Connect with us

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE “Fluorid u vodi za piće smanjuje inteligenciju kod djece?”

Američka savezna država Juta u vodu za piće više ne dodaje fluorid. Iako doprinosi zdravlju zuba, fluorid se često optužuje da umanjuje inteligenciju djece. To je, međutim, složena tema koju ne treba shvatiti olako.

Fluorid u vodi za piće u SAD je uobičajna stvar. Štaviše – s obzirom na to da se od 1945, odnosno od početka dodavanja fluorida u vodu, naglo smanjio broj slučajeva karijesa, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ocijenjuje da je ta mjera „jedna od deset najvećih intervencija u oblasti javnog zdravlja u 20. vijeku“.
Fluoridi su soli fluorovodonične kiseline. One pomažu takozvanoj remineralizaciji zubne gleđi i time smanjuju rizik od karijesa.

Uprkos tome, Juta je nedavno postala prva savezna država u SAD koja je odlučila da ukine fluorid u vodi za piće.

Ta odluka vjerovatno raduje američkog ministra zdravlja Roberta F. Kenedija. On je još prije inauguracije predsjednika Donalda Trampa objavio na mreži Iks da namjerava da zaustavi fluorisanje vode za piće – između ostalog i zato što, kako smatra, fluorid djeluje neurotoksično i snižava koeficijent inteligencije, posebno kod djece čiji se mozak još razvija.

Fuorid i inteligencija: tema naučnih studija
Pitanje da li fluorid može da smanji inteligenciju djece često je predmet naučnih istraživanja. Neke studije pronašle su korelaciju između koncentracije fluorida u urinu trudnica i kognitivnih sposobnosti njihove djece: fluorid u previsokim koncentracijama može da poremeti metabolizam kalcijuma u ćelijama do te mjere da dolazi do oštećenja moždanih ćelija.

Meta-analiza (studija naučnih studija) objavljena u januaru ove godine ponovo je rasplamsala debatu o vezi između unosa fluorida i inteligencije.

Jan Hengstler, ljekar specijalista za farmakologiju i toksikologiju na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, bavio se fluoridom i njegovim potencijalnim rizicima. On smatra da je pitanje da li fluorid može oštetiti mozak djece u razvoju sasvim opravdano.

„To je složena tema koju ne treba shvatati olako“, kaže Hengstler. Studija iz 2020. na kojoj je on radio, zaključuje da fluorid, pri trenutnim nivoima izloženosti u Evropi, nije neurotoksičan za ljudski razvoj. Drugim riječima: ključna je doza.

Doza čini otrov: od koje količine fluorid postaje štetan? Prema podacima američke CDC, litar vode u SAD sadrži 0,7 miligrama fluorida, što odgovara dnevnoj dozi koju Nacionalni institut za zdravlje (NIH) preporučuje za djecu uzrasta od jedne do tri godine. Odrasli muškarci ne bi trebalo da unose više od četiri miligrama fluorida dnevno, dok je za odrasle žene preporučeni maksimum tri miligrama.

Problem s fluoridom je što se u mnogim zemljama ne dodaje samo vodi za piće, već i pasti za zube i soli. Osim toga, određene namirnice prirodno sadrže fluorid, poput ribe i crnog čaja.

Fluorid se takođe prirodno nalazi u vodi, koja se, posle prerade, koristi kao pijaća voda u zavisnosti od regiona, i to u većim ili manjim količinama. Zato je ključno da zdravstvene vlasti prate snabdijevanje fluoridom u određenim regionima, naglašava Hengstler.

Njemačko društvo za ishranu (DGE) i toksikolog Hengstler radije računaju prema tjelesnoj težini, preporučujući maksimalno 0,05 miligrama fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno.

„Unos fluorida ne bi trebalo da bude ni prenizak, ni previsok. Idealna količina je 0,05 mg fluorida po kilogramu tjelesne mase dnevno. Time se spriječava karijes, a istovremeno se ne dolazi ni blizu vrijednosti koje bi mogle izazvati zubnu ili skeletnu fluorozu. Pijaća voda ni u kom slučaju ne bi trebalo da sadrži više od 1,5 mg fluorida po litru“, kaže Hengstler.

Životinje: neurotoksični efekti pri sto puta većoj dozi „Ako koncentracija fluorida u vodi pređe četiri miligrama po litru, može doći do zubne fluoroze“, objašnjava Hengstler. Zubna fluoroza se manifestuje pojavom smeđih mrlja na zubima i jasan je znak prekomjernog unosa fluorida.

„Kod koncentracije od deset miligrama fluorida po litru vode može se razviti skeletna fluoroza“, dodaje toksikolog. To stanje dovodi do krtih kostiju i bolnih promena u zglobovima.

„U ogledima na životinjama primijećeno je da fluorid može da ima neurotoksične efekte“, kaže Hengstler. „Ali to se dešavalo pri dozama koje su bile više od sto puta veće od onih koje ljudi mogu unijeti.“ U tako visokim dozama fluorid može da ošteti tjelesne ćelije.

Loša zdravstvena zaštita iskrivljuje rezultate studija
Međutim, nadzor nad unosom fluorida nije moguć u svim djelovima svijeta.

„U pojedinim, uglavnom ruralnim oblastima, recimo u Mongoliji ili u unutrašnjosti Kine, postoje regioni u kojima je izloženost fluoridu ili prevelika ili premala, a opšti nivo zdravstvene zaštite trebalo bi da bude bolji.“

Loša zdravstvena zaštita često je povezana s nižim obrazovanjem i lošijim životnim standardom. To vodi ka još jednom problemu: studije o uticaju fluorida često su opterećene brojnim faktorima koji narušavaju tačnost rezultata, takozvanim „zbunjujućim faktorima“ (confounders).

To je naročito izraženo u studijama presjeka, gdje se uzorak populacija ispituje samo jednom. Na taj način nije lako utvrditi da li je niža inteligencija zaista posljedica unosa fluorida ili je u pitanju neki drugi uzrok.

„Međutim, postoje i dugoročne studije koje uzimaju u obzir ove faktore“, kaže Hengstler.

U takvim istraživanjima, poznatim kao longitudinalne studije, ispitanici se prate tokom dužeg vremenskog perioda. Rezultati tih studija sprovedenih u Evropi i Kanadi pokazuju: ko ne prekoračuje preporučeni dnevni unos fluorida, nema razloga da brine za svoju inteligenciju, prenose Vijesti.

Nezavisne novine

Related Topics:

Zdravlje

REVOLUCIJA U MEDICINI: Novi lijek se uvlači pravo u ćelije raka i uništava tumor iznutra!

Pacijenti oboljeli od raka krvi u Engleskoj prvi u svijetu mogu da imaju terapiju lijekom belantamab mafadotin, koji je razvijen u Velikoj Britaniji, a koji se uvlači u ćelije kancera i onda ih uništava, nakon što je Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i njezi odobrio danas upotrebu tog lijeka.

Ta terapija je nazvana “trojanski konj” zbog toga što se lijek na “prevaru” uvlači u ćelije raka koje ga apsorbuju, a zatim ih uništava iznutra.

Taj pionirski lijek može da zaustavi napredovanje multiplog mijeloma tri puta duže nego standardni tretmani, prenio je Gardijan.

Ciljana terapija se daje kao infuzija svake tri sedmice.

U Engleskoj oko 1.500 pacijenata godišnje oboli od multiplog mijeloma, neizlječivog karcinoma koštane srži.

Nastavi čitati

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE! Zaboravljeni rak sve više pogađa mlađe, STRUČNJACI ZBUNJENI

Porast slučajeva raka slijepog crijeva zbunio je i stručnjake.

Nadimanje, blagi bol u stomaku ili promjene u pražnjenju crijeva mogu da ukazuju na ovaj karcinom.

Decenijama je rak slijepog crijeva bio dijagnoza sa kojom su se ljekari susretali samo jednom ili dvaput u karijeri, i to gotovo uvijek kod starijih pacijenata. Ali, sada postoji zabrinjavajući trend: rak slijepog crijeva sve češće pogađa ljude u 30-im i 40-im godinama, pa čak i mlađe.

Slijepo crijevo je organ poput male kese u obliku prsta, i predstavlja početni dio debelog crijeva. Njegova uloga u tijelu je i dalje predmet naučne rasprave, ali je najpoznatije po tome što izaziva apendicitis, bolnu upalu koja često zahtijeva hitnu operaciju. Manje je poznato da rak može da se razvije u slijepom crijevu, obično bez ikakvih upozoravajućih znakova.

Nova studija, objavljena u časopisu “Annals of Internal Medicine”, pokazala je da je broj slučajeva raka slijepog crijeva dramatično porastao među osobama rođenim poslije 1970-ih. U stvari, incidenca se utrostručila ili čak učetvorostručila kod mlađih generacija u poređenju sa onima rođenim 1940-ih.

Ova iznenađujuća promjena je zbunila mnoge stručnjake širom svijeta. Iako su ukupni brojevi i dalje mali (rak slijepog crijeva pogađa svega nekoliko ljudi na milion svake godine), brzi porast je zapanjujući. Još je značajnije to, što se otprilike jedan od tri slučaja sada javlja kod odraslih mlađih od 50 godina, što je mnogo veći procenat nego kod drugih vrsta gastrointestinalnih karcinoma.

Šta je uzrok porasta raka slijepog crijeva?
Ne postoji precizan odgovor na ovo pitanje, ali stručnjaci smatraju da je glavni razlog za porast raka slijepog crijeva — dramatična promjena načina života i okruženja tokom posljednjih nekoliko decenija. Stopa gojaznosti je porasla od 1970-ih, a prekomjerna težina je poznati faktor rizika za mnoge vrste raka, uključujući i one digestivnog sistema.

Istovremeno, ishrana se pomjerila ka prerađenoj hrani, zaslađenim pićima i crvenom ili prerađenom mesu, a sve to je povezano sa povećanim rizikom od raka u drugim dijelovima crijeva. Fizička aktivnost je takođe opala, a sve više ljudi provodi sate sjedeći za stolovima ili ispred ekrana, kaže Džastin Stebing, profesor biomedicinskih nauka na Univerzitetu Anglia Ruskin u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Druga mogućnost je da smo izloženi novim faktorima životne sredine sa kojima se prethodne generacije nisu suočavale. Industrijalizacija proizvodnje hrane, široka upotreba plastike i hemikalija i promjene u kvalitetu vode, takođe mogu da igraju ulogu”, smatra prof. Stebing.

Simptomi raka slijepog crijeva nespecifični, put do dijagnoze otežan
Ono što rak slijepog crijeva čini posebno izazovnim jeste to što ga je teško otkriti. Za razliku od raka debelog crijeva, koji ponekad može da se otkrije rano putem skrining kolonoskopije, rak slijepog crijeva obično prolazi nezapaženo.

“Simptomi, ako se uopšte pojave, su nejasni i lako ih je ignorisati. Ljudi mogu da osjete blagi bol u stomaku, nadimanje ili promjene u pražnjenju crijeva, što su uobičajene tegobe kod mnogih benignih stanja. Kao posledica toga, većina slučajeva se otkriva tek nakon operacije zbog sumnje na upalu slijepog crijeva, kada je često prekasno za ranu intervenciju”, naglašava prof. Stebing.

Uprkos porastu broja slučajeva, ne postoji rutinski skrining test za rak slijepog crijeva.

“Bolest je jednostavno previše rijetka da bi opravdala uvođenje široko rasprostranjenog skrininga. Osim toga, slijepo crijevo je često teško vizualizovati standardnim snimanjem ili endoskopijom. To znači da i pacijenti i ljekari moraju biti posebno oprezni”, napominje prof. Stebing.

Splet faktora koji utiču na porast gastrointestinalnih karcinoma
Povećanje broja oboljelih od raka slijepog crijeva među mlađim odraslima dio je šireg trenda koji se primjećuje kod drugih vrsta raka gastrointestinalnog trakta, kao što su rak debelog crijeva i rak želuca. I ovi karcinomi se češće dijagnostikuju kod ljudi mlađih od 50 godina, što ukazuje na to da zajednički faktori rizika mogu biti prisutni.

“Razlozi za ovu promjenu su složeni i vjerovatno uključuju kombinaciju genetike, načina života, okruženja, pa čak i promjena u našem crijevnom mikrobiomu – bakterijama u crijevima koje žive sa nama”, objašnjava prof. Stebing i dodaje:

“Tokom proteklih nekoliko decenija, antibiotici se češće koriste, kako u medicini tako i u poljoprivredi. Ova široko rasprostranjena upotreba antibiotika može da promijeni ravnotežu bakterija u našim crijevima, što bi moglo da utiče na rizik od raka. Neka skorašnja istraživanja ukazuju da izloženost antibioticima u ranom životu može da ima dugoročne posledice po digestivni sistem, ali je potrebno više studija da bi se potvrdila ova veza”.

Znaci koje ne treba ignorisati
Ako neko ima uporne ili neuobičajene stomačne simptome, posebno ako je mlađi od 50 godina, važno je da ih ne ignoriše. Rano ispitivanje i brzo liječenje mogu značajno da utiču na ishod.

“Za sada, najbolji savjet je da se fokusirate na prevenciju i podizanje svijesti. Održavanje zdrave težine, konzumiranje uravnotežene ishrane bogate voćem, povrćem i integralnim žitaricama, kao i fizička aktivnost su sve koraci koji mogu smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Izbjegavanje duvana i ograničavanje unosa alkohola su takođe važni. Iako ove mjere ne mogu garantovati zaštitu od raka slijepog crijeva, one su dokazane strategije za opšte zdravlje”, poručuje profesor Džastin Stebing, te zaključuje:

“Priča o porastu raka slijepog crijeva je podsjetnik da čak i rijetke bolesti mogu postati češće kada se promijeni naša okolina i način života. To je, takođe, poziv na dalja istraživanja i poziv svima nama da obratimo pažnju na svoja tijela, potražimo medicinski savjet kada nam nešto nije u redu i podržimo napore da razumijemo i borimo se protiv ovog zagonetnog trenda”.

(Blic/Science Alert)

Nastavi čitati

Zdravlje

PRIJAVLJENA TRI NOVA SLUČAJA: 70 osoba oboljelo od leptospiroze u Sarajevu

Zavodu za javno zdravstvo u protekla 24 sata prijavljene su još tri oboljele osobe od leptospiroze na području Kantonu Sarajevo, te je ukupno oboljelo 70 osoba.

Jučer je broj prijavljenih slučaja bio 67, a danas 70.

Iz Zavoda navode da su na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na današnji datum hospitalizirana dva pacijenta, te da nema slučajeva sa smrtnim ishodom.

Prema podacima Zavoda oboljele su 53 osobe sa područja Općine Novi Grad, po sedam osoba oboljelo je sa područja općina Centar i Ilidža, dvije sa područja Novog Sarajeva i jedna sa područja Općine Stari Grad.

Iz Zavoda navode da su oboljele 54 osobe starosne dobi od 30 do 65 godina, devet osoba su starosne dobi od 20 do 29 godina, šest imaju preko 66 godina i oboljela je i jedna osoba starosne dobi od 15 do 19 godina.

Epidemija zaraznog oboljenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo proglašena je 23. maja 2025

Nastavi čitati

Aktuelno