Svijet
Amerikanci u ogromnim dugovima, minus veći od 16 milijardi dolara
Dug američkih građana, koji su u kreditima do guše, postaje ogroman teret za ekonomiju koja posrće sve više.
Američka domaćinstva su u drugom kvartalu 2022. povećala dug u prosjeku za dva odsto. Sada, prema podacima Federalnih rezervi, teret kolektivnog duga svih Amerikanaca iznosi nevjerovatnih 16,15 milijardi dolara. Amerikanci imaju skoro isto toliko duga koliko i cjelokupni bruto domaći proizvod Kine. To je šest i po puta veće od Eplove tržišne vrijednosti. Jednostavno rečeno, to je ogromna gomila dugovanja. Ovaj teret će vjerovatno postati teži i veći u narednim mjesecima. Studija planiranja i napretka kompanije Nortvestern Mjutual za 2022. pokazala je da više od četiri od 10 odraslih Amerikanaca planira da doda još dugova u narednim mjesecima kako bi išli u korak sa rastućim troškovima života.
Profesor sociologije Stiven Presman objašnjava za CBNC da se američki građani nalaze u veoma nezgodnoj situaciji i da se bukvalno bore sa enormnim dugovima nastalim kao posljedica nestabilne ekonomske situacije.
“Potrošači koji imaju velike dugove stvarno se bore da prežive. Bore se da isplate rentu ili hipoteku, vrate kredit za školovanje, plate ratu kredita za automobil. Bore se jer imaju enormne dugove na kreditnim karticama. Vlada je uradila mnogo da pomogne ljudima u dugovima tokom pandemije, ali sada toga više nema. Kamate su ponovo počele da skaču. Federalne rezerve su već konstatovale da je podizanje kamatnih stopa dobra stvar za ekonomiju i najavljuju da će ih još podizati”, konstatovao je Presman, objasnivši kako se dugovi građana mogu negativno odraziti na cijeli ekonomski sistem i šta se nalazi na kraju ovog problema.
Podavićemo srednju klasu

“U jednom trenutku plate se ustale i ljudi pomisle kako bi trebalo da imaju bolji standard života. Kad shvate da to ne mogu da dobiju od plate ili izvora prihoda, uhvate se za kreditnu karticu i kupe bolji auto, računajući kako će taj dug isplatiti kroz određeno vrijeme. Da bi ekonomija rasla, sve mora da bude kupljeno. Ako stvari ne budu kupljene, šta će se desiti? Firme će morati smanje proizvodnju i da otpuštaju radnike. Pošto se ljudi bore da se izbore sa dugovima, moraju da racionalizuju, što znači da smanjuju troškove. Tako ekonomija ulazi u recesiju. Kada dug postane veći od prihoda, problem za ekonomiju postaje enorman. Najveći problem imaju ljudi koji su srednja klasa i koji su se zadužili računajući da će ostati na tom nivou. Onda se nešto desi na ekonomskom planu i odjednom ostaju bez posla, a dugovi su i dalje tu. Njima postaje gotovo nemoguće da ih plaćaju i da drže glavu iznad vode”, kazao je Presman.

Najveći je stambeni dug
Ako su potrošači pozajmili novac po niskim kamatama da bi kupili imovinu, to se generalno smatra “dobrim dugom”. Nažalost, američki dug ove godine izgleda “loše”. Ogromna većina dugova američkih domaćinstava odnosi se na stanovanje. Stambeni dug čini 72 odsto ukupnog duga u prvoj polovini 2022. I stope na hipoteke su značajno porasle posljednjih mjeseci, što znači da je ovaj oblik duga još skuplji. Prosječne tridesetogodišnje hipotekarne stope su dostigle 5,5 odsto u odnosu na 3,22 odsto na početku godine. U međuvremenu, neki ekonomisti očekuju pad cijena stanova u godinama koje dolaze. Dug stanovništva je vodeći pokazatelj recesije. A činjenica da će domaćinstva možda morati da plate više za imovinu koja se amortizuje vjerovatno će biti prepreka za ekonomiju. Potrošači se moraju pozabaviti ovim pitanjem kako bi se zaštitili od ekonomskog šoka, smatraju analitičari, a prenosi Vol Strit žurnal.
Iscrpljuje me borba s dugovima
Kesi Smit, socijalna radnica, koja duguje banci više od 250 hiljada dolara, kaže da situacija s dugovima za nju postaje iscrpljujuća i dap raktično ne vidi način da se izbori sa ovom situaicijom.
“Dug se uvećava svakog dana i to postaje iscrpljujuće. Ja, koja imam diplomu fakulteta i više od deset godina radnog iskustva, morala bi da radim tri različita posla u toku jednog dana kako ne bi živjela od plate do plate. Moram sve vreme da žongliram. Da li da platim ratu duga ili da odem u prodavnicu ili da kupim gorivo za kola – stvari koje su mi potrebne za život. Kad je jedan deo mog studentskog zajma bio pauziran, mogla sam malo da prodišem. Sa tih 300 dolara tokom pauze otplate mogla sam da otplatim dug za svoj stari auto. Mogla sam da uštedim nešto novca i da platim depozit za ovu lijepu kuću u kojoj živim. Međutim, moj dug je toliki da ne vidim način da iz njega izađem. Samo za kola dugujem deset hiljada dolara”, objasnila je Keti za CNBC.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
Svijet
IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.
Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.
Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.
IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.
Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.
Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.
Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika1 dan agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo1 dan agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo2 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo2 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
