Connect with us

Politika

Cvijanović: Poziv Šmitu iz Evropskog parlamenta je najobičnija podvala

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da poziv OHR-u da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, koji je uputila koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj, nema veze sa brigom za demokratiju, već je riječ o najobičnijoj podvali u režiji političkog Sarajeva i bošnjačkih lobista u Evropskom parlamentu koji su usprotivili rješenjima koja ne odgovaraju Bošnjacima.

– Njih da interesuje demokratija, oni bi davno pozvali na raport sve dosadašnje visoke predstavnike koji su izmrcvarili ustavni sistem BiH i iživljavali se na nadležnostima Republike Srpske – istakla je Cvijanović.

“Neki Kristijan Šmit”

Na pitanje Srne da prokomentariše i njihov poziv da Kristijan Šmit bude saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove da bi, kako je navedeno, razjasnio razloge za svoju nedemokratsku mjeru, predsjednik Republike Srpske je rekla da ta zakašnjela reakcija u slučaju Šmita, čiji legitimitet osporavaju institucije Republike Srpske, u tom smislu i ne znači ništa osim borbe između evropskih parlamentaraca zavisno od toga da li podržavaju bošnjačku ili hrvatsku stvar.

– Znači, ništa principijelno i ništa što bi pomoglo BiH da živi svoj normalan ustavni život u kojem svi narodi imaju svoja ustavna prava. Nažalost, evropske institucije su ostale nijeme na sve nedemokratske akcije međunarodnih predstavnika, što je prilično žalosna činjenica.

Nama ne treba Evropski parlament u kojem se neko sjetio 2022. godine da neki Kristijan Šmit nema neko pravo, već iskrene demokrate koje bi još davno osporile takav brutalni, nepravni intervencionizam koji urušava ustavni sistem i pogoduje političkim apetitima jednog od tri konstitutivna naroda u BiH – naglasila je Cvijanović.

Ustavna prava

Da su to radili i da su stimulisali unutrašnji dijalog domaćih aktera, ukazala je Cvijanović, ne bi se niko ni morao boriti za svoja ustavna prava, već bi ih u potpunosti upražnjavao.

Predsjednica RS upitala je i kako su demokratski izabrani poslanici Evropskog parlamenta naprasno, sada, nakon višegodišnjeg ćutanja, postali zabrinuti zbog nedemokratskih metoda neizabranih stranaca?

Koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj pozvala je OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, a Kristijan Šmit će biti saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove, objavila je član Evropskog parlamenta Tineke Strik.

Politika

IZMJENJEN DNEVNI RED: NSRS danas o rezoluciji o Srebrenici, zakon o NVO pretposljedna tačka

U Banjaluci je počela sjednica Narodne skupštine Republike Srpske sa izmjenjenim dnevnim redom.

Na prvom mjestu po novom dnevnom redu koji je usvojen na početku sjednice našla se rezolucija o Srebrenici, dok je zakon o NVO koji je izazvao dosta pažnje prebačen na pretposljednju tačku dnevnog reda, što znači da se o njemu neće danas raspravljati.

Takođe, na prijedlog Vlade Republike Srpske povučena je tačka dnevnog reda o platama sudija i tužilaca u Republici Srpskoj.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je uoči ove sjednice da će Parlament na današnjoj zauzeti stav o najavljenoj antisrpskoj rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

On je napomenuo da je ova rezolucija rezultat jednostrane akcije bošnjačkih predstavnika i da ovaj dokument mimo Ustava i zakona zagovaraju moćni politički faktori, s ciljem satanizacije Republike Srpske.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi da razmatraju i Prijedlog deklaracije o protivljenju otvaranju rudnika litijuma, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na teritoriji opštine Lopare.

Pred poslanicima trebalo bi da se nađe i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske, te Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o javnim tužilaštvima Republike Srpske, svi po hitnom postupku, kao i Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Na dnevnom redu bi se trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, po hitnom postupku.

Nastavi čitati

Politika

DANAS NA SKUPŠTINI: Zakon o stranim agentima u RS krši sporazume BiH s EU

Prijedlog zakona o stranim agentima, kojim će biti propisano donošenje posebnog registra organizacija koje će biti proglašene agentima stranog uticaja, danas će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske.

Nezvanično, saznali smo da su vođeni intenzivni razgovori s predstavnicima Vlade RS o tome da se zakon povuče, međutim iz Ministarstva pravde RS nam je juče zvanično potvrđeno da će se zakon naći na dnevnom redu.

Ukoliko zakon bude usvojen u trenutnoj formi, on bi mogao donijeti probleme RS, ali i BiH, jer Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, potpisan 2008, a koji je stupio na snagu 2015, osim obilnih finansijskih sredstava za BiH i njene entitete predviđa i prava i obaveze BiH prema EU. Ovaj sporazum je važan jer je obavezujući međunarodni ugovor na osnovu kojeg je BiH, pa samim time i RS, dobila milijarde evra evropskog novca za reforme, infrastrukturne projekte, budžetsku podršku i druge vidove grantova. Sporazum, međutim, ne predviđa samo dobijanje evropskog novca, već i obaveze BiH i drugih nivoa vlasti u njoj.

Primjera radi, član 112 ovog sporazuma predviđa da je dodjeljivanje novca i grantova organima u BiH uslovljeno poštovanjem demokratskih principa, posebno kad je riječ o slobodi govora, izražavanja i omogućavanja aktivizma i djelovanja civilnog sektora. To je istaknuto i u samoj preambuli dokumenta u kojem se ističe da BiH mora da se pridržava Kopenhaških kriterijuma, koji se odnose ne samo na demokratiju i temeljna ljudska prava, već i na ekonomske reforme i usvajanje pravne stečevine EU.

To bi značilo da bi EU, na osnovu ovog sporazuma, imala pravo da suspenduje finansijsku pomoć i podršku u RS, ako ne bude bilo pridržavanja odredaba ovog sporazuma. BiH je, inače, jedina zemlja u regionu koja je prema izvještaju Evropske komisije o napretku nazadovala po pitanju osnovnih ljudskih prava i sloboda.

BiH je podnijela kandidaturu za članstvo u EU, koja je odobrena i na osnovu koje su otvoreni pregovori upravo na temelju potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a u 14 ključnih evropskih prioriteta sloboda medija i aktivizam su posebno naglašeni kao neophodni uslovi koje BiH mora da ispuni. Osim toga, u Planu za rast EU, koji formalno još nije odobren za BiH jer je zemlja zakasnila sa slanjem liste reformi, finansijska podrška posebno je uslovljena poštovanjem temeljnih ljudskih prava i sloboda.

U Banjaluci je juče održano nekoliko okruglih stolova i tematskih radionica posvećenih medijima i civilnom aktivizmu povodom donošenja ovog zakona, a u organizaciji Demokratskog centra Igora Davidovića održana je debata “Civilno društvo i njegovi domašaji – izazovi slobode i prijetnji”, kojoj su prisustvovali novinari i aktivisti iz Republike Srpske i Srbije te Ferdinand Konig, portparol Kancelarije EU u BiH.

Dejan Lučka, pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, rekao je “Nezavisnim” da su EU, izvjestioci UN, Venecijanska komisija, Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju i druge relevantne organizacije dale negativne komentare vezano za ovaj zakon, ali da nijedna sugestija nije uvažena.

Tvrdi da zakon diskriminiše organizacije koje će biti označene kao agenti stranog uticaja od drugih neprofitnih organizacija, a ograničava i njihovo polje djelovanja. Pojasnio je da je poseban problem široko tumačenje pojma politička aktivnost, pa se, na primjer, može očekivati da će članovi organizacija koje su označene kao strani agenti biti spriječeni da učestvuju u javnim raspravama o zakonskim rješenjima.

“Stav civilnog sektora i većine međunarodnih organizacija je da je ovakav zakon nepotreban i da u cijelosti ne bi trebalo da bude usvojen jer je toliko loš da bi ga se teško moglo popraviti”, smatra on.

Nastavi čitati

Politika

Danas nastavak suđenja DODIKU I LUKIĆU

U Sudu BiH danas će biti nastavljeno suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i Milošu Lukiću, vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske, a zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Prema rasporedu suđenja sa sajta Suda BiH, nastavak suđenja Dodiku i Lukiću predviđen je za 13 časova.

Na prethodnom ročištu, Sud BiH i odbrana nisu prihvatili kao dokaz Tužilaštva BiH Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma jer je riječ o “dokumentu” koji je Tužilaštvo BiH skinulo sa internet stranice UN.

Nastavi čitati

Aktuelno