Connect with us

Politika

“AERODROMI SRPSKE” U DUGOVIMA DO GUŠE! Spas traže u milionskom KREDITU

Uprava „Aerodroma Republike Srpske“ planira u narednoj godini veći broj letova i prevezenih putnika, ali i kredit od osam miliona maraka za investicije i plaćanje obaveza prema dobavljačima, navodi se u njihovom planu poslovanja za 2024. godinu.
Naime, oni u ovom dokumentu otkrivaju da imaju veliki problem sa likvidnošću jer u narednu godinu prenose 1,8 miliona maraka duga prema dobavljačima.

Pored toga, cilj im je i proširiti aerodromsku zgradu kao i sanirati i proširiti pistu, što su označili kao prioritete.

Za to će im biti potreban kredit za koji će garantovati Vlada Republike Srpske.

„Preduzeće će dio neizmirenih obaveza riješiti povećanjem vlastitih prihoda, ali će biti primorano i na novo kreditno zaduženje, ukoliko se ne obezbijedi veća finansijska podrška Vlade. U cilju razvoja poslovanja i realizacije prioritetnih kapitalnih ulaganja, planira se kreditno zaduženje od oko 8.000.000 KM u skladu sa kreditnom sposobnosti i uz garanciju Vlade Republike Srpske“, navodi se u njihovom planu koji treba da potvrdi Skupština akcionara.

Pored garancija, oni očekuju da Vlada početkom 2025. godine subvencioniše aviokompanije za uvođenje novih linija i destinacija.

Naime, tvrde oni, jedno od prvih pitanja koje aviokompanije postavljaju kada se razgovara o uvođenju novih linija je da li postoje grantovi ili subvencije za iste.

Navode da će ukoliko ne nađu novac ući u težak i neizvjestan period poslovanja.

Iznos subvencije koje dobijaju od Vlade im je smanjen, tu su i kreditne obaveze i sudski sporovi, te povećan broj radnika, a sve to je dovelo do negativnog poslovanja i nelikvidnosti preduzeća.

Ne isključuju ni mogućnost stečaja.

„Potrebno je preduzeti hitne mjere u saglasnosti sa većinskim vlasnikom kako u narednom periodu ne bi došlo do stečajnog postupka“, stoji u planu poslovanja.

Treba napomenuti da su se „Aerodromi“ 2016. godine zadužili za sedam miliona maraka i sa rokom otplate od deset godina.

Kao sredstvo obezbjeđenja založena je imovina vrijedna 4,85 miliona maraka i 40 bjanko mjenica.

Zbog dodatnog obezbjeđenja naplate potpisan je i Ugovor o ustupanju potraživanja između „Aerodroma“, „Fonda za razvoj i zapošljavanje RS“ i Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.

Nakon isteka grejs perioda, koji je produžavan zbog problema u poslovanju za vrijeme pandemije, u 2022. godini je potpisan Aneks ugovora prema kojem od septembra te godine mjesečna rata iznosi 35.000 KM.

Prema novom sporazumu o zajmu iz 2023. godine ostatak duga iznosi 5,8 miliona maraka.

Međutim, početkom 2024. godine otplata se nastavlja u mjesečnim anuitetima od 136.626 KM što znači da će u narednoj godini biti u obavezi da vrate 1,57 miliona KM.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) „Aerodromi RS“ su u prošloj godini prijavili gubitak od 583.726 KM.

Preduzeće je u aprilu ove godine dobilo novog direktora, kada je Milana Račića (SNSD) zamijenila Natalija Trivić iz Ujedinjene Srpske koja je prethodno bila ministar prosvjete i kulture.

U septembru ove godine imenovana je za direktora na period od četiri godine.

CAPITAL

Politika

NEZADOVOLJSTVO KULMINIRALO! Cijeli DNS iz Laktaša prešao u Ujedinjenu Srpsku

Svi članovi gradskog odbora DNS-a u Laktašima odlučili su da napuste ovu stranku i postanu članovi Ujedinjene Srpske.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić pozdravio je odluku novih članova i dodao da će ova stranka u Laktašima imati snagu i kapacitet da bude nezaobilazan faktor koji će raditi na razvoju i napretku ove opštine, saopšteno je iz Ujedinjene Srpske.

Predsjednik opštinskog odbora Milorad Kondić rekao je da je ovaj korak u potpunosti očekivan, s obzirom na nezadovoljstvo unutar DNS-a, te da očekuje da će u redovima Ujedinjene Srpske biti pokretač mnogih projekata u gradu Laktaši.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “Izlazimo po Izbornom zakonu čije su izmjene nametnute, kao što će, na kraju krajeva, I DRUGE STRANKE”

Održali smo sjednicu Predsjedništva PDP na kojoj smo razgovarali o pripremama za lokalne izbore, kao i aktuelnoj političkoj situaciji. PDP će imati formirane odborničke liste u najvećem broju opština, te kandidate za gradonačelnike i načelnike u nekoliko lokalnih zajednica.

Rekao je ovo predsjednik PDP Branislav Borenović na konferenciji za medije nakon sjednice Predsjedništva PDP održane u Istočnoj Ilidži.

– Prije svega, imaćemo kandidata za gradonačelnika Banjaluke, kandidate za načelnike Kotor Varoši i Novog Grada, te postoje ozbiljne namjere da PDP izađe sa kandidatima za načelnike u Jezeru, Kalinoviku i Višegradu – rekao je Borenović.

Ističe da će PDP izaći na izbore po Izbornom zakonu BiH i da sve pripreme teku u skladu sa rokovima Centralne izborne komisije.

– Izlazimo po Izbornom zakonu čije su izmjene nametnute, kao što će, na kraju krajeva, i druge stranke. Za to punu odgovornost nosi aktuelna vlast, prije svega SNSD, budući da su imali više nego dovoljno vremena da usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona u Parlamentu BiH, što nisu učinili i što su blokirali. Vidimo da će biti nekih pomaka što se tiče izbornog procesa, veće transparentnosti i zakonitosti, ali nažalost, moraćemo sačekati najvažnije izmjene, a to su skeniranje glasačkih listića i biometrijsko očitavanje otiska prsta – rekao je Borenović.

Što se tiče opšte političke situacije, kaže Borenović, jasno je da je veliki problem diplomatsko-konzularna mreža BiH, koja je u potpunom rasulu.

– U rasulu i potpuno prepuštena bošnjačkom političkom faktoru. Danas im spoljnu politiku prepušta Cvijanovićeva, isto kao što je u prošlom mandatu radio Dodik. Pa imamo situacije da ambasadori koje su oni imenovali ne djeluju prema usaglašenim stavovima, nego povlače jednostrane poteze, poput prijedloga rezolucije o Srebrenici Ujedinjenim nacijama. Rasulo koje nanosi nemjerljivu štetu Republici Srpskoj, ali i BiH – kaže Borenović.

Dotakao se i skandala vezano za optužnicu protiv počasnog konzula BiH u Panami za pranje novca od prodaje kokaina, a koji je imenovan na prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

– Doveli su nas u situaciju da Republiku Srpsku predstavlja turski građanin, član narko kartela. Cvijanovićeva mora odgovoriti na pitanja kako je uopšte došlo do tog imenovanja, ko je konekcija, na čiji prijedlog je imenovan. Kakvu politiku vode, da je onaj Eskobar živ, vjerovatno bi ga imenovali za počasnog konzula u Kolumbiji – poručio je Borenović.

Borenović kaže da, koliko se vidi, evropski put je zaustavljen, Srpska izolovana, EU fondovi i grant sredstva su praktično blokirana.

– Vladajući režim nas je doveo u sukob sa skoro cijelom zapadnom civilizacijom, posebno sa onima sa kojima imamo ozbiljnu ekonomsku saradnju – rekao je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

DODIK NA EKONOMSKOM FORUMU “Vratiti njegovanje radne discipline i kulta rada”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je na “Jahorina ekonomskom forumu” da „društvo treba da vrati njegovanje radne discipline i kulta rada“.

Dodik je tokom panela “Dugoročni pravci razvoja – zapadni Balkan” naglasio da je situacija kada je riječ o deficitu radne snage slična kao i u Srbiji, napomenuvši da su izdate radne dozvole za 2.500 stranih radnika.

Predsjednik Republike Srpske ukazao da je u BiH vidljivo enormno miješanje stranog faktora u upravljanju lokalnim procesima, javnim poslovima, pa čak i procesima donošenja određenih zakona.

-Nisam od onih koji su spremni da pričaju o nekim teorijama zavjera. Mislim da postaje zavjera, a ne teorija zavjera – rekao je Dodik.

Istakao je da je neko na Zapadu dobro izračunao da mu je upravo ovaj resurs koji dobija sa Balkana najbolji i najjeftiniji što se tiče radne snage, podsjetivši da Njemačkoj, uprkos dolasku ljudi sa Srednjeg istoka i Ukrajine, i dalje fali dva miliona radnika.

Predsjednik Srpske smatra da dugoročno postoji koncept destabilizacije, kako bi se mladi ljudi stimulisali da lako donesu odluku o odlasku na Zapad.

Dodik je poručio da Republika Srpska, kao i cijeli svijet, mora da ima privredu razvijenu na digitalizaciji, modernizaciji i vještačkoj inteligenciji, zbog četa se daleko više znanja u posvećenosti mora uložiti u to pitanje.

Predsjednik Srpske je rekao i da su na jednom lokalitetu u Republici Srpskoj nađene značajne količine rude koja služi za proizvodnju litijuma, te da je dokazano da ima i magnezijuma, istakavši da se zalaže za eksploataciju tih rudnih bogatstava pod uslovom da se garantuje ekološki čista proizvodnja.

-Da ne budemo samo mjesto koje bi izvozilo rudu, nego da bude mjesto u kojem se vrši određena vrsta prerade i dorade. Velika je šansa jer je poznato da su Kina i Mađarska napravili ugovor o proizvodnji, najveće fabrike automobila, električnih automobila – rekao je Dodik, podsjetivši na nedavnu posjetu kineskog predsjednika Si Đipinga Mađarskoj.

Dodik je rekao da je neophodno zadržati mlade ljude, napominjući da, osim trenda odlaska, treba pomenuti i one ljude koji se vraćaju.

On je podsjetio da su u Republici Srpskoj kreirani stimulansi za investitore, te da strani, ali i domaći imaju iste uslove.

Kao dobar primjer je naveo da je investitorima iz zapadne Evrope koji su dislocirali proizvodnje na područje Srpske rečeno da će im biti dati stimulansi ukoliko se vrate ljudi sa ovih prostora koji žele da se vrate.

-Od 1.300 ljudi koji su zaposleni u toj kompaniji koja već radi, već je 200 takvih porodica vraćeno iz zapadne Evrope da radi u toj fabrici. Osjećaju sigurnost. Imaju sigurne plate. I to je model po kojem ćemo djelovati dalje – rekao je Dodik.

Dodik je pomenuo i novog investitora u Derventi koji treba da zaposli oko 1.000 radnika, te slovenačko preduzeće koje je otvorilo pogone na području opštine Laktaši u koje se vatilo oko 50 ljudi.

-Mi smo rekli da ćemo dati stimulans za svaku vrstu te aktivnosti u kojoj će oni stvoriti uslove da se ljudi iz inostranstva vrate – dodao je Dodik tokom centralnog panela “Jahorina ekonomskog foruma”.

Na Jahorini je danas počeo sedmi “Jahorina ekonomski forum” koji će u naredna dva dana okupiti više od 600 učesnika, a na 16 planiranih panela govoriće oko 100 govornika o svim temama koje treba da determinišu Balkan i dugoročne planove razvoja.

Nastavi čitati

Aktuelno