Connect with us

Društvo

EKOLOŠKI PROBLEM BEZ RJEŠENJA Obećanja, sastanci, najave – dok OTPAD PREKRIVA DRINU kod Višegrada (FOTO/VIDEO)

Ogromna količina plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada ponovo se našla u žiži javnosti kada su brojni svjetski mediji prenijeli vijest o smeću sa šokantnim fotografijama i video snimcima.

Aktivisti za životnu sredinu iz Višegrada upozoravaju da bi stanje bilo puno bolje da se poštuje važeća Strategija upravljanja otpadom u RS, a iz Vlade RS ukazuju na činjenicu da ovo smeće nije isključivo problem Republike Srpske i BiH već i susjednih država.

Najdeblji kraj izvlači opština Višegrad, dok nadležni iz Srbije i Crne Gore, odakle se takođe smeće slijeva u Drinu, godinama žmure na ovaj ekološki problem.

Neadekvatno odlaganje otpada, divlje deponije i odsustvo vaspitanja i ekološke svijesti svakodnevno donose sve više smeća, posebno kada su velike padavine i porast vodostaja. Smeće se skuplja na mreži (lančanici) na Drinskom jezeru uzvodno od Hidroelektrane Višegrad. I sada, kao i prethodnih godina, radnici ovog postrojenja, u skladu sa mogućnostima vade smeće iz rijeke i odvoze ga na deponiju kako ne bi došlo do veće katastrofe.

Iz Vlade RS za Mondo tvrde da su svjesni ovog problema, te da su pozivali na sastanke sa nadležnima iz susjednih država nakon čega su imenovane stručne komisije, ali da je pandemija koronavirusa spriječila „ispunjenje svih ciljeva“.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske problem plutajućeg otpada na rijeci Drini koji se sakuplja ispred HE Višegrad, je prepoznalo i u strateško-planskim dokumentima (Strategija upravljanja otpadom 2017-2026, Republički plan upravljanja otpadom 2019-2029), kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crnu tačku“. Izvor navedenog problema, nije u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle navedeni otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine”, kažu u ministarstvu.

Koliko otpada se nakupi kod hidroelektrana u RS?
U Strategiji upravljanja otpadom 2017-2026. godine problem plutajućeg otpada kod HE Višegrad naveden je kao jedna od “crnih tačaka” u RS, zajedno sa HE Bočac, uzvodno od Banjaluke.

Otpad na Vrbasu iznad HE Bočac se sakuplja pomoću mreže za koju postoje tačni podac o količini smeća: ovdje se godišnje sakupi i sortira oko 10.000 m3 otpada sastava: 60% drvo niske kalorične vrijednosti (6.000 m3), 35% plastična ambalaža (3.500 m3) i 5% razni otpad (500 m3).

Ostali neiskoristivi plutajući otpad, ukoličini od oko 100 m3, se deponuje u Mrkonjić Gradu. Slična situacija je i na HE Višegrad gdje se godišnje sakupi oko 1.500 tona plutajućeg otpada koji se deponuje.

U nekoliko navrata, na inicijativu ovog Ministarstva održani su sastanci sa predstavnicima Srbije i Crne Gore i predstavnicima opština koje gravitiraju slivnom području Drine (Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Prijepolje, Priboj, Rudo i Višegrad), a u Višegradu u aprilu 2019. godine održan je i trilateralni sastanak tadašnjih ministara nadležnih za zaštitu životne sredine nakon čega je formirana mješovita stručna komisija sa ciljem obilaska terena i identifikovanja divljih deponija i stanja plutajućeg otpada na Drini i Limu i za konačno rješavanje problema plutajućeg otpada. Ciljevi nisu ispunjeni zbog korone.

Dodaju da je posljednji sastanak o ovoj temi sa nadležnima iz Srbije i Crne Gore održan prije dvije godine usljed pucanja lančanice (mreže koja drži otpad) pred akumulacijom HE Višegrad. Plutajući otpad se i dalje gomila na istom mjestu, a iz Vlade još nisu preciziali koji su naredni koraci koji će se preduzeti.

“Utvrđeno je da otpad potiče od deponije Stanjevina na obali Lima na ulazu u Prijepolje na magistralnom putu ka Crnoj Gori. (Prema informacijama sa kojima raspolaže ovo Ministarstvo, u međuvremenu deponija Stanjevina je sanirana. Za rješavanje problema uklanjanja otpada iz akumulacije HE Višegrad, Republika Srbija je pružila tehničku pomoć. ) Osim ministara, sastanku su prisustvovali i predstavnici drugih nadležnih institucija iz sve tri zemlje”, navode u ministarstvu.

Na sastanku su razmotreni problemi i uzroci koji potiču od neadekvatnog upravljanja otpadom, divljih deponija, u slivu uzvodno od akumulacije HE Višegrad, usljed čega je ugroženo funkcionisanje hidroelektrane.

Donesen je zaključak o formiranju radne grupe koja će se baviti problemom rješavanja plutajućeg otpada, ali…

“Kako je bilo došlo do stagnacije u rješavanju ovog problema, a osim sanacije deponije Stanjevina, nisu otklonjeni uzroci koji do njega dovode, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je ponovo zahtjevalo od nadležnih institucija u Srbiji i Crnoj Gori da se hitno nastave aktivnosti formiranih radnih tijela i da se intenziviraju sve mjere za trajno riješavanje problema plutajućeg otpada u slivu Drine”, objašnjavaju u Ministarstvu.

Napominju da su neosnovane optužbe ekoloških aktivista da organi u Republici Srpskoj nisu uradili ništa po pitanju ovog problema.

“Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, u skladu sa svojim nadležnostima, finansira dio aktivnosti na uklanjanju plutajućeg otpada.Rješavanje problema plutajućeg otpada je borba sa posljedicama neadekvatnog upravljanja otpadom za koje su nadležne jedinice lokalne samouprave”, dodaju u resornom ministarstvu.

Brod iz Njemačke dolazio da čisti smeće
Dejan Furtula, predsjednik Udruženja “Eko Centar” iz Višegrada u razgovoru za Mondo je rekao da se nada da je ovo posljednja godina u kojoj gledamo ove nemile scene.

“Opština Višegrad već duži period radi na pronalaženju načina da se sanira gradska deponija, dok HE na Drini redovno uklanja otpad koji svakim danom dolazi iz gradova u gornjem slivu rijeke Drine. Što se tiče nadležnih institucija, imamo dogovor da u narednom periodu krenemo u akciju otkrivanja divljih deponija na obalama rijeka pa posle utvrđenog plana krećemo u saniranje istih”, kaže on.

Napominje da sve što ekološki aktivisti traže od nadležnih organa jeste realizovanje pomenute Strategije za saniranje otpada 2017-2026.

“Prije dvije godine kada je bilo mnogo više otpada nego sada takođe smo snimili nekoliko reportaža za svjetske medije i ove ružne slike sa Drine su obišle svijet. Tako je i došao specijalizovani brod za skupljanje plastike iz Njemačke, a tada su se uključile i državne institucije. Ono na šta mi pozivamo ministartvo jeste na realizaciju, odnosno postupanje po pomenutoj Strategiji upravljanja otpadom”.

Društvo

VRTOGLAVA CIFRA Tuzlanski “Bingo” zaradio NEVJEROVATNIH 158 MILIONA KM

Najveći trgovački lanac u BiH, tuzlanski „Bingo“, zaradio je u prošloj godini rekordnih 158,3 miliona KM.
Uodnosu na 2022. godinu, kada je zaradio 117,1 milion KM, ovaj trgovački lanac je lani povećao dobit za čak 41,2 miliona maraka.

Ukupni prihodi „Binga“ lani su iznosili 1,95 milijardi maraka, dok su godinu ranije bili 300 miliona manji i iznosili su 1,64 milijardi maraka.
Ovako veliki rast prihoda i dobiti „Bingo“ je ostvario sa manjim brojem radnika nego 2022. godine, piše Capital.
Naime, prosječan broj radnika koje je ovaj lanac prošle godine zapošljavao bio je 8.108 radnika, dok je u 2022. godini bio 8.225, pokazuju zvnični podaci iz privrednih registara.
Srpska info

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano, u drugom dijelu dana porast oblačnosti

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti pretežno sunčano vrijeme sa maksimalnom temperaturom vazduha do 26 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana preovladavaće toplo i pretežno sunčano vrijeme, a na jugu i zapadu uz umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Porast oblačnosti od juga i zapada očekuje se u drugom dijelu dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim krajevima jak, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od sedam do 11, a dnevna od 18 na jugu do 26 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

“TRUDNICE SU OBMANUTE”: Advokat objasnio kako je bilo zamišljeno da BUDUĆE MAJKE URADE PRENATALNI TEST

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS refundira troškove trudnicama koje su uradile prenatalne troškove, ali to ne važi za sve trudnice, već samo za one kojima je to preporučio ljekar iz zdravstvenih ustanova sa kojima Fond ima zaključen ugovor, iako to nije bilo predviđeno prvobitnom procedurom.

Fond nadoknađuje troškove trudnicama koje su uradile prenatalne testove do iznosa koji je definisan cjenovnikom FZO RS, odnosno do 700 KM, a rok za predaju zahtjeva za refundaciju je godinu dana od urađene zdravstvene usluge. Inače, uz zahtjev se, pored ove preporuke, prilaže i račun sa specifikacijom i dokument o izvršenom plaćanju, koji glasi na ime osiguranika ili člana porodice, kao i kopija tekućeg računa.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević pojasnio je da izvorna procedura za ostvarivanje prava predviđena inicijalnim programom nije pominjala termin “zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima zaključen ugovor”.

-Na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, donesen je Program neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice kojim je propisana procedura za sprovođenje ovog dijagnostičkog zahvata. Propisano je da indikaciju za ovaj test imaju sve trudnice uz samo nekoliko izuzetaka, ali i način ostvarivanja ovog prava. Inicijalnim Programom način ostvarivanja je podrazumijevao dobijanje uputnice od nadležnog doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a na osnovu nje procedura je trebalo da bude izvršena na UKC RS. Međutim, UKC RS nije ispoštovao ovu proceduru, odnosno nisu imali neophodnu opremu i sredstva za njeno sprovođenje, tako da je odredba o načinu ostvarivanja prava na ovaj test ostala mrtvo slovo na papiru. Zbog ovoga su sve trudnice tokom prošle godine ove testove i dalje radile u inostranstvu, jer iste nije bilo moguće uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi u RS – pojašnjava Dragičević.

Kako kaže, ove godine FZO RS je donio dopunu Programa neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnice, kojom na drugačiji način uređuje ostvarivanje prava na ovaj test i to refundacijom troškova ove procedure.

-Novom procedurom sve trudnice dobijaju pravo da u roku od godinu dana od kada je izvršeno plaćanje te zdravstvene usluge, podnesu zahtjev za refundaciju troškova. Kada je dopuna programa objavljena, iz načina na koji su to mediji prenijeli, djelovalo je da će sve trudnice imati pravo na refundaciju ovih troškova. Međutim, Fond za sada priznaje pravo na refundaciju samo na osnovu preporuke doktora medicine iz zdravstvene ustanove u RS sa kojima imaju zaključen ugovor. Izvorna procedura za ostvarivanje prava predviđena inicijalnim programom nije pominjala termin ‘zdravstvene ustanove sa kojom Fond ima zaključen ugovor’, dakle, dopunom programa je retroaktivno izmijenjena procedura za ostvarivanje ovog prava, što svakako, smatram, nije zakonito – ističe Dragičević.

Dakle, kako navodi, sve trudnice koje su se pouzdale u pozitivne propise tokom 2023. godine nisu mogle da znaju da će procedura biti izmijenjena na način da se uvodi novi, gore navedeni termin kao uslov.

-Da su to znale, naravno da bi sve tražile uputnicu u takvim zdravstvenim ustanovama. Konačno, prošle godine procedura uopšte nije predviđala refundaciju, već isključivo obavljanje testa na UKC RS, a što nije bilo moguće. Zbog toga smatram da sve trudnice imaju pravo na refundaciju troškova ovog testa, po pomenutom programu. Ako ne po njemu, onda po Pravilniku o refundaciji troškova liječenja u inostranstvu, jer svi osiguranici Fonda RS imaju pravo na refundaciju troškova liječenja i dijagnostike u inostranstvu, ako se takva usluga ne može sprovesti u RS. Osim toga, nije prikladno ni pravično dijeliti i različito regulisati zdravstvene ustanove po osnivaču, na javne i privatne, jer je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ipak utvrđeno da se Zdravstvena djelatnost obavlja i u javnim i u privatnim zdravstvenim ustanovama – ističe Dragičević i dodaje da su na ovaj način trudnice obmanute.

-Smatram da su postupcima Fonda trudnice obmanute, jer je neko pompezno objavio da sve imaju pravo na refundaciju kada urade prenatalni test zarad nekih političkih bodova, da bi se kasnije krišom ispostavilo da to nije baš tako – rekao je on za Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Aktuelno