Connect with us

Društvo

Đajić neće na vrijeme završiti garažu od 35 miliona KM

Parking garaža kod Univerzitetsko – kliničkog centra u Banjaluci za čiju je izgradnju izdvojeno 35 miliona maraka neće biti završena krajem ovog mjeseca kako je to predviđeno ugovorom.

Na tabli koja daje osnovne informacije o ovom projektu kao rok za završetak se navodi septembar ove godine.

Međutim, ne treba biti građevinski inženjer da bi se zaključilo kako to neće biti ispoštovano.

Direktor i vlasnik preduzeća “Marković invest RM” iz Laktaša, koje je dobilo ovaj izuzetno vrijedan posao Rade Marković kaže kako je novi rok za završetak, kraj ove godine.

“Rok je dvanaesti mjesec ove godine, otprilike će biti tada. Imali smo velike probleme sa cijenama materijala koje su ludovale i mijenjale se na svakodnevnom nivou. Trudimo se i borimo maksimalno”, kazao je Marković.

On nije spominjao probleme oko slijeganje zemlje, a o kojima se mnogo pisalo u posljednje vrijeme. Uprava UKC-a na čelu sa direktorom Vladom Đajićem ih je uglavnom negirala ili pokušavala da ublaži.

Podsjećamo, neimari su potporne zidove koji su se pod teretom zemlje nakrivili podupirali bagerom.

Slučaj je krajem jula ispraćen i od strane Inspektorata Republike Srpske, čiji su inspektori utvrdili kako nije bilo nepravilnosti u pogledu gradnje objekta.

Inače, gradanja objekta treba da se realizuje u dvije faze. Prva obuhvata garažu sa 2.500 parkig mjesta na četiri etaže, dok će se u drugoj fazi graditi komercijalni sadržaji.

Radovi su počeli u junu 2020. godine, a dogovoreno je da se plaćanje vrši u 50 jednakih rata. Prema računici iz Uprave UKC-a, kroz naplatu parkinga trebala bi da se otplati za 17 godina.

Informacije smo pokušali da dobijemo i od direktora Đajića, ali nam se na telefon nije javljao. Do objave ovog teksta odgovore na naša pitanja nismo dobili ni od službe za informisanje UKC-a.

Društvo

OVO JE STVARNA EKONOMSKA SLIKA! “Najveći pokazatelj siromaštva je kad PREKO POLOVINE PRIMANJA TROŠIMO NA HRANU”

I dok cijene galopiraju, plate i penzije jedva da kaskaju, a građani, većinu onog što zarade, troše upravo na hranu. Da li su mjere nadležnih korak ka rješavanju, sada već hroničnog problema u našoj zemlji, ili kap u moru?

Većinu onoga što zarade, potroše na hranu – To je svakodnevica građana naše zemlje.

Prema podacima Agencije za statistiku, cijene pojedinih namirnica su se u posljednjih pet godina udvostručile. Kada je riječ o cijenama osnovnih životnih namirnica, brašno i ulje sada plaćamo 30ak odsto skuplje nego 2019. godine. Mlijeko je u prosjeku 40% skuplje, a cijene mesa, u zavisnosti od vrste, od 2019. Godine su porasle od 4 do 7 maraka. Situacija je nešto drugačija sa povrćem i voćem.

“Čemu nije sezona znači da su cijene visoke, grožđe je sad 12 maraka, a u sezoni bude 3 marke”, kaže Zorica Gavrić, prodavac na pijaci.

Mnoge stvari predviđene potrošačkom korpom, poput rekreacije, kulture i putovanja, za mnoge su samo pusti san.

“To je najveći pokazatelj siromaštva kad preko polovice primanja trošimo na hranu, a na zapadu se troši 20% na hranu. Vlastite proizvodnje nemamo, tuđu nismo platili, ako se zaustavi uvoz, mi smo objektivno gladan narod”, smatra ekonomista Aleksa Milojević.

Nedostatak domaće proizvodnje i trgovačke marže samo su neki od razloga koji su kumovali trenutnom stanju, a mjere nadležnih su tek vrh ledenog brijega.

“Od kontrolisanih 15 nadozora se pokazalo da je čak njih 12 kršilo uredbu zbog stimulativne kaznene politike, jer u tom periodu dok ne primjenjuju, dok dođe inspekcija oni su više zaradili. Gledajući ove podatke to se naprosto nije osjetilo u stvarnom životu”, navodi Božana Radomir iz saveza sindikata Republike Srpske.

Podaci ombudsmana za zaštitu potrošača pokazuju da, dok je na globalnom nivou hrana skuplja za 20%, u Bosni i Hercegovini taj postotak varira od 00 do čak 400 odsto. Računica možda jeste jasna, ali od nje boli glava.

(BHRT) Foto: Mondo/Samir Cacan

Nastavi čitati

Društvo

MALVERZACIJE ZBOG POVEĆANJA MINIMALCA! Pojedini poslodavci ne isplaćuju topli obrok radnicima

Nakon što je minimalna plata u Federaciji BiH povećana na 1.000 KM, sve je više slučajeva da su poslodavci prestali s isplatom toplih obroka tamo gdje to nije definisano kolektivnim ugovorom.

Zbog toga je sve više primjedbi na društvenim mrežama, a do ovih informacija je došao i predsjednik Saveza samostalnog sindikata (SSS) BiH Selvedin Šatorović.

Samim time ono što dobiju radnici neće biti nikakvo značajno povećanje plata.

Rukovodilac Porezne uprave FBiH po ovlaštenju Vlade FBiH Admir Omerbašić je pojasnio za „Dnevni avaz“ da oni nemaju podatke o isplati toplih obroka i da to nije kažnjivo.

– Ono što mi možemo uraditi jeste obratiti dodatnu pažnju, pogotovo ako imamo prijavu koji su to porezni obveznici, možemo to provjeriti. Porezni obveznici su dužni samo da šalju mjesečni izvještaj, gdje mi vidimo koja je bruto i neto plata, koliko je poreza plaćeno – kazao je Omerbašić.

Pojašnjava da je topli obrok vid neoporezivog prihoda i da oni mogu tretirati to samo ako je topli obrok isplaćen u iznosu višem od dozvoljenog.

– Ako je neko do sada prikazivao topli obrok, a sada to prikazuje kao minimalac tu stavlja sumnju da je i do sada isplaćivao platu, a prikazivao kao topli obrok koji je neoporeziv što predstavlja potencijalno krivično djelo poreske utaje.

Ako obveznik koji je plaćao 700 platu uz 300 toplog obroka, a isplati sada 1000 + 0 ostavlja se sumnja da je prije tih 300 bila plata što je oporezivo.

PU će vršiti kontrole kako redovne tako i po prijavama koje nam pristižu te nećemo dopustiti zloupotrebu poreznih propisa – poručio je Omerbašić.
Predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović kazao je da ovo otvara priču o iskrenosti poslodavaca kada kažu da su oni spremni isplaćivati i višu plaću od 1.000 KM.
Minuli rad

– To je rasvijetlilo cijelu priču negodovanja o minimalnoj plaći, jer sada radnici mogu shvatiti da, u slučaju da nije donesena odluka o minimalnoj plati, oni nikada ne bi doživjeli da dobiju platu od 1.000 KM. Važno je potcrtati da iznos minimalne plaće od 1.000 predviđa samo osnovnu plaću, tu se ne uvrštavaju minuli rad, noćni rad, rad u otežanim uslovima, a samim tim ni topli obrok i prijevoz – kaže Šatorović za „Avaz“.

Ističe da je topli obrok neoporezovan do 14 KM dnevno i da ne vidi niti jedan razlog zašto se on prestao isplaćivati.
Inspekcijski nadzor

Šatorović je poručio da se radnici trebaju obratiti SSSBiH s informacijama o kojim kompanijama je riječ i da će oni poslati inspekcijske nadzore te tražiti objašnjenje zašto poslodavci koji su ranije isplaćivali topli obrok, to više ne čine.

– Pored svih uredbi koje su išle naruku poslodavcima u smislu subvencija i refundacija novih dopirnosa i mogućnosti da povećaju plaće do 450 KM neoporezovano, kao odgovor imamo ovu priču – rekao je Šatorović.
Namjera Uredbe o minimalnoj plati je bila da ona iznosi 1.000 KM, a da to s doprinosima bude 1.200 ili 1.300 KM, kaže Šatorović.

Nastavi čitati

Društvo

NEKI SU BEZBJEDONOSNO INTERESANTNA LICA! Tramp deportuje stotine Balkanaca iz Amerike!

U Americi se decenijama primjenjuju zakoni za hapšenje i deportaciju prekršilaca imigracionih prava.

Prema podacima Imigracione službe SAD iz januara ove godine, za deportaciju su određeni i državljani zemalja Zapadnog Balkana, bez obzira da li su u pritvoru ili na slobodi:

Bosna i Hercegovina – 185
Tzv. Kosovo – 118
Crna Gora – 68
Severna Makedonija – 341
Hrvatska – 126
Srbija – 50
Slovenija – 16

Iz nekadašnje Jugoslavije ukupno 845 osoba.

Brojke pokazuju da trenutno ima 1.445.549 stranih državljana koji se nalaze na ICE-ovoj listi nepritvorenika i imaju konačne naloge za deportaciju, javlja iza Vašingtona Ivica Puljić za Al Džaziru.

U ovoj zemlji živi oko 51,5 miliona ljudi koji nisu rođeni u SAD. 3/4 njih je u Americi legalno, a 49 odsto su američki državljani/državljani, 5 odsto ima studentsku, radnu ili diplomatsku vizu, dok je 27 odsto bez dokumenata, što čini 13,7 miliona ljudi bez dokumenata koji žive u Sjedinjenim Državama.

Od preuzimanja dužnosti 20. januara, američki predsjednik Donald Tramp intenzivira hapšenja i deportacije migranata bez dozvole boravka, uprkos oštrim kritikama građanskih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Proglasio je vanredno stanje na granici Sjedinjenih Država i Meksika.

Osim toga, američki Kongres donio je stroži zakon o migracijama pod nazivom „Lakes Riley Act“. Prema tom zakonu, migranti bez važećeg statusa boravka sada mogu da se zadrže u imigracionim centrima ne samo zbog teških krivičnih dela, već i zbog manjih prekršaja, recimo zbog krađe u prodavnici.

U prvoj nedjelji Trampovog drugog mandata uhapšeno je gotovo 2.400 migranata, a američka agencija ICE zadužena za granice otada svakodnevno objavljuje nove podatke o hapšenjima. Navodno su hapšenja usmjerena prvenstveno na migrante s prethodnim krivičnim presudama, piše Dojče vele, a prenosi SerbianTimes .

Nastavi čitati

Aktuelno