Connect with us

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Related Topics:

Zdravlje

TIJELO KAO PROGNOZA! Zašto su zglobovi osjetljivi na pad temperature i pritiska?

Bol u zglobovima često se mijenja sa vremenom. Nauka potvrđuje vezu između hladnoće, vlage, pritiska i osteoartritisa – i objašnjava kako ublažiti simptome.

  • Naučni projekat iz 2023. godine pokazao je da ponekad možemo da se oslonimo i na starije u porodici umjesto da proveravamo prognozu na telefonu. Napravljena je velika meta-analiza koja je obuhvatila 14 studija i više od 2100 ljudi sa osteoartritisom. Pokazala je da vrijeme zaista utiče na bolove u zglobovima. Pošto se bolovi ne javljaju samo zbog promjene vremenskih prilika, ove „predviđače“ ne treba smatrati nepogrešivim, ali često neće pogriješiti.

Kako bi trebalo da izgleda zdrav zglob?
Svaki zdrav zglob mora da ima očuvane koštane površine, neoštećenu hrskavicu, urednu sinovijalnu tečnost odgovarajuće viskoznosti (gustine) i odgovarajući razmak između koštanih površina, koji obezbjeđuje dobra snaga mišića zaduženih za taj zglob.

Kod osteoartritisa su sve ove strukture oštećene u većoj ili manjoj mjeri i imaju tendenciju da se vremenom dodatno pogoršavaju usled novih zapaljenskih procesa.

Kako vremenske prilike utiču na bolove u zglobovima?
Od vremenskih faktora najvažnija su tri: temperatura, vlažnost vazduha i vazdušni pritisak.

Snižena temperatura vazduha nepovoljno utiče na zglobove jer smanjuje viskozitet sinovijalne tečnosti, odnosno njenu gustinu. Time se olakšava kontakt oštećenih zglobnih površina i nadražuju se ogoljeni nervni završeci, što dovodi do pojačanog bola. Niska temperatura takođe smanjuje cirkulaciju u ekstremitetima, što smanjuje fleksibilnost zglobova i povećava bolnost.Uz loše vrijeme smanjuje se i aktivnost. Hrskavica se ne ishranjuje direktno krvotokom, već putem pokreta koji aktivira mišićnu pumpu. Kada je hladno, ljudi se manje kreću, pa posredno dolazi do pojačanih bolova.

Visoka vlažnost vazduha može da pogorša stanje u zglobovima. Pretpostavlja se da menja pritisak u zglobu i tako izaziva bol.

Vazdušni pritisak je pritisak u Zemljinoj atmosferi. Kada je vrijeme lijepo, pritisak je viši, a kada je loše – snižava se. Kod osteoartritisa postoje oštećenja hrskavice i kosti i ogoljeni nervni završeci. Kada se pritisak snizi, dolazi do širenja unutarzglobnih struktura koje pritiskaju nervne završetke i pojačavaju bol.

Ključ je da zglobovi budu u pokretu i na toplom.

Kao i uvijek, pokret je najbolji i najjeftiniji lek, ali se najmanje koristi. Pokret aktivira mišićnu pumpu, širi krvne sudove i omogućava da hranljive materije dopiju u sinovijalnu tečnost, koja zatim bolje hrani zglobne strukture.

Pokret mora biti odgovarajući i ne smije dodatno opterećivati oboljeli zglob. Vježbe treba raditi u rasteretnom položaju. Kod artritisa kuka ili koljena, vožnja bicikla, vježbe na podlozi i vježbe u vodi spadaju u preporučene aktivnosti.

Zglob sa osteoartritisom ne bi trebalo izlagati hladnoći, pa slojevita odjeća i tople obloge mogu smanjiti bol.

Ako je vlažnost vazduha visoka, treba je smanjiti u prostoru. Može pomoći činija soli ili sode bikarbone koja se mijenja na 2–3 dana, komad uglja i redovno provetravanje 4–5 puta dnevno po nekoliko minuta.

Važan je i zdrav način života. Ishrana treba da bude umerena kako bi omogućila smanjenje tjelesne težine kod gojaznih osoba za najmanje 10%. Pozitivan stav takođe ima veliku ulogu.

Pošto na vremenske prilike ne možemo da utičemo, kao ni na činjenicu da osteoartritis ne nestaje, jedna od važnih vještina je prihvatanje bola. To ne znači predaju, već razumijevanje da postoje dani kada je teže i dani kada je bolje, dok naučene tehnike pomažu da se kroz bol lakše prođe. Prihvatanje neće promijeniti vrijeme, ali može promeniti način na koji ga podnosimo, prenosi Stetoskop.

Nastavi čitati

Zdravlje

Ovo povrće s razlogom zovu “ZLATOM ZA JETRU”

Postoje namirnice koje nisu nestale zato što su loše, već zato što smo ih zamijenili bržim i glasnijim izborima.

Endivija je jedna od njih. Nekada je bila dio kuhinje koja je znala šta radi, danas stoji po strani, kao da ne znamo gdje da je smjestimo.

A zapravo je jednostavna, dostupna i ozbiljno korisna.

U pitanju je povrće koje na prvi pogled ne obećava mnogo. Nema intenzivnu boju, nema “wow efekat”, ali ima ono što većini modernih namirnica nedostaje, rezultat koji se vidi kroz vrijeme.

Nepretenciozno povrće velike moći
Endivija je tipično zimsko povrće i upravo tada ima najviše smisla. Pojavljuje se od novembra do proljeća, kada izbor svježeg povrća opada, a organizam traži nešto što će ga pokrenuti iznutra. Izgledom podsjeća na malu, čvrstu glavicu, između salate i kupusa, sa svijetlim, zbijenim listovima.

Iza tog jednostavnog izgleda krije se ozbiljan nutritivni sastav. Bogata je vitaminima A i C, sadrži vitamine B grupe, kao i minerale poput gvožđa, kalijuma i magnezijuma. To nije spektakl na papiru, ali jeste baza koja tijelu treba.

Zašto je zovu “zlatom za jetru”
Ono što endiviju izdvaja jeste njen blago gorak ukus. Ta gorčina nije slučajna, već funkcionalna. Podstiče lučenje žuči i pomaže jetri da lakše obrađuje ono što unosimo, posebno kada je ishrana teža i sporija.

Zato se za nju vezuje naziv “zlato za jetru”. Podržava varenje, utiče na crevnu mikrofloru i doprinosi stabilnijem radu organizma. Uz to, njene supstance pomažu u regulaciji nivoa šećera u krvi, zbog čega se preporučuje osobama sa insulinskom rezistencijom i svima koji žele stabilniju energiju tokom dana.

To nije instant rješenje, već navika koja pravi razliku.

Kako se jede i zašto joj treba dati šansu
Endivija ne traži komplikaciju. Može da se jede sirova, kao zamjena za klasičnu salatu, kada daje svježinu i blagu gorčinu koja razbija teža jela. Može i da se termički obradi, kratko dinstana ili zapečena, kada postaje mekša i izraženijeg ukusa.

U kombinaciji sa mesom ili suvomesnatim proizvodima daje balans koji tim jelima često nedostaje. Istovremeno, utiče i na izgled kože, smanjuje upalne procese i pomaže organizmu da se oslobodi viška tečnosti.

Nije trend i ne pokušava da bude. Samo je jedna od onih namirnica koje su bile dio svakodnevice, pa smo ih bez razloga zaboravili, prenosi Ona.rs.

Nastavi čitati

Zdravlje

TIHI UBICA KOJI NE PRAŠTA! Srčani udar kod žena često prolazi neprimijećeno, A POSLJEDICE SU KOBNE!

Mislimo da bismo prepoznale srčani udar na prvi pogled, a istina je da nas kod žena on najčešće zatekne tiho, neprimjetno i onda kada ga najmanje očekujemo.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti žena širom svijeta. Statistika je neumoljiva: svaka peta žena umre od nekog oblika bolesti srca i krvnih sudova, a desetine hiljada njih godišnje izgubi život zbog srčanog udara.

Ipak, uprkos brojkama, i dalje postoji mit da je srčani udar „muška bolest“. „Nisam vjerovala da to može meni da se desi“

Lori Sepik iz Memfisa imala je 64 godine kada je doživjela drugi srčani udar. Prvi je preživjela 13 godina ranije. Pušila je godinama i povremeno preskakala terapiju za povišen krvni pritisak, ali nikada nije zaista vjerovala da je u riziku.

– Mogućnost da doživim srčani udar jednostavno nije postojala u mojoj svijesti – priznala je.
Sa 17 godina dijagnostikovana joj je teška, nasljedna hipertenzija, ali je godinama potiskivala ozbiljnost problema. Kada je na Uskrs te davne 2005. godine osjetila jak pritisak u grudima, mučninu i bol koji se širio niz ruke, odlučila je da ignoriše simptome. Otišla je u crkvu, zatim na porodični ručak, a sutradan i na posao. Tek na nagovor porodice javila se u hitnu pomoć. Ugrađeno joj je šest stentova i provela je nedjelju dana u bolnici.

Drugi put reagovala je brže. Zahvaljujući tome, posljedice su bile manje ozbiljne. Danas redovno kontroliše pritisak, ne puši više od dvije decenije i vježba gotovo svakog dana.

– Možemo da se zavaravamo. Ali srčani udar može da nas ubije – poručuje ona.

Srčani udar kod žena: simptomi koji se razlikuju od „holivudskog scenarija“

Kada pomislimo na srčani udar, zamišljamo muškarca srednjih godina koji iznenada pada držeći se za grudi. Međutim, realnost je drugačija, posebno kod žena.

Bol ili nelagodnost u grudima jeste čest simptom, ali nije jedini. Kod žena su mnogo češći dodatni, atipični znaci:

-bol u leđima, vratu ili vilici
-kratak dah
-hladan znoj
-izražen umor
-mučnina ili nelagodnost u stomaku
-vrtoglavica
-osjećaj anksioznosti
-trnjenje prstiju

Simptomi kod žena često dolaze postepeno, u talasima, sa osjećajem da „nešto nije u redu“, ali bez dramatične slike. Upravo ta suptilnost može biti opasna.

Faktori rizika za srčani udar kod žena

Prevencija srčanog udara počinje razumijevanjem faktora rizika. Neki su zajednički za oba pola, ali postoje i oni koji posebno pogađaju žene.

Uobičajeni faktori rizika su:

-pušenje
-povišen krvni pritisak
-visok holesterol
-gojaznost
-dijabetes
-fizička neaktivnost
-loš način ishrane

Američko udruženje za srce izdvojilo je osam ključnih koraka za zdravlje srca: pravilna ishrana, prestanak pušenja, kvalitetan san, redovna fizička aktivnost, kontrola holesterola, tjelesne težine, šećera u krvi i krvnog pritiska, prenosi “eKlinika“.

Posebno je važno da žene obrate pažnju na stanja koja su češća kod njih:

-autoimune bolesti poput lupusa i reumatoidnog artritisa
-depresija
-povišen pritisak ili dijabetes tokom trudnoće
-spontani pobačaji
-izraženi valunzi i noćno znojenje u menopauzi

Sva ova stanja povezana su sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Kako reagovati ako posumnjamo na srčani udar

Najvažnije pravilo glasi: ne čekati.

Ako postoji i najmanja sumnja na srčani udar, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. Bolje je reagovati i kada se ispostavi da je uzbuna bila lažna, nego propustiti dragocjeno vrijeme. Svaki minut je važan jer produženo odlaganje povećava oštećenje srčanog mišića. Odlazak sopstvenim prevozom (a da vi vozite) ili čekanje da simptomi prođu može imati ozbiljne posljedice.

Zašto žene često ignorišu simptome

Strah, poricanje i uvjerenje da „to nije ništa“ razlozi su zbog kojih mnoge žene kasno potraže pomoć. Često smo navikle da brinemo o drugima prije nego o sebi, pa simptome potiskujemo. Međutim, bolest srca nije tuđa priča. Ona pogađa naše majke, sestre, prijateljice.

Srčani udar kod žena nije rijedak. Samo je često tiši. Zato je važno da znamo simptome, kontrolišemo faktore rizika i reagujemo bez oklijevanja. Srce nam možda neće poslati dramatičan signal, ali će poslati upozorenje. Na nama je da ga prepoznamo.

Nastavi čitati

Aktuelno