Politika
VIŠKOVIĆ TVRDI “Povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem projekat od NACIONALNOG INTERESA”

Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata od nacionalnog interesa je povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem i na to sam za šest godina, koliko sam na čelu Vlade Republike Srpske, najviše ponosan, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, govoreći o šestogodišnjem predsjedavanju Vladom Republike Srpske.
– Kada taj projekat bude završen, to bih stavio na prvo mjesto. Tu su i hidrocentrale, solarne elektrane, bolnice, veće penzije – rekao je Višković.
Kako je rekao, kada posmatra ovih šest godina, samo je 2019. godina bila normalna, odnosno da nije bilo nekih kriza. Virus korona ističe kao najteže iskustvo i kaže da je mogao i pretpostaviti da će se tako nešto desiti, ne bi nikada ni sjeo na to mjesto.
– Samo za 2019. godinu možemo reći da je bila normalna, da se posvetite poslu kako treba. Sve ostale godine su bile takve da radite stvari iznuđeno, nametnuto, neočekivano. Najviše sam ponosan što smo uspjeli u ovom rovitom vremenu, svjetskih kriza, virusa korona. Preživjeli smo, uspjeli smo da prevaziđemo mnoge probleme – istakao je Višković za banjaluka.net.
Ističe da se trenutno grade Dabar, Bistrica, Mrsovo.
– I neću da preskočim Buk Bijelu, bez obzira na opstrukcije koje dolaze od Sarajeva. Mi od tog projekta nećemo odustati nikad – dodaje premijer.
Prisjeća se da kada su te 2019. godine najavili prosječnu platu od 1.000 KM, da su bili predmet ismijavanja, a da je ona danas 1.392 KM, te da su penzije povećane za 70% odsto u šest godina.
– Postigli smo najveću zaposlenost od postojanja Republike Srpske. Imamo rekordnu zaposlenost. Često nam se imputira mali broj stranih investicija. I mogu se djelimično složiti. Ali opet ne krivicom Republike Srpske, nego opštog ambijenta u BiH – kaže Višković i dodaje da i u takvom ambijentu postoji značajan broj stranih investitora.
Ipak, uz zahvalnost stranim investitorima, dodaje da je prvenstveno zahvalan domaćim privrednicima koji ovdje rade i ulažu.
– Ali to smo radili zajedno. Vlada Republike Srpske u ovih šest godina ulaže 400 miliona maraka svake godine u našu privredu. I to isključivo u realnom sektoru. Jedini u regiji imamo zakon o podsticajima na povećanje plata, naše poreske stope su najstimulativnije u čitavoj regiji. I na to sam ponosan. Pored svih tih olakšica uspijevamo da preživimo. Pored svih pritisaka kojima nam se zabranjuje pristup na finansijskim tržištima, bankama s većinskim stranim kapitalom – kaže premijer.
Ističe i ulaganja u bolnički sektor, te podsjeća da je u toku preseljenje sa stare lokacije u novu bolnicu u Doboju, izgradnja bolnice u Trebinju, da su izgrađene bolnice u Bijeljini i Istočnom Sarajevu.
– Naš Klinički centar u Banjaluci. Kako je izgledao prije šest godina, a kako danas – pita on.
Na konstataciju da izgleda bolje, ali da je vidljiv manjak kadra, kaže da je to djelimično tačno jer je danas na subspecijalizacijama i usavršavanju rekordan broj doktora.
– Nema bolnice u Republici Srpskoj koja danas nema desetine ili stotine mladih doktora koji su na specijalizacijama. Prije samo nekoliko godina dobiti specijalizaciju bilo je veoma teško. Prema tome, dolaze nova oprema, novi ljudi, nove metode, nove dijagnostike. Nekad možete kupiti neki aparat, možda i najsavremeniji, ali morate imati čoveka koji radi s tim aparatom – kaže Višković.
Na pitanje za čim žali, ističe činjenicu što ovih pet godina nije bilo kao 2019. godina, te je uvjeren da bi postigli bar pet puta više.
– Nismo imali ambijent, nego smo morali rješavati stvari koje ne zavise od nas. Imali smo dvocifrenu inflaciju. Jesu li premijer i Vlada krivi za to ili je to došlo kao posljedica nečeg na šta ne možemo da utičemo? Nismo mi krivi za rat u Ukrajini. Jesmo li platili cijenu tog rata? Jesmo, i plaćamo i danas – ističe.
Tačno je, kako kaže, da u prva četiri mjeseca ove godine imamo pad izvoza, ali dodaje da to nije krivica Vlade Srpske, nego posljedica sukoba u Ukrajini.
– Imate smanjenu ekonomsku moć zemalja koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri. Njemačka ima najveću krizu od Drugog svjetskog rata, pa kako onda da povećamo izvoz u Njemačku kad oni sami imaju svoje probleme. I ne samo Njemačka, nego čitava Evropa. Mi kao mala ekonomija uvijek zavisimo od dešavanja na velikoj sceni, ali nekad imamo i prednost za to što smo mali. Nismo ranjivi kao ti veliki – kaže predsjednik Vlade.
Na kraju, kaže da ne može ništa posebno istaći, ali ponavlja da kad više ne bude na ovom mjestu ili u politici uopšte, da će biti ponosan da prođe auto-putem od Banjaluke do Beograda, kao i na hidroelektranu Buk Bijela, o kojoj se, kako je rekao, govori od kada je rođen.
– Ništa nisam manje ponosan i na našu privredu, na naše ljude, na naše radnike. Naši ljudi su vrijedni, naši ljudi su pametni i radni. Kad bi nas malo pustili da se bavimo svojim životom, sigurno da bismo bili mnogo jači i mnogo više volji nego mnogi oko nas. Mislim da se BiH i namjerno i svjesno drži malo u raljama. Da nam se ne dozvoljava da prodišemo punim plućima. Bili ste svjedoci da kad se politički lideri nešto dogovore, onda se neko umiješa i to razvali. Morate uvijek imati nešto za potkusurivanje. Kad vam ne ide u Ukrajini, Gazi ili Avganistanu, možete trenirati strogoću ovdje. Ali dobro, Bože moj. Nadam se da će i to proći i da će sve to jednog dana biti sutra – zaključio je Višković.
Politika
Građani će od naredne godine morati tražiti ODOBRENJE ZA ULAZAK U EU

Nakon što od nedjelje na vanjskim granicama stupi na snagu novi sistem EES koji će podrazumijevati davanje otisaka četiri prsta i fotografisanje, već od naredne godine Evropska unija, odnosno zemlje članice Schengena planirale su uvođenje, još jednog sistema ETIAS.
On će podrazumijevati da se prije putovanja u EU, odnosno zemlje članice Schengena pribavi takozvano odobrenje za ulazak koje će se naplaćivati prema posljednjoj odluci Evropske komisije 20 eura.
Ova nova pravila, kada je u pitanju region Zapadnog Balkana, odnosno jugoistoćne Evrope najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, te Kosova koji su do sada bez ikakvih ograničenja i posebnih uslova mogli putovati u EU, odnosno područje Schengena i tamo boraviti do 90 dana u roku od 180 dana.
Upozorenje industrije putovanja i turizma
Na, opasnosti od takse za ETIAS već su upozorili iz evropskih udruženja i asocijacija.
Tako Evropska industrija putovanja i turizma izražava zabrinutost zbog nedavnog prijedloga Evropske komisije da se naknada za odobrenje putovanja putem ETIAS-a poveća sa 7 na 20 eura po zahtjevu, što je gotovo trostruko povećanje u usporedbi s izvornim iznosom dogovorenim 2018. godine.
“Evropski sistem za informacije i odobrenja putovanja (ETIAS), za koji se očekuje da će postati operativan krajem 2026. godine, zahtijevat će od putnika izvan EU koji su izuzeti od vize da prije ulaska u EU dobiju online odobrenje i plate naknadu prije putovanja u schengenski prostor. Predloženo povećanje naknade postavlja pitanja o proporcionalnosti i pravednosti u vrijeme kada se europski turistički sektor i dalje suočava s kombiniranim pritiscima geopolitičke nestabilnosti, visoke inflacije i rastućih operativnih troškova”, navodi se.
Ističu da iako naknada može predstavljati mali dio ukupnih putnih troškova, kumulativni utjecaj na porodice nije zanemariv, posebno s obzirom na širi kontekst povećanja poreza na noćenje.
“Ovo povećanje čini se nesrazmjernim i suprotno je izvornoj namjeri suzakonodavaca (Evropskog parlamenta i Vijeća), koji su se tokom pregovora 2018. godine dogovorili o skromnoj i razumnoj naknadi – ključnom ishodu koji je podržao sektor putovanja i turizma. Industrija je zabrinuta zbog nedostatka transparentnosti oko predloženog iznosa i poziva na pojašnjenje o tome jesu li procijenjeni alternativni modeli određivanja cijena (npr. 10 € ili 12 €). Trenutno nije ponuđeno dovoljno dokaza koji bi opravdali tvrdnju da je takva razina naknade potrebna za rad i održavanje ETIAS-a”, naglašava se.
Mjere Evropske komisije
Pominjanje drugih sistema autorizacije putovanja (npr. britanskog ETA i američkog ESTA) kao referentnih vrijednosti za određivanje cijena, ističu, postavlja zabrinjavajući presedan.
“Odluke o naknadama trebale bi odražavati stvarne operativne potrebe sistema EU i biti u potpunosti opravdane. Ne bi trebale težiti usklađivanju s nepovezanim shemama bez jasnog obrazloženja i pravne osnove”, cijene.
S obzirom na ove zabrinutosti, putnička i turistička industrija pozvala je da Evropska komisija treba objaviti procjenu učinka kojom se opravdava predloženo povećanje naknade, uključujući detaljnu raščlambu troškova i potvrdu jesu li razmatrani alternativni modeli određivanja cijena.
“Vijeće i Europski parlament trebaju odbaciti prijedlog od 20 € i zatražiti proporcionalniju naknadu utemeljenu na dokazima. Sav višak prihoda prikupljen putem ETIAS-a, nakon pokrivanja službenih troškova, trebao bi se dodijeliti posebnoj proračunskoj liniji ili idealno namijeniti sektoru putovanja i turizma, kao dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Ovo finansiranje trebalo bi podržati turističku infrastrukturu, osposobljavanje osoblja i inicijative održivog razvoja. Turistička industrija podržava sigurne, pametne i učinkovite granice. Dolazna industrija ostvaruje vrijedne izvozne prihode koji mogu finansirati ulaganja. Finansijski i administrativni tereti za posjetitelje moraju biti pažljivo uravnoteženi kako bi se održala i ojačala konkurentnost Evrope kao globalne turističke destinacije”, upozorava se.
Politika
BASARA “Garaža UKC-a postala najjasnija metafora URUŠAVANJA INSTITUCIJA Republike Srpske”

Potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a Banjaluka, Adrijana Basara, ocijenila je da je garaža kod Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske postala najskuplji spomenik bahatosti i neodgovornosti aktuelne vlasti, umjesto simbola modernosti i efikasnosti kako je prvobitno najavljivano.
– Garaža vrijedna više od 42 miliona maraka trebalo je da riješi dugogodišnji problem parkiranja kod UKC-a. Danas, umjesto funkcionalnog objekta, gledamo betonski skelet koji svjedoči o katastrofalnoj realizaciji, raskinutim ugovorima i milionskim tužbama protiv Republike Srpske – poručila je Basara.
Ona je naglasila da je ovaj slučaj još jedan dokaz da je upravljanje javnim sredstvima u Republici Srpskoj odavno prestalo biti stvar odgovornosti i znanja, a postalo pitanje partijske podobnosti i ličnih interesa.
– Ovo nije slučajna greška, ovo je sistemsko zanemarivanje javnog interesa. Dok pacijenti i zdravstveni radnici nemaju gdje da parkiraju, institucije koje bi trebalo da vrše nadzor – revizija, inspekcije, ministarstva – ćute i gledaju na drugu stranu. Tako se i milioni iz budžeta tope bez odgovornosti – rekla je Basara.
Basara je oštro kritikovala direktora UKC-a Vladu Đajića, navodeći da se više bavi stranačkim priredbama nego poslom za koji je plaćen novcem građana.
– Dok Đajić blokira Banjaluku, organizuje koncerte u prostorijama SNSD-a i promoviše alkohol među mladima, Univerzitetsko-klinički centar propada. Javni novac se troši na kotlićijade, fešte i čak rođendanske proslave od 80.000 KM, dok najvažniji zdravstveni projekti stoje – istakla je Basara.
Ona je podsjetila da je vlast pokušala da ublaži situaciju tvrdnjom da „država nije oštećena“, što naziva sramotnim pokušajem prikrivanja stvarnog stanja.
– Svako ko prođe pored te nedovršene garaže vidi koliko je država oštećena. Svjesno uništavanje javnog novca, odsustvo kontrole i potpuna nekažnjivost postali su pravilo u sistemu koji vodi SNSD – poručila je.
Na kraju, Basara je navela da je garaža UKC-a postala „najjasnija metafora urušavanja institucija Republike Srpske“:
– Započeto uz fanfare, završeno u tišini. To je slika današnje vlasti – nedovršeni projekti, potopljeni milioni i sve manje povjerenja građana u državu koja bi trebalo da radi za njih, a ne protiv njih – zaključila je Basara.
Politika
Šulić se OZBILJNO ZABRINUO ZA TRGOVCE u Srpskoj, evo šta misli o NERADNOJ NEDJELJI

Zajedničkim snagama treba naći model da rad nedjeljom u sektoru trgovine bude dodatno i adekvatno plaćen, te prava radnika dodatno zaštićena. Na taj način će biti obezbijeđeno nesmetano funkcionisanje privrede i sigurnost radnih mjesta i plata svih zaposlenih u ovom sektoru, saopšteno je na današnjem sastanku predstavnika Ministarstva trgovine i turizma Srpske i Saveza sindikata RS.
Ispred MTT, sastanku su prisustvovali ministar Denis Šulić i pomoćnik ministra za trgovinu Dušanka Tegeltija, a ispred SSRS predsjednik ovog saveza Goran Stanković.
U fokusu razgovora bila su pitanja neradne nedjelje u sektoru trgovine i kontrole rasta cijena osnovnih životnih namirnica, sa posebnim osvrtom na rezultate i posljedice koje je uvođenje određenih mjera u regionu imalo i na privredu i na životni standard građana.
– Jako je važno voditi računa o svemu, kako ne bismo došli u situaciju da, poput FBiH, uvođenje neradne nedjelje u trgovinama plaćamo smanjenjem broja radnika u ovom sektoru i ugrožavanjem egzistencije njihovim porodicama, a sve pod velom brige za porodicu – rekao je Šulić.
Dodao je da su prosječne trgovačke marže na proizvode iz potrošačke korpe na nivou ispod 20%.
– Srpska je uvozno orijentisana i moramo biti svjesni da cijene po kojima naši dobavljači dolaze do proizvoda, nisu na nivou onih po kojima ih nabavljaju značajno veća tržišta. Sve to utiče na konačnu cijenu proizvoda, a ne samo trgovačka marža koja je najčešće u fokusu javnosti – naglasio je Šulić.
Prema njegovim riječima, marža nije zarada trgovca, već se iz nje pokrivaju svi troškovi, pa i plate radnika. – Neophodan je oprez, kako nedovoljno pripremljenim mjerama ne bi došlo do ugrožavanja primanja i radnih mjesta u ovom sektoru – poručio je Šulić.
Na sastanku je potvrđeno opredjeljenje sagovornika da u narednom periodu zajednički rade na analizi potrošačkih korpi i rasta cijena, te da u koordinaciji predlažu mjere s ciljem sprečavanja dodatnog rasta cijena.
-
Region3 dana ago
HRVATSKA SPREMNA KUPITI “NIS”: “Takav potez bi olakšao poziciju i Srbije i Hrvatske”
-
Svijet3 dana ago
Putin se više ne šali “Bićemo primorani na PREVENTIVNI UDAR”
-
Politika2 dana ago
ŠEVO ŽESTOKO O VUKANOVIĆU: „Frustriran, voli samog sebe najviše – neka prvo pobijedi u svom selu ako misli da je vođa!“
-
Banjaluka1 dan ago
MIRNA SAVIĆ-BANJAC: Samo u ovoj zemlji predsjednik Skupštine koji ne radi i blokira grad, drži lekcije o dugovima!
-
Svijet3 dana ago
PRIJEDLOG EVROPSKE KOMISIJE! Omogućiti djeci u školama da sama biraju pol?
-
Društvo2 dana ago
ZAŠTO LJUDI MASOVNO ODLAZE IZ BIH: “Lakše do posla preko kuma nego diplome”
-
Politika19 sati ago
STANIVUKOVIĆ: Ne dijelimo ljude – gradimo ZAJEDNIŠTVO I VJERU u Republiku Srpsku!
-
Banjaluka20 sati ago
DRINIĆ: Ljudi koji vraćaju ljubav i energiju zavičaju ZASLUŽUJU POŠTOVANJE I PODRŠKU