Connect with us

Politika

Koliko je glasova potrebno za ulazak u Predsjedništvo BiH

Ako je suditi po ranijim opštim izborima, za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske biće potrebno najmanje 300.000 glasova, dok je u Federaciji BiH stvar malo kompleksnija jer su ranije kandidati zauzimali mjesto i sa malo više od 120.000 glasova, a neki su ostajali bez fotelje i sa više od 200.000 glasova.

Na izborima 2. oktobra za tri mjesta u Predsjedništvu BiH boriće se 10 kandidata, s tim da će se glavna borba voditi između šest kandidata, i to u Republici Srpskoj između Željke Cvijanović, kandidata SNSD-a, i Mirka Šarovića iz SDS-a, dok u Federaciji BiH iz reda Bošnjaka najviše šanse imaju Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz SDP-a, a iz reda Hrvata biće borba između Željka Komšića iz DF-a i Borjane Krišto iz HDZ-a.

Kada je riječ o glasovima, na izborima 2010. godine SNSD-ov Nebojša Radmanović postao je član Predsjedništva BiH s osvojenih 295.629 glasova, dok je njegov najozbiljniji protivkandidat na tim izborima Mladen Ivanić osvojio 285.951 glas.

Te godine u Federaciji BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je Bakir Izetbegović iz SDA koji je osvojio 162.831 glas, dok je Fahrudin Radončić iz SBB osvojio 142.387 glasova, a iz reda hrvatskog naroda te godine član Predsjedništva BiH postao je Željko Komšić koji je tada bio kandidat SDP-a, a koji je osvojio 337.065 glasova, dok je Borjana Krišto iz HDZ-a imala 109.758 glasova.

Četiri godine kasnije PDP-ov Mladen Ivanić sa 317.799 glasova postao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, a tada je SNSD-ova Željka Cvijanović imala 310.867 glasova.

Mandat 2014. godine iz reda bošnjačkog naroda ponovo je osvojio Izetbegović, koji je ovaj put imao 84.000 glasova više, odnosno  247.235 glasova, dok je Radončić te godine osvojio 201.454 glasa, što mu nije bilo dovoljno da osvoji mjesto u Predsjedništvu BiH.

Kod Hrvata te 2014. godine mandat je osvojio Dragan Čović iz HDZ-a koji je imao 128.053 glasa, a njegov protivkandidat Martin Raguž iz HDZ 1990 tada je osvojio 94.695.

Na zadnjim opštim izborima održanim 2018. godine za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, koji je osvojio 368.210 glasova ili 76.145 glasova više od Ivanića.

Bošnjački član Predsjedništva BiH 2014. godine postao je Šefik Džaferović iz SDA koji je dobio 212.581 glas, dok je Denis Bećirović te godine osvojio 194.688 glasova.

Hrvatski član Predsjedništva BiH te 2018. godine postao je opet Komšić, ali ovaj put je osvojio 110.000 glasova manje nego na izborima 2010, dok je njegov protivkandidat Čović osvojio 154.819 glasova.

Related Topics:

Politika

CRNADAK: Koliko je miliona Cvijanović d.o.o. (Prim) “ZARADIO” od Srpska Open?

Poslanik PDP-a u NSRS Igor Crnadak poručio je Željki Cvijanović (SNSD), članu Predsjedništva BiH da duguje neke odgovore.

Draga Željka, idemo redom, duguješ neke odgovore:

1. Koliko je miliona Cvijanović d.o.o. (Prim) zaradio od Srpska Open?

2. Zašto si u ime Srpske imenovala narko-konzula u Panamu?”, napisao je Crnadak na svom X nalogu.

A što se tiče dešavanja u međunarodnim krugovima, naravno da sam informisan, što ti to smeta?, upitao je Crnadak.

Nastavi čitati

Politika

Milanović o Skupštini Banjaluke: Nema zasjedanja, ŠTA SE ČEKA, važna pitanja treba rješavati!? (VIDEO)

Odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Dragan Milanović u Jutarnjem program BN televizije osvrnuo se na činjenicu da se ne uopšte održavaju redovne sjednice Skupštine Grada , iako je podnesena inicijativa kojom se traži hitno zasjedanje, jer brojni problem čekaju.

– Šta se čeka? To je pitanje koje i nas interesuje. Jedini pravi odgovor na to može dati predsjednik Skupštine, a ovo je već postalo pravilo da nemamo sjednica –  kaže Milanović.

Ističe da je Banjaluka u ovoj godini imala samo dvije redovne sjednice, gdje se odlučivalo o nekim normalnim stvarima, odnosno tekućim životnim stvarima za grad.

– Oni su najavili neki njihov koncept koji je po meni besmislen, gdje će svake sedmice imati po jednu vanrednu sjednicu na kojoj će biti jedna tačka dnevnog reda – kaže Milanović i dodaje:

-To je zaista besmisleno zašto da zasjedamo jednu tačku dnevnog reda, a i poslovnik je predvidio šta su vanredne sjednice. Vanredne sjednice zakazuju vanrednim okolnostima kad nastupe neka nepredviđena vanredna okolnost, opasnost po zdravlje građana ili neka druga vanredna okolnost. Redovna sjednica je redovna procedura, zato Skupština i postoji i to bi trebala da radi – kaže on.

Kako kaže Zakon o lokalnoj upravi je predvidio da se u 60 dana mora održati bar jedna sjednica, ali postoje rupe.

U Zakonu se ne navodi da li je to vanredna ili redovna sjednica, pa skupštinska većina zlopotrebljava tu činjenicu tako što zakažu jednu vanrednu sjednicu, pojašnjava Milanović.

– Ali evo, sad nema ni toga. Moj stav je da su sve tačke dnevnog reda prihvatljive i sve teme su prihvatljive, pa čak i te koje oni problematizuju i smatraju da trebaju ići na te vanredne sjednice, ja sam za i te tačke neka idu, ali treba da idu i neke druge tačke. Ne ulazim zaista u političke odluke i političke stavove i prihvatam i dozvoljavam da svako ima svoj politički stav i da se neka odluka ne usvoji i da se bude protiv toga. Ali nije normalno da se ne zasjeda i da nemamo redovnih sjednica, jer Banjaluka je grad od 200.000 stanovnika sa velikim potrebama – navodi Milanović.

Kako kaže zbog nedogovorne politike skupštinske većine stoji projekat  Tunjice 1, Tunjice 2, zatim  programi za dodjelu sufinansiranja, čekaju  besplatni placevi za mlade i mnoga druga važna pitanja.

Više informacijama možete pogledati u videu.

BLink

Nastavi čitati

Politika

Drinić posjetio višečlanu porodicu “NE TRAŽE NIŠTA, A ZASLUŽUJU SVE”

Generalni sekretar PDP, Nebojša Drinić, na poziv udruženja „Buđenje“ posjetio je porodicu Bjelošević iz Maslovara, kod Kotor Varoša. Otac Zoran i njegova supruga podižu desetoro djece, bez stalnih primanja, ali sa beskrajnom snagom, vjerom i međusobnim poštovanjem.

– Ova porodica ne traži ništa, ali zaslužuje sve. Njihov primjer je jasan dokaz da više nije dovoljno samo govoriti o pronatalitetnoj politici. Moramo djelovati – kaže Drinić i dodaje:

– Kao društvo obavezni smo da: uvedemo veće finansijske podsticaje za višečlane porodice; pružimo podršku roditeljima kroz zapošljavanje, dnevnice i socijalne programe vezane za život na selu; investiranjem u selo, obezbijedimo mladim porodicama uslove da ostanu i žive od svog rada.

Drinić ističe da podrška porodicama kao što je Bjelošević nije stvar humanosti, već odgovornosti.

– Ako želimo da sela žive, škole rade, a djeca ostanu u svojim krajevima, moramo stvoriti uslove koji dostojanstven život čine mogućim. Porodica je temelj, a pronatalitetna politika naš put u budućnost – poručio je generalni sekretar PDP.

Nastavi čitati

Aktuelno