Politika
BIH PRED POVRATKOM NA SIVU LISTU FATF-a: Prijete blokade, skuplje transakcije i gubitak evropskih pogodnosti
Bosna i Hercegovina nalazi se pred gotovo izvjesnim povratkom na sivu listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), što bi moglo imati dugoročne i ozbiljne posljedice po finansijski sistem, privredu i građane.
Prema informacijama do kojih smo došli, gotovo je izvjesno da će se BiH ponovo naći na sivoj listi FATF-a, iako formalna odluka još nije donesena. Posljedice ove odluke mogle bi se osjećati mjesecima, pa i godinama, a javnost još uvijek nije u potpunosti svjesna razmjera mogućih problema.
FATF: Odluka još nije formalna, ali tema stiže na plenum
Iz FATF-a nisu direktno potvrdili da će BiH biti stavljena na sivu ili crnu listu, ali su potvrdili da će se o ovoj temi raspravljati na predstojećoj plenarnoj sjednici.
– „Procjenu BiH vodi Komitet eksperata za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca (MONEYVAL), jedno od devet regionalnih tijela u okviru FATF-a. Posljednja evaluacija BiH sprovedena je 2024. godine i sadrži procjenu usklađenosti sa FATF standardima, kao i preporuke za dalje korake“, naveli su iz FATF-a.
Negativna ocjena MONEYVAL-a iz 2024. godine
Podsjećamo, u izvještaju MONEYVAL-a objavljenom krajem 2024. godine, BiH nije zadovoljila ključne standarde u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Iako je konstatovan određeni institucionalni i zakonodavni napredak, izvještaj ukazuje na ozbiljne sistemske slabosti, naročito u oblasti finansijske forenzike, kvaliteta finansijskih istraga, pravosudnog postupanja i preventivnih mjera.
Posebno su problematični nedovoljna kontrola nefinansijskog sektora, slab nadzor nad notarijatima i drugim pravnim subjektima, kao i nedovoljna transparentnost nevladinog sektora.
Upozorenja iz EU: Mogući gubitak ključnih evropskih pogodnosti
Delegacija Evropske unije već sedmicama upozorava da bi povratak BiH na sivu listu mogao ugroziti niz važnih evropskih pogodnosti.
Među njima je i pristup SEPA sistemu, jedinstvenom evropskom platnom prostoru, koji bi omogućio brže, jednostavnije i jeftinije finansijske transakcije između BiH i EU, kao i potencijalni pristup digitalnom evru i savremenim digitalnim finansijskim rješenjima.
Sljedeća evaluacija tek 2031. godine
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je sljedeća evaluacija MONEYVAL-a za BiH planirana tek za 2031. godinu, što znači da bi BiH mogla ostati na sivoj listi skoro čitavu deceniju.
Ekonomske posljedice za institucije, privredu i građane
Iz Delegacije EU upozoravaju da bi siva lista imala ozbiljne ekonomske i finansijske posljedice, uključujući otežan pristup međunarodnim finansijskim tokovima, skuplje transakcije, smanjeno povjerenje investitora i dodatni pritisak na bankarski sektor.
– „Nadležne institucije moraju hitno ubrzati sprovođenje preporučenih mjera, posebno u jačanju kapaciteta za sprečavanje pranja novca, efikasnijem nadzoru nefinansijskog sektora, unapređenju međunarodne saradnje i sprovođenju ciljanih finansijskih sankcija UN-a“, poručuju iz EU.
Zakoni koje EU smatra ključnim
Evropska unija kao prioritet navodi:
zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom
zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i finansiranje terorizma
uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH
Institucije BiH: Ostvaren značajan napredak
S druge strane, institucije BiH tvrde da je ostvaren napredak. Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak naveo je da je uspostavljeno Stalno koordinaciono tijelo za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, usvojen Pravilnik o sprovođenju Zakona o sprečavanju pranja novca, te da su u toku aktivnosti na usaglašavanju Zakona o primjeni mjera ograničavanja, koji se odnosi na sprovođenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li ti koraci biti dovoljni i doneseni na vrijeme kako bi BiH izbjegla novi povratak na sivu listu FATF-a.
Banjaluka24
Politika
GOJKOVIĆ: Serdarov odlazi, tajkuni ostaju, A NAROD ĆE DA PLAĆA CEH!
“Sjećate li se obećanih pompeznih investicija od milijardu KM, na ime navodnih ulaganja u termoelektranu Ugljevik i hidroelektranu Mrsovo? Bila je 2013. godina kada je vlast ponosno predstavlila ruskog oligarha Rašida Serdarova i položila kamen temeljac”, podsjetio je javnost Boris Gojković, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska.
Ističe da danas, 13 godina kasnije, nema ni cigle, ni struje, a ruski tajkun odlazi sa stotinama miliona KM, zahvaljujući “projektima na papiru”.
“Umjesto aktiviranja klauzule o raskidu ugovora zbog neispunjenja preuzetih obaveza, Elektroprivreda Republike Srpske za blizu 200.000.000 KM kupuje ‘Komsar’ novcem kojim građani plaćaju električnu energiju, firmu koja nema prihode, koja nije izgradila objekte i gdje je očigledno na djelu friziranje izvještaja”, poručio je Gojković.
Ako je posao, kako kažu iz vlasti, prešao u “Domaće ruke”, Gojković postavlja pitanje ko su domaći dušebrižnici, biznismeni, koji se pojavljuju kao posrednici, odnosno novi vlasnici udjela?
“Iza Serdarova, na kraju, ostaje samo pustoš, poljana i nagomilani dug koji je ERS preuzela na sebe, a imenovani je očigledno poslužio samo kao paravan za pranje novca domaćih moćnika”, zaključio je Boris Gojković, član Predsjedništva PSS.
Politika
POLTRONI I POLITIČKI “UHLJEBI” uništili su sistem u Srpskoj!
Rasulo u zdravstvu i u prosvjeti Srpske – poručili sindikalci i zaposleni u emisiji „Izazovi“ BN TV. Nekontrolisana poskupljenja u dahu ponište svako minimalno povećanje plate i prnzije koje je, istini za volju, u Srpskoj, najniže u regionu.
Mala plata radnika uzrok je lošeg zdravstvenog sistema, jasna je predsjednik samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske prim. dr Zorislava Lukić.
„Plata koju sam primala 2008. godine je bila veće nego plata koju dobijam danas.“
Linearno povećanje od 250 KM je diskriminacija radnika u zdravstvenom sistemu, ocjenjuje hirurg i predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Jovica Mišić.
„Ako uzmemo portire, vozače u hitnim pomoćima, spremačice, mi svi funkcionišemo zajedno. Ne možemo da radimo odvojeno.“
Prosvjeta takođe na niskim granama. Obećanja vlasti pala u vodu, razočarana je profesorka Slavica Marković.
„Povećanje koje čekamo, zapravo koje je sindikat tražio od 10 do 12 odsto, nije ispunjeno. Dobićemo 5 odsto. Od aprila dobićemo povećanje sa 1.910 KM na 2.007 KM. Pomak postoji, ali nije dovoljan.“
Ekonomista Bojan Kresojević postavlja pitanje zašto se povećanja plata rješava zakonski kroz povećanje koeficijenta, a ne povećanjem cijene rada.
„Upravo cijena rada je instrument preko koga bi se svim radnicima povećala plata jednako, a sa druge strane ako mijenjate koeficijent to bi značilo da se nešto mijenja sa složenošću posla što se u suštini
Medicinari krivca vide u bahatoj politici.
„Novac je javni, nije njihov. Tu leži veliki dio problema. Ljudi su se poistovjetili sa svojim funkcijama. Oni nisu svjesni da su oni u funkciji institucije, a nisu vlasnici institucija“, rekla je primarijus Lukić.
„Samo je još ostalo to da medicina ne trpi partijsko zapošljavanje. Ne može neko ko ima manje znanja i zvanja da dođe i da upravlja nama“, dodao je doktor Mišić.
To što je Đajić tražio povećanje plata je čisto politikanstvo, jasna je Lukićeva.
Stabilno društvo se gradi iz stabilne učionice, podvlači profesorka Marković.
„Ne možemo imati jaku ekonomiju i živjeti dostojanstveno ako mi nemamo obrazovane ljude u vlasti, a danas nam je veliki pokazatelj svega da sposobni nisu u vlasti.“
Kresojević napominje da je porazno da svi u regionu napreduju osim Srpske.
„Hrana (potrošačka korpa) je poskupjela za 84 odsto, a penzije su povećane za samo 55 odsto. Budžet Republike Srpske je porastao dva i po puta od 2014. do 2024. a u tom periodu plate su povećane samo za 70 odsto. U Srbiji su povećane za 120 odsto.“
Otpor mora biti snažniji, saglasne primarijus Lukić i profesorka Marković.
„Uzmite Francusku ili Grčku… Kada im ovjave da neće dobiti 13 platu njih bude 300 hiljada na ulici“, navodi primjer doktorka Lukić.
Profesorka Marković kaže da je skoro niko od roditelja djece nije podržao kada se pobunila jer djeca nemaju fiskulturnu salu u Doboju. Na pitanje zašto, odgovara:
„Zato što su saučesnici u rasulu.“
A rasulo pogoduje samo većini političkih uhljeba kojima se ne napušta zona komfora, poručeno je u Izazovima.
Politika
KRESOJEVIĆ: O stambenim kreditima IRB-a više neće odlučivati struka, VEĆ POLITIKA! (VIDEO)
Da li će se krediti odobravati za glasove ili po rodbinskoj vezi, upitao je on.
O stambenim kreditima IRB-a više neće odlučivati struka, već politika!
Rekao je ovo poslanik u Narodnoj skupštini, Bojan Kresojević.
-Do sada IRB je obezbjeđivao kreditna sredstva, a kreditnu sposobnost su određivale komercijalne banke. Sada je vlast odlučila da IRB kredite plasira direktno i da politika određuje ko može dobiti kredit – rekao je on.
Te upitao da li će se krediti odobravati za glasove ili po rodbinskoj vezi?
-Jedno je sigurno, kada politika bira klijente, krediti se ne vraćaju. Dokaz tome su direktni krediti Energoliniji, Farmlendu, Ekvatoru i drugima gdje IRB nije naplatio 150 miliona KM kredita. Kamatne stope je potrebno sniziti, ali na račun miliona koji se daju za marketing – zaključio je Kresojević.
-
Politika2 dana agoStanivukovićeva poruka SNSD-u “KRADU IDEJE, JER SVOJE NEMAJU”
-
Politika3 dana agoPOLITIČKI PROGON U HAN PIJESKU?! Stanivuković “Otkaz zbog PSS-a, OVO JE UDAR NA SLOBODU”
-
Politika2 dana agoJAVILA SE I SANJA VULIĆ “Veći standard u EU ne znači lakši život”
-
Politika2 dana agoDODIK OTIŠAO U AMERIKU! Niko ne zna šta je poenta odlaska
-
Region1 dan agoEU OBUSTAVILA FINANSIJSKU POMOĆ SRBIJI! Kos “Ponovo vidimo nazadovanje”
-
Uncategorized2 dana agoBANJALUKA VRAĆA DUŠU GRADA! Položen kamen temeljac za Sahat-kulu, Stanivuković ispisuje istoriju!
-
Hronika2 dana agoPORODILJI “OTIMAO” PARE! Načelnik poreske joj uzimao 200 KM mjesečno, ONA SVE PRIJAVILA POLICIJI!
-
Region2 dana agoVELIKA TRAGEDIJA U CRNOJ GORI: Dječak poginuo u balon sali
