Zdravlje
FARMACEUTI UPOZORILI: Evo kako se pravilno piju antibiotici, GREŠKE PRODUŽUJU BOLEST
Saznajte kako ne treba da se uzimaju antibiotici i koje greške dovode do produžetka bolesti.
Rezistencija na antibiotike je i dalje jedna od najvećih prijetnji sa kojima se čovječanstvo suočava. Brojna istraživanja pokazuju da stanovništvo ne primjenjuje antibiotike pravilno, a to podrazumijeva da ih ne uzimaju adekvatno u odnosu na obrok, po tačnoj satnici, prijevremeno obustavljaju terapiju, nasumično i samoinicijativno na svoju ruku uzimaju zaostali antibiotik od neke prethodne upotrebe. Sve to doprinosi razvoju otpornosti na antibiotike, a samim tim i smanjenju mogućnosti za izlječenjem.
Korak unazad vratila nas je i Covid-19 pandemija, kada su nas zabrinutost, strah i nepoznavanje uzročnika doveli u situaciju na neodgovarajuću upotrebu antibiotika i učestalo samoliječenje. Istraživanja koja su sprovedena pokazala su da su ispitanici koji su imali infekciju COVID-19 koristili antibiotike značajno češće od onih koji nisu imali COVID-19 infekciju. Opet nam se nametnulo pitanje da li kod virusnih infekcija treba koristiti antibiotike? Antibiotici ne djeluju u slučaju virusnih infekcija, pa se tada ne trebaju primjenjivati, osim u slučaju kada dolazi do bakterijske superinfekcije.
“Antibiotici su djelotvorni lijekovikoji isključivo djeluju na bakterije. Vrlo je bitno napomenuti da se antibiotici u apotekama mogu dobiti isključivo i samo na ljekarski recept, odnosno mogu se primjenjivati samo na osnovu preporuke ljekara, koji na osnovu simptoma i antibiograma može da procijeni koji antibiotik je adekvatan.
Zašto je važno da antibiotike uzimamo na vrijeme
Svaki lijek ima svoj režim doziranja, ali se to naročito odnosi na antibiotike.
“Svaki antibiotik ima vrijeme koje je potrebno da prođe kako bi se apsorbovao, zatim dostigao minimalnu koncentraciju u krvi koja je neophodna za sprečavanje rasta mikroorganizama, kao i vrijeme da se eliminiše iz tijela. Uzimanjem doza u određenim vremenskim intervalima obezbjeđuje se održavanje koncentracije antibiotika na terapijskom nivou. To je osnovi uslov za efikasnost terapije. Preskakanje doza ili njihovo uzimanje u nepravilnim intervalima može dovesti do nedovoljnih koncentracija lijeka u krvi. Zašto je to problem? Dva su razloga, a prvi je to što se odlaže rješavanje zdravstvenog problema, jer je pravovremena primjena antibiotika najvažnija za efikasan tretman i borbu protiv bakterijskih infekcija. Drugi, podjednako važan problem, je što odstupanjem od propisanog režima doziranja omogućavamo bakteriji da stekne otpornost na antibiotik i tako doprinosimo problemu antbiotske rezistencije”, objašnjava mr.spec.farm. Milica Đukanović, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.
Koliko dana treba da se piju antibiotici
Često se dešava da pacijenti poslije nekoliko dana prestanu da uzimaju antibiotik, koji su dobili od ljekara, jer se osjećaju mnogo bolje i samim tim smatraju da im on više nije potreban. Ako je nekome ovaj scenario poznat, hajde da vidimo zašto ovo nikako ne bi trebalo da radite.
“Antibiotike treba uzimati onoliko dugo koliko ih je ljekar propisao. Vrijeme trajanja antibiotske terapije je pažljivo određeno kako bi se eliminisale sve bakterije koje izazivaju infekciju. Ako simptomi bolesti nestaju, to ne znači da je problem riješen i da više nema bakterijske infekcije. Prerano prekidanje terapije može doprinijeti opstanku otpornih bakterija, koje mogu uzrokovati da se bolest ponovo pokrene. Bakterije koje prežive početni tretman mogu razviti otpornost, što će buduće infekcije učiniti težim za liječenje. U oba slučaja, prekidanje terapije ne samo da će otežati liječenje pojedinca, nego i te kako doprinosi gorućem problemu antibiotske rezistencije”, ističe Đukanović.
Antibiotici su najefikasniji kada se primjenjuju dosljedno i ne postoji zloupotreba. Poštovanje propisane dužine trajanja terapije obezbjeđuje održavanje stalne koncentracije lijeka u krvi, samim tim kontinuiranu supresiju i eliminaciju zaraznih bakterija.
Šta smije da se jede i pije tokom uzimanja antibiotika
“Za potpunu resorpciju antibiotika iz crijeva, a samim tim i za postizanje maksimalnog terapijskog efekta, vrlo je bitan način primjene lijeka u odnosu na obroke kao i vrstu hrane. U zavisnosti od toga o kom lijeku se radi, zavisi da li je lijek dobro uzimati na prazan stomak ili nakon obroka. Mlijeko i mliječni proizvodi, zbog kalcijuma koji sadrže, smanjuju resorpciju tetraciklina iz crijeva ukoliko se konzumiraju u intervalu kraćem od dva sata u odnosu na lijek. Grejpfrut, čaj od kantariona mogu uticati na metabolizam nekih antibiotika pa se zato ne savjetuje njihova istovremena primjena. Alkohol u kombinaciji sa antibiotikom metronidazolom izaziva vrlo intenzivne neželjene reakcije”, precizira mr.ph.spec. Milena Milojević, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.
Zdravlje
DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?
U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.
Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.
Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?
Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.
Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.
Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.
Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.
Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.
Prljavi filteri – najveći problem
Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.
Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.
Klima i temperaturni šok
Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.
Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.
Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje
Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.
Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.
Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.
(NovostiMagazin)
Zdravlje
ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno
Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.
Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.
Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.
Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.
Kako losos utiče na srce i holesterol?
Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.
Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.
Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.
Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.
Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.
Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.
Zdravlje
SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!
Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.
Zašto je hidratacija važna tokom ljeta
Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.
Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.
Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.
Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje
Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.
Voće i povrće nisu zamjena za vodu
Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.
-
Politika2 dana agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika2 dana agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika2 dana agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport2 dana agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Politika3 dana agoGOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi
-
Hronika3 dana agoJEZIVI PRIZORI: Vatrogasci spasavali djevojku iz BiH iz potpuno smrskanog vozila
-
Banjaluka2 dana agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
-
Politika2 dana agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
