Connect with us

Svijet

EKONOMIST: Britanija bi uskoro mogla da vrati poslednju afričku koloniju

Arhipelag Čagos i najveće tamošnje ostrvo Dijego Garsija, poslednja britanska kolonije u Africi, uskoro bi mogli da budu vraćeni pod suverenitet Mauricijusa, piše londonski “Ekonomist”.

Sredinom 1960-ih Britanija je bila uveliko u procesu razbijanja svoje imperije, ali je 1965, iste godine kada je odustala od Gambije i Maldiva, stvorila i novu koloniju.

Tokom pregovora sa Mauricijusom o njegovoj nezavisnosti, Britanija je za sebe izdvojila 58 udaljenih ostrva, poznatih kao arhipelag Čagos. Oni su postali Britanska teritorija Indijskog okeana (biot). Između 1968. i 1973. godine stanovništvo ostrva je proterano, amvodi list.

Iza ovih odluka krio se hladni rat. Ostrva Čagos, koja su blizu istočne Afrike, Bliskog istoka i jugoistočne Azije, bila su strateško mjesto za održavanje prisustva u Indijskom okeanu. Ostrvo Dijego Garsija kao najveće, Britanci su pozajmili američkoj vladi za upotrebu kao vojnu bazu.

Poslije terorističkih napada 11. septembra, Amerika je koristila bazu za napade na Avganistan i Irak; njen značaj će se vjerovatno samo povećati kako se geopolitičko takmičenje Amerike sa Kinom pojačava, procenjuje “Ekonomist”.

Stanovnici ostrva su u početku preseljeni na Mauricijus i Sejšele, gde mnogi od njih i dalje žive. Britanija je 2002. dala državljanstvo rođenima u Čagosu i njihovoj djeci, a 2022. godine u državljanstvo su uključeni su i njihovi potomci.

Oko 3.000 ostrvljana porijeklom sa Čagosa već živi u Kroliju, u blizini londonskog aerodroma Getvik, na koji su stigli prvi migranti, a vlasti su spremne da stigne još do 5.000, sada kada Britanija nudi državljanstvo.
Britanija je, međutim, više puta poricala njihovo pravo da se vrate u Čagos, ali su taj stav i britanska prava na ostrva sve teže održiva, prema ocjeni “Ekonomista”.

UN su 2017. godine izglasale da se Međunarodnom sudu pravde uputi slučaj britanske dekolonizacije Mauricijusa i postavi pitanje da li je ona dovršena.

MSP je 2019 dao savjetodavno mišljenje da je britansko upravljanje Čagosom “pogrešan čin” i da London ima obavezu da ga “što je prije moguće” okonča.

UN su izmjenile svoju zvaničnu kartu svijeta i od 2020. na njoj su ostrva Čagos prikazana kao dio Mauricijusa.

London je ranije saopštavao da će vratiti suverenitet nad Dijego Garsijom Mauricijusu tek kada to ostrvo više ne bude bilo potrebno za odbrambene svrhe, ali se taj stav britanske vlade polako menja, pošto je šef diplomatije Džejms Kleverli najavio da će početkom ove godine Britanija rješiti pitanje “vršenja suvereniteta” nad Čagosom “na osnovama međunarodnog prava”.

Od tada su održane dve runde razgovora, o kojima se ništa ne zna javno, ali mnogi očekuju da Britanija odustane od prava na Čagos, prenosi britanski list.

Mauricijus je prenio uvjeravanja o “neometanom funkcionisanju” američke baze, što uključuje novi zakup na 99 godina.

Sama Britanija bi mogla da zadrži vojno prisustvo na Dijegu Garsiji dok ne istekne aktuelni zakup Amerikancima, 2036, piše “Ekonomist”.
Glas

Svijet

NOVI NAPAD IZRAELA NA SJEVER GAZE! Najsnažnije granatiranje posljednjih nedjelja

Izrael je bombardovao sjever Gaze, a kako su danas naveli stanovnici, to je bilo jedno od najsnažnijih granatiranja poslednjih nedelja.

Tenkovi su noćas “upali” istočno od Bejt Hanuna na sjevernoj ivici Pojasa Gaze, iako nisu prodrli daleko u grad, naveli su stanovnici i Hamasovi mediji, prenio je Rojters.

Pucnjava se mogla čuti i kod nekih škola u kojima su se sklonili raseljeni stanovnici.

Granatiranje je bilo intenzivno istočno od Bejt Hanuna i Džabalije i nastavilo se jutros u oblastima kao što je Zeitun, jedno od najstarijih predgrađa grada Gaze.

Zapadno od Bejt Hanuna u Bejt Lahiji, ljekari i Hamasovi mediji javili su da je u napadima pogođena džamija i da je nekoliko ljudi povrijeđeno.

U Izraelu, gdje su vladine kancelarije i preduzeća bili zatvoreni zbog proslave Pashe, upozorenja na raketne napade su se oglasila u južnim pograničnim gradovima, gdje na sreću nije bilo žrtava.

Naoružano krilo Islamskog džihada, saveznica Hamasa, preuzelo je odgovornost za raketne napade na Sderot i Nir Am na jugu Izraela.

Izraelska vojska je saopštila da su rakete lansirane preko noći na Izrael došle sa sjevera Gaze i da je u napadima pogodila raketne bacače i ubila nekoliko militanata, u “ciljanim i preciznim” udarima.

Nastavi čitati

Svijet

Orban predvidio do kada bi se mogao OKONČATI SUKOB U UKRAJINI

Viktor Orban premijer Mađarske rekao je da bi se sukob u Ukrajini mogao riješiti do kraja 2025. godine, ako pristalice mira, a ne rata pobijede na izborima za Eropski parlament i na predsjedničkim izborima u SAD u novembru.

On je istakao da je potrebno zaustaviti pristalice i propagatore daljih neprijateljstava u Ukrajini.

Orban smatra da ako pristalice mira pobijede na izborima za Evropski parlament “vojne odluke u Evropi bile bi usporene, zaustavljene, pa čak i otkazane”.

“U novembru će se održati predsjednički izbori u SAD gdje jedan kandidat podstiče rat, a drugi podržava mir. Prema tome, ako pobijedi kandidat koji podržava mir, onda ćemo imati podršku Amerike”, rekao je Orban, a prenosi Srna.

On je dodao da u slučaju da pobijede miroljubive struje, onda će politički lideri koji promovišu mir i u Evropi i SAD moći da istupe i onda bi rat bio gotov do kraja 2025. godine, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

IRANSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA: Sankcije EU Iranu su za žaljenje

Sankcije Evropske unije, za koje je prošle nedjelje postugnut načelan dogovor da se uvedu Teheranu nakon iranskog napada na Izrael, su za “žaljenje” jer je Iran djelovao u samoodbrani, naveo je danas iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amirabdolahijan.

On je u objavi na platformi X napisao da je “za žaljenje” što EU odlučuje tako brzo da sprovede još više “nezakonitih restriktivnih mjera protiv Irana”, samo zato što je Iran iskoristio prvo na samoodbranu, nakon, kako je naveo, “bezobzirne izraelske agresije”, prenosi Rojters.

Iran je 13. aprila ispalio više od 300 dronova i projektila na Izrael, navodeći da je to odmazda za izraelsko bombardovanje iranskog konzulata u Damasku, kada je ubijeno 13 ljudi, prenosi Tanjug.

U ponedjeljak su se ministri spoljnih poslova EU dogovorili načelno da prošire sankcije Iranu i da produže restikrivne mjere Teheranu na izvoz oružja, dronova ili raketa iranskim saveznicima i Rusiji

Nastavi čitati

Aktuelno