno poboljšati vaše mentalno zdravlje:

Čia puding: Doktorka kaže da sadrži tone vlakana, koja hrane zdrave bakterije u crevima i rezultiraju manje zapaljenim mikrobiomom, optimizovanom komunikacijom između creva i mozga i proizvodnjom neurotransmitera koji podržavaju raspoloženje. U intervjuu za CNBC, ona je naglasila da zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina može da pojača i da deluje protivupalno.

Osvježite svoj dom Samsung uređajima uz posebne pogodnosti – sjajne cijene i produžena garancija.

Omlet: Jaja su odličan izvor proteina i smatraju se veoma zdravim. Ima dobru količinu masti, vitamina i proteina za zdrav mozak. Žumance sadrži vitamin D, koji jača mentalno zdravlje.

Tofu: “Tofu je odličan, svestran protein koji je bogat triptofanom i sojinim izoflavonima, za koje se pokazalo da su povezani sa smanjenim simptomima depresije”, rekla je doktorka za CNBC.

Mleko sa kurkumom: “Iako nije nužno obrok sam po sebi, mleko od kurkume je hranljiv napitak i neverovatan način da započnete jutro. Pomešajte šolju svog omiljenog nezaslađenog biljnog mleka sa kurkumom i prstohvatom crnog bibera, jer je moćno antiinflamatorno sredstvo koje pomaže u smanjenju anksioznosti, podiže energiju i pomaže u održavanju fokusa tokom dana.

Zeleni smutiji: Zeleno povrće je puno hranljivih materija, a zeleni smutiji sa kontrolom šećera mogu biti dobar način da započnete dan. Pomešajte svoje omiljeno lisnato povrće poput spanaća sa nekoliko komada bobica, omiljenim čistim proteinskim prahom i malo masti od bademovog putera. Dr Naido je takođe napomenula da se pažnja mora obratiti i na potrebu tela za folatima. Folat pomaže u proizvodnji neurotransmitera u mozgu. Povišeni nivoi folata ukazuju na povišeno raspoloženje, a nedostatak može dovesti do psihijatrijskih stanja.

(B92)

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Zdravlje

JEDNOSTAVAN RECEPT ZA UKUSAN DORUČAK Omlet iz rerne

Sastojci:

3 jaja

200 g brašna

200 ml jogurta

200 g zlatiborac suve svinjske pečenice

1 prašak za pecivo

So

Kiseli krastavčići po želji

Priprema:

U činiju ulupati tri jaja, posoliti i dodati jogurt. Umutiti, dodati brašno i prašak za pecivo. Sjediniti smjesu. Polovinu smjese izliti u pleh, preko toga staviti isjeckanu svinjsku pečenicu, pa ponovo preliti drugom polovinom smjese. Peći u rerni na 200 stepeni, oko 20 minuta.

Nastavi čitati

Kuhinjica

ODMAH U MARKET! Devet voćki koji će vam spasiti kosti

​Kalcijum je ključan za zdravlje kostiju i zuba, ali i za rad mišića, nervnog sistema i krvnih sudova. I dok se najčešće povezuje sa čašom mlijeka, dijetetičari ističu da voće može biti neočekivano dobar saveznik u borbi protiv nedostatka kalcijuma – pogotovo ako ga unosite kroz raznovrsnu biljnu ishranu.

Stručnjaci kažu da odraslima treba oko 1.000 mg kalcijuma dnevno, a djeci, trudnicama i starijima čak i više.

Devet voćki koje predvode po sadržaju kalcijuma
1. Indijska smokva – 83 mg po šolji
Egzotični plod kaktusa oduševljava ne samo izgledom i ukusom (kombinacija jagode, lubenice i citrusa), već i visokim sadržajem kalcijuma – pogotovo u kori. Može se jesti svježa, cijeđena, ili kao osnova za džemove i deserte.

2. Narandža – 65 mg (velika) / 349 mg (čaša s dodatim kalcijumom)
Osim što je kraljica vitamina C, narandža je odlična i za kosti. Sokovi obogaćeni kalcijumom mogu dostići čak i količinu kao jedna čaša mlijeka. Ipak, dijetetičari savjetuju da ne preterujete – jedna čaša dnevno je dovoljna.

3. Crna ribizla – 61 mg po šolji
Ova tamna bobica je pravi superheroj među voćem: bogata kalcijumom, antioksidansima i vlaknima. Možete je konzumirati svježu, sušenu, u marmeladama ili sokovima.

4. Suve smokve – 60 mg u 1/4 šolje
Ne samo da su odličan prirodni izvor energije, već su i jedna od najkoncentrovanijih voćnih namirnica kada je kalcijum u pitanju. Savršene kao grickalica ili dodatak jogurtu, zobenim pahuljicama i salatama.

5. Kupine – 42 mg po šolji
Niskokalorične, bogate vlaknima i snažnim antioksidansima, kupine su pravo blago za vaše zdravlje. Savršene su u smoothie-ju, voćnim salatama ili kao osvježavajući dodatak doručku.

6. Papaja – 29 mg po šolji
Tropska kraljica zdravlja, papaja obiluje vitaminima, gvožđem i, naravno – kalcijumom.

Zanimljivo: u “plavim zonama” (dijelovima svijeta s najdugovječnijom populacijom), papaja se često jede svakodnevno.

7. Kivi – 26 mg po plodu
Ova mala zelena voćka nadmašuje i narandžu po količini vitamina C, a uz to sadrži i solidnu dozu kalcijuma. Bogat je vlaknima, pomaže varenju i odličan je za imunitet.

8. Suve šljive – 19 mg u 1/4 šolje
Poznate po tome što “pokreću stvari”, suve šljive su i saveznik zdravih kostiju. Iako količina kalcijuma nije ogromna, redovna upotreba doprinosi zdravlju zbog ukupnog mineralnog sastava.

9. Suve kajsije – 18 mg u 1/4 šolje
Zahvaljujući koncentraciji hranljivih materija, suve kajsije su odličan dodatak biljnim obrocima – osim kalcijuma, donose i gvožđe, proteine i energiju, prenosi Ona.

Voće ne može sve, ali može mnogo
Ako se hranite biljno ili jednostavno želite da smanjite unos mliječnih proizvoda, ne zaboravite da voće može doprinijeti unosu kalcijuma, naročito kada se kombinuje sa:

biljnim mlijekom obogaćenim kalcijumom,
tofuom,
bademima,
tahinijem,
i zelenim lisnatim povrćem (kelj, blitva, rukola).

Nastavi čitati

Aktuelno