Connect with us

Društvo

EVROPSKI VOZ ODLAZI BEZ BiH! Albanija daleko ispred na putu ulaska u EU

BiH, koja je godinama bila šampion evropskih integracija, u protekloj deceniji počela je značajno da zaostaje, a u Briselu smatraju da je Albanija sada daleko ispred BiH, i u prilici da se ranije priključi EU.

Prema podacima Evropske komisije, Albanija je još u julu 2022. godine imala prvu međuvladinu konferenciju sa EU, što je korak koji bi BiH možda mogla dobiti u martu ove godine, ali pod uslovom da dođe do ozbiljnog ubrzanja reformi.

Albanija je u novembru prošle godine završila proces skrininga, koji je sljedeći korak nakon početka pregovora.

BiH ni u najoptimističnijem scenariju skrining ne može početi prije ljeta, i to pod uslovom da u martu počne pregovore, što je daleko od sigurnog.

Prema izjavama više analitičara koji se bave evropskim integracijama, ovogodišnji izvještaj o napretku Albanije jedan je od najboljih u istoriji.

Za razliku od nje, bh. izvještaj je pun izjava o propuštenim prilikama i nedostatku sprovođenja reformi.

Kako nam je nedavno rekao jedan evropski diplomata koji je služio u Albaniji, ta zemlja je sprovela veliku reformu pravosudnog sistema. Od 805 otvorenih predmeta o provjeravanju nosilaca pravosudnih funkcija, uspješno je završeno čak 794.

Prema izvještaju nezavisne komisije koja je uz nadzor Evropske komisije izvršila provjeru, 19 slučajeva je proslijeđeno na krivično procesuiranje, čime je ispunjena ključna evropska preporuka.

Osim toga, Albanija je preuzela vodeću ulogu u evropskim integracijama u regionu, pretekavši čak i Srbiju.

Prošle godine organizovala je samit zapadnog Balkana i EU, što je prilika koju je prije mjesec dana BiH propustila jer je pao tender za organizaciju tog događaja u Neumu.

U izvještaju EU Albanija je pohvaljena što je krenula s modernizacijom svoje kritične infrastrukture, uključujući izgradnju 400 kV dalekovoda, čime se vjeruje da bi ta zemlja mogla izbjeći kolaps elektroenergetskog sistema, poput onog ljetos kada je struja nestala u većem dijelu regiona.

Za razliku od Albanije, u BiH nema izgradnji novih mreža, a termocentrale na izdisaju nisu zamijenjene hidroenergetskim potencijalima, iako je nekoliko projekata, poput Buk Bijele, više od deceniju spremno za realizaciju.

Albanija je potpuno uskladila svoju spoljnu politiku s EU, što BiH, iako je formalno usklađena, još nije u potpunosti sprovela u djelo zbog unutrašnjih blokada.

Albanija je takođe jedna od zemalja koja je najuspješnije pripremila program reformi u sklopu Plana rasta vrijednog šest milijardi evra. BiH je jedina zemlja u regionu koja reforme nije ni predala, a kamoli dobila početna sredstva za početak reformi. Iako bi BiH teoretski mogla da računa na oko milijardu evra, u slučaju da se opstrukcije i nefunkcionalnost nastave, novac predviđen za BiH bi u budućnosti mogao biti prebačen drugim zemljama.

Međutim, treba i napomenuti da Albanija ima i velike probleme koje BiH nema. Na primjer, već mjesecima opozicione stranke u Tirani traže ostavku vlade zbog korupcije i kršenja zakona.

Oni albanskog premijera Edija Ramu optužuju za autoritarno ponašanje i zahtijevaju demokratizaciju zemlje, a nekoliko puta došlo je i do fizičkog nasilja u parlamentu.

U kojoj mjeri će Albanija ove probleme uspjeti da riješi, ostaje da se vidi, ali nesporna činjenica je da je ta zemlja jedan od favorita, poslije Crne Gore, da postane naredna članica bloka.

 

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno