Connect with us

Društvo

EKOLOŠKI PROBLEM BEZ RJEŠENJA Obećanja, sastanci, najave – dok OTPAD PREKRIVA DRINU kod Višegrada (FOTO/VIDEO)

Ogromna količina plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada ponovo se našla u žiži javnosti kada su brojni svjetski mediji prenijeli vijest o smeću sa šokantnim fotografijama i video snimcima.

Aktivisti za životnu sredinu iz Višegrada upozoravaju da bi stanje bilo puno bolje da se poštuje važeća Strategija upravljanja otpadom u RS, a iz Vlade RS ukazuju na činjenicu da ovo smeće nije isključivo problem Republike Srpske i BiH već i susjednih država.

Najdeblji kraj izvlači opština Višegrad, dok nadležni iz Srbije i Crne Gore, odakle se takođe smeće slijeva u Drinu, godinama žmure na ovaj ekološki problem.

Neadekvatno odlaganje otpada, divlje deponije i odsustvo vaspitanja i ekološke svijesti svakodnevno donose sve više smeća, posebno kada su velike padavine i porast vodostaja. Smeće se skuplja na mreži (lančanici) na Drinskom jezeru uzvodno od Hidroelektrane Višegrad. I sada, kao i prethodnih godina, radnici ovog postrojenja, u skladu sa mogućnostima vade smeće iz rijeke i odvoze ga na deponiju kako ne bi došlo do veće katastrofe.

Iz Vlade RS za Mondo tvrde da su svjesni ovog problema, te da su pozivali na sastanke sa nadležnima iz susjednih država nakon čega su imenovane stručne komisije, ali da je pandemija koronavirusa spriječila „ispunjenje svih ciljeva“.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske problem plutajućeg otpada na rijeci Drini koji se sakuplja ispred HE Višegrad, je prepoznalo i u strateško-planskim dokumentima (Strategija upravljanja otpadom 2017-2026, Republički plan upravljanja otpadom 2019-2029), kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crnu tačku“. Izvor navedenog problema, nije u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle navedeni otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine”, kažu u ministarstvu.

Koliko otpada se nakupi kod hidroelektrana u RS?
U Strategiji upravljanja otpadom 2017-2026. godine problem plutajućeg otpada kod HE Višegrad naveden je kao jedna od “crnih tačaka” u RS, zajedno sa HE Bočac, uzvodno od Banjaluke.

Otpad na Vrbasu iznad HE Bočac se sakuplja pomoću mreže za koju postoje tačni podac o količini smeća: ovdje se godišnje sakupi i sortira oko 10.000 m3 otpada sastava: 60% drvo niske kalorične vrijednosti (6.000 m3), 35% plastična ambalaža (3.500 m3) i 5% razni otpad (500 m3).

Ostali neiskoristivi plutajući otpad, ukoličini od oko 100 m3, se deponuje u Mrkonjić Gradu. Slična situacija je i na HE Višegrad gdje se godišnje sakupi oko 1.500 tona plutajućeg otpada koji se deponuje.

U nekoliko navrata, na inicijativu ovog Ministarstva održani su sastanci sa predstavnicima Srbije i Crne Gore i predstavnicima opština koje gravitiraju slivnom području Drine (Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Prijepolje, Priboj, Rudo i Višegrad), a u Višegradu u aprilu 2019. godine održan je i trilateralni sastanak tadašnjih ministara nadležnih za zaštitu životne sredine nakon čega je formirana mješovita stručna komisija sa ciljem obilaska terena i identifikovanja divljih deponija i stanja plutajućeg otpada na Drini i Limu i za konačno rješavanje problema plutajućeg otpada. Ciljevi nisu ispunjeni zbog korone.

Dodaju da je posljednji sastanak o ovoj temi sa nadležnima iz Srbije i Crne Gore održan prije dvije godine usljed pucanja lančanice (mreže koja drži otpad) pred akumulacijom HE Višegrad. Plutajući otpad se i dalje gomila na istom mjestu, a iz Vlade još nisu preciziali koji su naredni koraci koji će se preduzeti.

“Utvrđeno je da otpad potiče od deponije Stanjevina na obali Lima na ulazu u Prijepolje na magistralnom putu ka Crnoj Gori. (Prema informacijama sa kojima raspolaže ovo Ministarstvo, u međuvremenu deponija Stanjevina je sanirana. Za rješavanje problema uklanjanja otpada iz akumulacije HE Višegrad, Republika Srbija je pružila tehničku pomoć. ) Osim ministara, sastanku su prisustvovali i predstavnici drugih nadležnih institucija iz sve tri zemlje”, navode u ministarstvu.

Na sastanku su razmotreni problemi i uzroci koji potiču od neadekvatnog upravljanja otpadom, divljih deponija, u slivu uzvodno od akumulacije HE Višegrad, usljed čega je ugroženo funkcionisanje hidroelektrane.

Donesen je zaključak o formiranju radne grupe koja će se baviti problemom rješavanja plutajućeg otpada, ali…

“Kako je bilo došlo do stagnacije u rješavanju ovog problema, a osim sanacije deponije Stanjevina, nisu otklonjeni uzroci koji do njega dovode, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je ponovo zahtjevalo od nadležnih institucija u Srbiji i Crnoj Gori da se hitno nastave aktivnosti formiranih radnih tijela i da se intenziviraju sve mjere za trajno riješavanje problema plutajućeg otpada u slivu Drine”, objašnjavaju u Ministarstvu.

Napominju da su neosnovane optužbe ekoloških aktivista da organi u Republici Srpskoj nisu uradili ništa po pitanju ovog problema.

“Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, u skladu sa svojim nadležnostima, finansira dio aktivnosti na uklanjanju plutajućeg otpada.Rješavanje problema plutajućeg otpada je borba sa posljedicama neadekvatnog upravljanja otpadom za koje su nadležne jedinice lokalne samouprave”, dodaju u resornom ministarstvu.

Brod iz Njemačke dolazio da čisti smeće
Dejan Furtula, predsjednik Udruženja “Eko Centar” iz Višegrada u razgovoru za Mondo je rekao da se nada da je ovo posljednja godina u kojoj gledamo ove nemile scene.

“Opština Višegrad već duži period radi na pronalaženju načina da se sanira gradska deponija, dok HE na Drini redovno uklanja otpad koji svakim danom dolazi iz gradova u gornjem slivu rijeke Drine. Što se tiče nadležnih institucija, imamo dogovor da u narednom periodu krenemo u akciju otkrivanja divljih deponija na obalama rijeka pa posle utvrđenog plana krećemo u saniranje istih”, kaže on.

Napominje da sve što ekološki aktivisti traže od nadležnih organa jeste realizovanje pomenute Strategije za saniranje otpada 2017-2026.

“Prije dvije godine kada je bilo mnogo više otpada nego sada takođe smo snimili nekoliko reportaža za svjetske medije i ove ružne slike sa Drine su obišle svijet. Tako je i došao specijalizovani brod za skupljanje plastike iz Njemačke, a tada su se uključile i državne institucije. Ono na šta mi pozivamo ministartvo jeste na realizaciju, odnosno postupanje po pomenutoj Strategiji upravljanja otpadom”.

Related Topics:

Društvo

KRAH TEKSTILNOG GIGANTA IZ BILEĆE! Vlasnici proglasili bankrot, stotinu radnika ostavljeno na cjedilu!

– Vlasnici tekstilnog pogona „Bilkon“ iz Bileće koji je zapošljavao stotinjak radnika podnijeli su Okružnom privrednom sudu u Trebinju zahtjev za stečaj preduzeća.

U zahtjevu su naveli da negativno posluju jer im je smanjen broj narudžbi zbog čega im prijeti platežna nesposobnost.

„Procjena je da bi dalji nastavak poslovanja doveo do još većeg gubitka i neizmirenja obaveza prema povjeriocima“, naveli su u zahtjevu.

Uz prijedlog za pokretanje stečaja sudu su dostavili i bankovne račune na kojima se vidi da od 18. septembra nije bilo nikakvih priliva.

Sud je odlučio da pokrene prethodni postupak, a Radenka Srndović iz Foče imenovana je za privremenog stečajnog upravnika. Ostavljen joj je rok od 30 dana da dostavi svoj prijedlog.

Bilkon je otvoren 2013. godine kada je u preduzeću radilo 54 radnika, a sve do prošle godine su poslovali pozitivno.

Prošle godine su prijavili prihode od 1,84 miliona maraka i poslovni minus od 125.531 KM.

Vlasnici preduzeća su Gojko Vuković i Nikola Nosović.

„Bilkon“ se bavio proizvodnjom tekstilne konfekcije a među partnerima za koje je radio bio je i poznati njemački brend „Sthil“.

Fabrika je bila smještena u objektima nekadašnje „Bilećanke“ koja je takođe propala.

(Capital) Foto: Google maps

Nastavi čitati

Društvo

DOK JE BANJALUKA JOŠ SPAVALA, ON JE VEĆ MISLIO NA PACIJENTE! Kako je izgledao radni dan i životni put dr Gorana Talića!

Dok je Banjaluka još spavala, doktor Goran Talić već je razmišljao o obavezama koje ga čekaju.

Ustajao je oko ponoći ili jedan čas, u mislima vodio razgovore sa saradnicima, a na posao dolazio već u pola šest ujutro.

Bio je to neobičan životni ritam čovjeka koji je decenijama vodio Institut „Dr Miroslav Zotović“, a koji je, daleko od javnosti, imao i jednu mnogo ličniju priču.

Nakon njegove iznenadne smrti 13. oktobra, u 67. godini života, Banjaluka se oprašta od istaknutog ljekara i dugogodišnjeg direktora.

Ipak, iza profesionalnih uspjeha ostali su i detalji o čovjeku kojeg mnogi nisu imali priliku upoznati na takav način.

Radni dan počinjao dok je grad još spavao

U jednom intervjuu iz septembra 2024. godine, Goran Talić je otkrio kako izgleda njegova svakodnevica.

Na spavanje je odlazio oko 20 časova, a samo nekoliko sati kasnije već je bio budan. Vrijeme do odlaska na posao koristio je da analizira predstojeće obaveze i unaprijed razmišlja o razgovorima koje će tog dana voditi.

U 5.30 počinjali su kratki sastanci sa najbližim saradnicima, ljudima kojima je, kako je govorio, neograničeno vjerovao. Do devet časova zadaci su već bili raspoređeni i svako je znao šta treba da radi.

Tako je opisivao ritam u kojem su mu prolazile godine na čelu ustanove. A u tom istom razgovoru otkrio je još jednu zanimljivost.

Iako je rukovodio velikom zdravstvenom ustanovom koja je uvodila savremenu medicinsku opremu, priznao je da se gotovo uopšte ne razumije u tehnologiju. Koristio je jednostavan mobilni telefon, većinu telefonskih brojeva znao napamet, a nije znao ni poslati mejl, prenosi BL portal.

– Ali imam mnogo ideja – govorio je Talić.

Upravo su te ideje obilježile njegov profesionalni put, ali njegova povezanost sa „Zotovićem“ bila je mnogo starija od direktorske funkcije.

Od dječačkih uspomena do životnog poziva

Njegova majka je čitavu radnu karijeru, od početka do odlaska u penziju, provela upravo u „Zotoviću“. Kada je ona završila svoj radni vijek, kako je Talić svojevremeno ispričao, on je došao u istu ustanovu.

U razgovoru za Večernje novosti u maju ove godine prisjetio se i vremena kada je kao dječak dolazio u „Zotović“. Tamo se igrao sa djecom majčinih koleginica, a u sjećanju su mu ostali bazen, odbojkaško igralište, pa čak i srne i paunovi koji su nekada bili dio tog prostora.

Mjesto koje je poznavao još kao dijete kasnije je postalo ustanova kojoj će posvetiti najveći dio svog profesionalnog života.

– Sva moja sjećanja su vezana za Institut – rekao je u intervjuu iz 2024. godine.

Iza velikih projekata ostajao je odnos prema ljudima

Posebno je insistirao na odnosu prema ljudima. Govorio je da neljubaznost prema pacijentu smatra najtežom povredom radne discipline, jer se ljudi zdravstvenim radnicima obraćaju u trenucima kada su posebno ranjivi i kada im je pomoć najpotrebnija.

Danas, dok se Banjaluka oprašta od doktora Gorana Talića, te njegove riječi i sjećanja dobijaju posebnu težinu.

Iza njega ostaju decenije rada, izgrađeni objekti i ustanova koju je razvijao. Ali ostaje i jedna druga slika dječaka koji je odrastao uz „Zotović“, a zatim čovjeka koji je godinama u istu ustanovu dolazio prije svitanja.

 

Za njega „Zotović“ očigledno nikada nije bio samo radno mjesto. Bio je dio njegovog života, od najranijih uspomena do posljednjih godina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno