Connect with us

Zanimljivosti

Britanci su duže od 150 godina plaćali porez na prozore

Porez na prozore je bio porez na imovinu, izvorno uveden 1696. godine za vrijeme vladavine kralja Vilijama II. Tokom 18. i 19. vijeka porez je nametnut u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj.

Tokom 17. vijeka mnogi su se protivili porezu na dohodak jer je zahtijevao otkrivanje ličnih primanja. Vlada je smatrala nametljivim uplitati se u takve privatne stvari, a smatralo se da je to potencijalna prijetnja sigurnosti.

Porez na prozore uveden 31. decembra 1696. godine kako bi zamijenio porez na ognjište (porez koji se temelji na broju kamina na imanju).

Bogati ljudi živjeli su u velikim kućama s puno prozora pa su plaćali više poreza, siromašni su živjeli u malim kućama s malo prozora pa su plaćali manje. Porez se stoga smatrao pravednim.

Kada je Vilijam Pit mlađi postao premijer 1783. godine u dobi od 22 godine, britansko ekonomija bila je na rubu katastrofe. Državni dug iznosio je 250 miliona funti, što je 20 puta više od godišnjeg prihoda od poreza. Pojavila se mogućnost nacionalnog bankrota.

Zbog teške ekonomske situacije u Britaniji, Pit je odlučio povećati porez na prozore, utrostručivši ga 1797. godine. Porez se smatrao prilično isplativim, teško ga je izbjeći jer su se prozori lako mogli prebrojati izvan zgrade. Bio je to oblik direktnog poreza koji su plaćali oni koji su ga najviše mogli priuštiti.

Kad je povećao porez na prozore, hiljade su prozora preko noći zazidane ili pokovane daskama. Zazidani prozori mogu se i danas vidjeti na nekim starim imanjima. U Edinburghu je postojala stambena zgrada koja je imala cijeli sprat spavaćih soba bez prozora.

Porez se pokazao nezdravim. Siromašnima je uskraćeno svjetlo i zrak. Čarls Dikens je primijetio probleme s porezom.

„Izreka ‘besplatno kao zrak’ postala je zastarjela Zakonom parlamenta. Ni zrak ni svjetlost nisu bili besplatni od uvođenja poreza na prozore. Dužni smo platiti za ono što priroda izdašno opskrbljuje sve, a siromašni koji ne mogu priuštiti troškove oskudijevaju u dvije najhitnije životne potrebe“ kazao je Dickens 1850. godine.

Negativan uticaj poreza na zdravlje bio je dobro poznat od ranog osamnaestog vijeka i o njemu se pisalo u pamfletima i popularnim baladama. Oni koji su živjeli u nastambama bez dovoljno svjetla i ventilacije bili su podložniji epidemijama tifusa, malih boginja i kolere.

Prema izvještaju dr. DB Reida o sanitarnom stanju Sunderlanda, objavljenom 1845. godine, lokalni zdravstveni odbor je svjedočio vrlo lošem učinku i djelovanju poreza na prozore, jednoglasno mišljenje je bilo da je prekrivanje brojnih prozora uzrokovano željom njihovih vlasnika da izbjegnu plaćanje poreza, u vrlo mnogo slučajeva bio primarni uzrok mnogih bolesti i smrtnosti.

Porez na prozore imao je i druge posljedice. Proizvodnja stakla trebala je biti rastuća industrija u to vrijeme. Međutim, podaci pokazuju da je tokom 1810.-1851. proizvodnja stakla u Britaniji ostala ista uprkos tome što je u to vrijeme došlo do stambenog procvata. Britanski porez na prozore ukinut je 1851. godine, 156 godina nakon što je prvi put uveden.

Related Topics:

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVJEROVATAN SLUČAJ U BELGIJI: Zmija dobila 12 mladunaca bez mužjaka

Stručnjaci zoološkog vrta Pakavi park u belgijskom Olmenu ostali su iznenađeni nakon što je ženka bjelousne bambusove zmije donijela na svijet 12 mladunaca iako godinama nije bila u kontaktu s mužjakom.

To je izuzetno rijedak slučaj, saopštili su danas, 15. jula, stručnjaci iz zoološkog vrta.

Veterinar Tim Bauts rekao je da je odmah posumnjao na neobičan događaj kada su ga čuvari obavijestili da je zmija Marija dobila mladunce, jer u njenom terarijumu dugo nije bilo mužjaka, prenio je VRT.

Objašnjenje je pronađeno u fenomenu koji se naziva “partenogeneza”, odnosno obliku razmnožavanja bez oplodnje mužjakom, prenosi Tanjug.

Kod nekih vrsta gmizavaca ženke mogu same da se razmnožavaju kada nema mužjaka, kako bi se nastavila vrsta.

Bauts je objasnio da se u tom procesu jajna ćelija spaja sa dijelom ćelije koji bi inače propao, čime nastaje embrion sa gotovo identičnim genetskim materijalom majke.

Mladunci nisu potpuno isti kao majka, ali su joj genetski veoma slični.

Foto: Jean Paul Montanaro/Pexels
Foto: Jean Paul Montanaro/Pexels

Svih 12 mladunaca su mužjaci.

Iako ovaj način razmnožavanja može da pomogne opstanku vrste, čuvari su mladunce odmah odvojili od majke jer postoji opasnost da bi ih ona pojela.

Zmija, koja ranije nije imala ime, dobila je ime Marija po simbolici “bezgrešnog začeća”.

Bauts se našalio da bi, pošto je dobila 12 mladunaca, mogli da ih nazovu po apostolima.

Veterinar je naveo da je partenogeneza veoma rijetka pojava.

Ranije je zabilježena, između ostalog, kod komodskih zmajeva u londonskom zoološkom vrtu, ali se nikada ranije nije dogodila u Belgiji niti kod ove vrste zmije.

Posjetioci Pakavi parka već mogu da vide mladunce.

Nastavi čitati

Aktuelno