Connect with us

Biznis

EVROPSKA KOMISIJA O GASOVODU: Pomoći ćemo ako BiH kandiduje ozbiljan prijedlog

Južna interkonekcija ostaje jedan od najvažnijih projekata Investicionog okvira za zapadni Balkan, rečeno je “Nezavisnim” u Evropskoj komisiji.

U Evropskoj komisiji su nam rekli da bi izgradnja ovog gasovoda povezala Hrvatsku sa BiH u južnom dijelu zemlje kroz račvanje od Novog Travnika ka Mostaru.

“Ukoliko bude kandidovan ozbiljan projektni prijedlog, za ovaj projekat mogu biti odobrena i grantna sredstva iz Investicionog fonda za zapadni Balkan. Evropska komisija takođe pruža aktivnu podršku bh. vlastima u potrazi za sufinansiranjem od strane međunarodnih finansijskih institucija”, naveli su nam oni.

Podsjećanja radi, Džejms Obrajan, pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Država, prije nekoliko dana u Sarajevu pozvao je da se ovaj projekat, kojim bi se iz Hrvatske osigurao drugi izvor gasnog snabdijevanja, hitno realizuje, a za blokadu je neuobičajeno direktno optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu FBiH koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvođenje projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa”, rekao je Obrajan.

Na prozivke Obrajana juče je odgovorio i Čović, koji ne odustaje od prijedloga da sjedište firme bude u Mostaru, a ne da to bude sarajevski “BH gas” kako žele SAD, napominjući da bi i to preduzeće, kao što je to i “BH gas”, bilo u vlasništvu FBiH.

“Tom kompanijom ili prostorom ne može upravljati firma u kojoj nema uposlen nijedan Hrvat, u menadžementu, u nadzornim odborima…”, rekao je Čović.

Kako nezvanično saznajemo, američka administracija je još prije gotovo dvije godine sugerisala partnerima iz FBiH da se promijeni upravna struktura u “BH gasu”, i smatraju da bi osnivanje nove kompanije oduzelo mnogo vremena za uspostavljanje i uhodavanje u posao.

Čović, međutim, tvrdi da osnivanje kompanije u Mostaru ne bi probilo rokove i tvrdi da bi projekat profunkcionisao do juna naredne godine, u skladu s planom.

“Ja sam vrlo precizno rekao – u svom govoru nemam luksuz govoriti kako mi neko sugeriše. Naš prijedlog je vrlo jasno napisan – predat je i američkoj administraciji, ali i Vladi FBiH. Pisali su ga eksperti na najvišim energetskim standardima kojima se želimo sutra povezati, jer ova plinska interkonekcija veže se sa Hrvatskom”, rekao je Čović.

Prema podacima koje smo dobili iz Investicionog fonda za zapadni Balkan, projekat bi koštao 99,9 miliona evra, a od toga EU bi dala grant od 1,6 miliona evra, Američka agencija za razvoj USAID bi dala oko 420.000 evra granta, a grant od 400.000 obezbijedio bi i sam Fond. Osim toga, Fond bi bio možda još uvijek spreman, ukoliko stigne kvalitetan prijedlog iz BiH, obezbijediti još 20 miliona evra u grantu. BiH bi trebalo da doprinese sa 11,2 miliona evra svojih sredstava, a ostatak bi se tražio od međunarodnih finansijskih institucija.

Kako saznajemo, Obrajan je prošle sedmice u Briselu razgovarao s finansijerima kako se ne bi odustalo od ovog projekta i njegovog finansiranja jer SAD ne žele prihvatiti da ne dođe do njegove realizacije.

Iako ovaj projekat nema finansijsku vrijednost za SAD, one žele da se što veći dio energetskih potreba Evrope rješavaju preko svih drugih izvora osim Rusije, zbog čega su podržali izgradnju terminala za tekući gas na Krku, preko kojeg bi gas stigao u BiH. Zahvaljujući gasu iz SAD, nakon što je “Gazprom” prekinuo snabdijevanje Evrope, cijene gasa nisu skočile na nekoliko hiljada dolara, koliko su ruske vlasti očekivale. Međutim, Evropa je zabrinuta nakon što su vlasti SAD nedavno stopirale nove projekte za gasne izvore i terminale, jer žele da provjere njihovu usklađenost s ekološkim ciljevima administracije. Naime, Džo Bajden, američki predsjednik, u izbornoj kampanji obećao je da će preispitati sve projekte za fosilna goriva, a u jeku izborne kampanje za predsjedničke izbore u novembru njegova izborna baza od Bajdena očekuje odlučnu ekološku akciju. Ako projekti iz SAD budu zadržani duže vrijeme, to bi, kako strahuju evropske kompanije oslonjene na gas kao osnovni energent, moglo ugroziti njihovu proizvodnju na srednji i duži rok. Američki mediji upućeni u ovu problematiku se pozivaju na izvore koji ističu da će stopiranje novih projekata trajati najmanje do održavanja izbora u novembru.

Biznis

MILIJARDE PROFITA ZBOG VEĆIH KAMATA: Rekordna zarada evropskih bankara prošle godine

Najveće evropske banke su prošle godine prvi put premašile profit od 100 milijardi eura, nakon što je povećanje kamatnih stopa omogućilo rekordnu zaradu za većinu od njih.

Neto prihod 20 najvećih banaka kontinentalne Evrope, koje su iznijele rezultate, porastao je na 103 milijarde evra sa 78 milijardi evra godinu dana ranije.

Tri četvrtine te grupe ostvarilo najveći profit u svojoj istoriji, a porast profitabilnosti omogućio je bankama da povećaju iznos novca koji vraćaju investitorima i ojačaju svoje akcije.

Iako će ogroman skok profita biti teško ponoviti jer talas visokih stopa popušta, mnoge banke su optimistične da će im rastući prihodi od naknada omogućiti da nastave da uvećavaju profit, prenose Poslovne novine.

Nastavi čitati

Biznis

“OVO JE DNO DNA” Najveći investitor u Srpskoj odlučio da ZAMRZNE, KONZERVIRA i POVUČE sve svoje investicije

Jedan od najvećih investitora u Republiku Srpsku, Rodoljub Drašković, predsjednik Swisslion poslovnog sistema, definitivno je odustao od daljih ulaganja u ovaj entitet.

Drašković je još sredinom prošle godine najavio da više neće investirati u RS i da se okreće susjednim državama. No, tek ovih dana postalo je kristalno jasno da se nije šalio i da je svoj novac definitivno preusmjerio u druge države.

Kako smo izvijestili ove sedmice, Drašković je krenuo u investiciju tešku čak 50 miliona evra u vojvođanski grad Vršac, gdje je dobio punu podršku lokalnih vlasti.

Tamo ima ili gradi vinograde, dvorac, kompleks sa eko-turističkim i rekreativnim sadržajem, resort, hotel sa vinskim podrumima, salonima, apartmanima…

Osim toga, u jednom intervjuu početkom ove godine je ispričao da je počeo i s ulaganjima u Makedoniju.

– U Makedoniji trenutno radimo na projektu turističkog razvoja Prespanskog jezera. Vlada Makedonije mi je dala državljanstvo te zemlje, što me dodatno obavezuje da se maksimalno uključim u razvoj privrede Makedonije – rekao je tada.

Drašković je rođen u BiH i poznat je kao najveći investitor u istočnoj Hercegovini.

Sagradio je poznati Grad Sunca kod Trebinja, odnosno akva park, halu sportova, zatvoreni bazen, fitnes centar, otvorene terene za sve sportove, igrališta za djecu, igraonice, spa centar, hotel Panoramu sa 5 zvjezdica, Bijeli grad sa preko hiljadu smještajnih jedinica za turiste, kongresni centar, Etno selo, Varoš čaršiju itd.

On je još ljetos najavio da diže ruke od investiranja u RS i to zbog korupcije.

– Definitivna odluka Rodoljuba Draškovića je da zamrzne, konzervira i povuče sve svoje investicije iz Trebinja, jer nema namjeru da investira teško stečeni kapital i svoju energiju u korumpiranom političkom i privrednom ambijentu, kakav je danas u Trebinu i cijeloj Republici Srpskoj – rekao je tada njegov tim.

Drašković je tada poručio da će investicije usmjeriti na Srbiju i Crnu Goru, a kompanije iz BiH će kaže prepustiti supruzi.

U intervjuu početkom ove godine je rekao da je u Hercegovinu investirao više nego svi zajedno u njenoj istoriji.

– Da je bilo zdravog političkog ambijenta i da su slijedili moju viziju privrednog razvoja mogli smo uraditi daleko više. Djela govore sve ono što smo uradili za poslednjih 15 godina – naveo je tada.

Inače, Drašković je već godinama razočaran u sistem u RS, pa njegova odluka nije došla iznenada.

Gostujući u jednoj televiziijskoj emisiji prije nekoliko godina, rekao je da “Republika Srpska dno dna Evrope”. Pojasnio je da je stanje u RS rezultat dugogodišnje autokratije i volje jednog čovjeka, piše BiznisInfo.ba.

Nastavi čitati

Biznis

MASOVNI OTKAZI U NJEMAČKOJ: Ukida se 16.000 radnih mjesta

Softverska kompanija SAP namjerava da ukine 8.000 radnih mjesta širom svijeta, Continental 7.150, Bosh 1.200. I ZF Friedrichshafen i Volkswagen objavili su da im više neće biti potrebno toliko zaposlenih, a tu je i građevinska industrija gdje su otkazi već počeli.

Nije bolje stanje ni kada su banke u pitanju, a novi šef Bayera, Bil Anderson, najavio je novu strukturu farmaceutskog giganta i stavio do znanja da će biti manje zaposlenih.

Kako se navodi, jedan od razloga jesu troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je još i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju.

“Naš svijet rada postaje sve brži i kompleksniji. Promjena je normalno stanje, a na to moramo da pronađemo odgovor – kaže Juta Rump iz Instituta za zapošljavanje i svijet rada u Ludvigshafenu”, prenosi DW.

Ekonomska istraživanja IFO iz Minhena, pokazala su da nije najbolja situacija ni za samozaposlene i kompanije sa manje od devet zaposlenih u Njemačkoj. Džimdo-ifo indeks poslovnog raspoloženja za samozaposlene, koji minhenski institut objavljuje od avgusta 2021. godine, u januaru je pao na minus 22,6 poena sa decembarskih minus 17,5 poena.

Vrijednost ovog indeksa je u proteklim mjesecima takoreći u konstantnom padu. Veliki broj anketiranih samozaposlenih, čak 47,9 posto, se u januaru žalio na mali broj narudžbina, navodi se na sajtu IFO.

“Opšte ekonomsko okruženje je sve nepovoljnije za samozaposlene”, zaključuje stručnjak IFO Katrin Demelhuber, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno