Connect with us

Svijet

Amerikanci u ogromnim dugovima, minus veći od 16 milijardi dolara

Dug američkih građana, koji su u kreditima do guše, postaje ogroman teret za ekonomiju koja posrće sve više.

Američka domaćinstva su u drugom kvartalu 2022. povećala dug u prosjeku za dva odsto. Sada, prema podacima Federalnih rezervi, teret kolektivnog duga svih Amerikanaca iznosi nevjerovatnih 16,15 milijardi dolara. Amerikanci imaju skoro isto toliko duga koliko i cjelokupni bruto domaći proizvod Kine. To je šest i po puta veće od Eplove tržišne vrijednosti. Jednostavno rečeno, to je ogromna gomila dugovanja. Ovaj teret će vjerovatno postati teži i veći u narednim mjesecima. Studija planiranja i napretka kompanije Nortvestern Mjutual za 2022. pokazala je da više od četiri od 10 odraslih Amerikanaca planira da doda još dugova u narednim mjesecima kako bi išli u korak sa rastućim troškovima života.

Profesor sociologije Stiven Presman objašnjava za CBNC da se američki građani nalaze u veoma nezgodnoj situaciji i da se bukvalno bore sa enormnim dugovima nastalim kao posljedica nestabilne ekonomske situacije.

“Potrošači koji imaju velike dugove stvarno se bore da prežive. Bore se da isplate rentu ili hipoteku, vrate kredit za školovanje, plate ratu kredita za automobil. Bore se jer imaju enormne dugove na kreditnim karticama. Vlada je uradila mnogo da pomogne ljudima u dugovima tokom pandemije, ali sada toga više nema. Kamate su ponovo počele da skaču. Federalne rezerve su već konstatovale da je podizanje kamatnih stopa dobra stvar za ekonomiju i najavljuju da će ih još podizati”, konstatovao je Presman, objasnivši kako se dugovi građana mogu negativno odraziti na cijeli ekonomski sistem i šta se nalazi na kraju ovog problema.

Podavićemo srednju klasu

“U jednom trenutku plate se ustale i ljudi pomisle kako bi trebalo da imaju bolji standard života. Kad shvate da to ne mogu da dobiju od plate ili izvora prihoda, uhvate se za kreditnu karticu i kupe bolji auto, računajući kako će taj dug isplatiti kroz određeno vrijeme. Da bi ekonomija rasla, sve mora da bude kupljeno. Ako stvari ne budu kupljene, šta će se desiti? Firme će morati smanje proizvodnju i da otpuštaju radnike. Pošto se ljudi bore da se izbore sa dugovima, moraju da racionalizuju, što znači da smanjuju troškove. Tako ekonomija ulazi u recesiju. Kada dug postane veći od prihoda, problem za ekonomiju postaje enorman. Najveći problem imaju ljudi koji su srednja klasa i koji su se zadužili računajući da će ostati na tom nivou. Onda se nešto desi na ekonomskom planu i odjednom ostaju bez posla, a dugovi su i dalje tu. Njima postaje gotovo nemoguće da ih plaćaju i da drže glavu iznad vode”, kazao je Presman.

Najveći je stambeni dug
Ako su potrošači pozajmili novac po niskim kamatama da bi kupili imovinu, to se generalno smatra “dobrim dugom”. Nažalost, američki dug ove godine izgleda “loše”. Ogromna većina dugova američkih domaćinstava odnosi se na stanovanje. Stambeni dug čini 72 odsto ukupnog duga u prvoj polovini 2022. I stope na hipoteke su značajno porasle posljednjih mjeseci, što znači da je ovaj oblik duga još skuplji. Prosječne tridesetogodišnje hipotekarne stope su dostigle 5,5 odsto u odnosu na 3,22 odsto na početku godine. U međuvremenu, neki ekonomisti očekuju pad cijena stanova u godinama koje dolaze. Dug stanovništva je vodeći pokazatelj recesije. A činjenica da će domaćinstva možda morati da plate više za imovinu koja se amortizuje vjerovatno će biti prepreka za ekonomiju. Potrošači se moraju pozabaviti ovim pitanjem kako bi se zaštitili od ekonomskog šoka, smatraju analitičari, a prenosi Vol Strit žurnal.

Iscrpljuje me borba s dugovima
Kesi Smit, socijalna radnica, koja duguje banci više od 250 hiljada dolara, kaže da situacija s dugovima za nju postaje iscrpljujuća i dap raktično ne vidi način da se izbori sa ovom situaicijom.

“Dug se uvećava svakog dana i to postaje iscrpljujuće. Ja, koja imam diplomu fakulteta i više od deset godina radnog iskustva, morala bi da radim tri različita posla u toku jednog dana kako ne bi živjela od plate do plate. Moram sve vreme da žongliram. Da li da platim ratu duga ili da odem u prodavnicu ili da kupim gorivo za kola – stvari koje su mi potrebne za život. Kad je jedan deo mog studentskog zajma bio pauziran, mogla sam malo da prodišem. Sa tih 300 dolara tokom pauze otplate mogla sam da otplatim dug za svoj stari auto. Mogla sam da uštedim nešto novca i da platim depozit za ovu lijepu kuću u kojoj živim. Međutim, moj dug je toliki da ne vidim način da iz njega izađem. Samo za kola dugujem deset hiljada dolara”, objasnila je Keti za CNBC.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno