Connect with us

Svijet

G7 UKRAJINI 50 MILIJARDI DOLARA OD ZAMRZNUTE IMOVINE RUSIJE: Bajden poslao poruku Putinu, Moskva odgovorila

Na samitu G7 Ukrajini je odobren zajam od 50 milijardi dolara.

Grupa G7 postigla je dogovor da iskoristi zamrznuta ruska sredstva kako bi prikupio 50 milijardi dolara (39 milijardi funti), sa ciljem da Ukrajini pomogao u borbi protiv ruskih snaga. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, rekao je da je ovo još jedan podsjetnik za Rusiju “da ne odustajemo”, s druge strane,Moskva je zaprijetila “izuzetno bolnim” merama odmazde. Očekuje se da novac stigne do kraja godine, a on će predstavljati dugoročno rješenji za podršku ratnim naporima i ekonomiji Ukrajine.

Takođe na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i Džo Bajden potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum o bezbjednosti između Ukrajine i SAD, koji je Kijev proglasio “istorijskim”. Sporazum predviđa američku vojnu i obuku pomoć Ukrajini, ali ne obavezujući Vašington da šalje trupe da učestvuju u borbama za svog saveznika.

Oko 325 milijardi dolara vrijednih sredstava zamrznuto je od strane G7, zajedno sa EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ta sredstva generišu oko 3 milijarde dolara godišnje od kamata. Prema planu G7, tih 3 milijarde dolara koristiće se za otplatu godišnjih kamata na zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzetih na međunarodnim tržištima.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mestu održavanja samita u južnom regionu Pulje u Italiji, predsjednik Bajden rekao je da će zajam od 50 milijardi dolara “staviti u službu Ukrajini i poslati još jedan podsjetnik ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da ne odustajemo”. Američki lider je naglasio da Putin “ne može da očekuje da se povučemo, ne može da nas podijeli, i da ćemo biti uz Ukrajinu dok ne pobijedi u ovom ratu”.

Istorijski sporazum između SAD i Ukrajine
Predsjednik Zelenski zahvalio je svojim američkim i drugim saveznicima na njihovoj nepokolebljivoj podršci. Govoreći o novom sporazumu o bezbjednosti, rekao je: “To je zaista istorijski dan i potpisali smo najjači sporazum između Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti (1991. godine)”.

Grupa bogatih nacija G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bili su važni finansijski i vojni podržavaoci Ukrajine u borbi da obuzda okupacione ruske snage. Ostali lideri G7 takođe su pohvalili dogovor o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Riši Sunak opisao ga je kao “potpunu promjenu igre”. Pojedini u Kijevu, koji su se zalagali za ovu novčanu pomoć, željeli su da G7 oslobodi čitav zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamate koje on generiše. Evropska centralna banka je to odbila. Za razliku od američkog paketa pomoći, koji je pretvoren u više raketa na liniji fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati malo uticaja na trenutni tok rata.

Za sada, Ukrajina kaže da joj i dalje hitno treba više oružja, prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane kako bi ublažila ruske raketne i napade dronovima na njene gradove i elektrane, kao i dugo očekivani lovci F-16, za koje se nada da će početi da stižu već ovog ljeta. Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sporazum o bezbjednosti uključuje američke isporuke tih aviona. Dogovor o zajmu je takođe od velikog simboličkog značaja za Ukrajinu. Njegov agresor sada je primoran da plati, ne samo za popravku svega što je uništio – već i za odbranu Ukrajine. Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da na ovaj način kazni Rusiju, na neki način, predstavlja prekretnicu u ratu.

Međutim, zajam vjerovatno neće prisiliti Rusiju da promeni svoj kurs u ratu u Ukrajini. Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji. Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati ta sredstva od Rusije i dati ih Ukrajini. Nekoliko sati prije nego što je odluka G7 objavljena, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će uslijediti “izuzetno bolne” mjere odmazde.

Svijet

ŠOKIRAO AMERIKU! Tramp otkrio UŽASAN DETALJ koji je prethodio pokušaju atentata

Predsjednički kandidat Republikanske stranke i bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ga uoči njegovog govora na mitingu u Pensilvaniji održanog prošle nedjelje, kada ga je napadač ranio u uvo, niko nije upozorio da postoji neki problem.

“Niko to nije spomenuo, niko nije rekao da postoji problem. Mogli su reći hajde da sačekamo 15 minuta, 20 minuta, 5 minuta. Ali, niko ništa nije rekao”, naveo je Tramp u intervjuu za Foks njuz.

On je dodao da misli da je to bila greška i postavio pitanje kako je neko dospio na taj krov (sa koga je napadač pucao) i zašto nije bio prijavljen, jer su ga ljudi vidjeli na krovu.

Vašington Post je u subotu objavio da su visoki zvaničnici američke Tajne službe više puta, prije atentata, odbijali zahtjeve Trampovog obezbjeđenja da se angažuju dodatno osoblje i oprema, prenosi Rojters.

Kako navodi list, Tajna služba koja je odgovorna za Trampovu zaštitu, odbila je ove zahtjeve, ponekad navodeći kao razlog i nedostatak resursa.

Tramp je odbacio optužbe da je opasnost za demokratiju, rekavši da je prošle nedjelje ”primio metak za demokratiju”.

Tramp je, govoreći na prvom mitingu Republikanske stranke nakon što je prošle sedmice na njega izvršen atentat, odbacio i povezanost sa takozvanim ”Projektom 2025”.

– Kažu da su neki ekstremni desničari napravili neki Projekat 2025, ja pojma nemam šta je to. Kažu za mene da predstavljam opasnost za demokratiju, a prošle nedjelje sam primio metak za nju – rekao je Tramp.

Njemu se na govornici pridružio i senator iz Ohaja Džej Di Vens, koga je izabrao za svog kandidata za potpredsjednika.

– On se zalaže za one koji snažno rade. Biće odličan potpredsjednik – istakao je Tramp, prenosi ATV.

On je dodao da se za govornicom u Mičigenu pojavio samo, kako je rekao, zahvaljujući božjoj pomoći.

– Suočimo se s tim, nešto posebno se dogodilo prošle sedmice. Tu sam samo uz božju pomoć, inače ne bih bio pred vama – rekao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

Uhapšeni hakeri koji su napadali hrvatske institucije: OBJAVLJEN SNIMAK RACIJE (VIDEO)

Tri proruska hakera uhapšena su zbog navodnih terorističkih sajber napada na Španiju i druge zemlje NATO-a, saopštila je u subotu španska policija.

Osumnjičeni su privedeni zbog navodne umiješanosti u distribuirane sajber napade uskraćivanja usluge (DDoS) na javne institucije i strateške sektore, saopštila je Civilna garda, prenosi Večernji list.

Nije navedeno jesu li trojica osumnjičenih, koji nisu imenovani, optuženi ili privedeni, javlja HRT. Sajber napadi su navodno izvedeni na veb-stranice javnih i privatnih organizacija u vladinom sektoru, kritičnu infrastrukturu i važne usluge u zemljama koje podržavaju Ukrajinu u njenom sukobu sa Rusijom, navodi se u saopštenju.

Policija je na društvenoj mreži Iks objavila video-snimak racije na kuću jednog od osumnjičenih, u kojoj je na zidu bila istaknuta zastava srpa i čekića iz sovjetskog doba.

“Ove kompjuterske napade organizovala je aktivistička grupa NoName057(16), koja je počela nakon ruske invazije na Ukrajinu i bila je jedna od najaktivnijih”, navodi se u saopštenju Civilne garde.

“Ova grupa u svom osnivačkom manifestu priznaje da će ‘srazmjerno odgovoriti na neprijateljske i otvoreno antiruske akcije zapadnih rusofoba’. Hapšenja su se dogodila u Manakoru na španskom Balearskom ostrvu Majorka i u Huelvi i Sevilji na jugu Španije,” saopštila je policija.

Dodali su da je istraga u toku.

Podsjetimo, ruski hakeri pod nazivom NoName057(16) napisali su na Telegram kanalu da su odgovorni za uništavanje brojnih sajtova hrvatskih institucija.

Nastavi čitati

Svijet

SVE MANJE APOTEKA U NJEMAČKOJ: Nemaju ekonomsku perspektivu – troškovi previsoki

Danas na svakih 100.000 stanovnika ostaje samo 21 apoteka, a stopa od 19 glavnom i najvećem gradu daleko je ispod evropskog prosjeka.

Apoteka u Njemačkoj je sve manje – po zatvaranju njih 238 tokom 2023. i još 283 u prvih šest mjeseci ove godine, ostalo ih je 17.288. To je manje nego ikada, pokazuju podaci krovnog udruženja apotekarskih organizacija ABDA.

Danas na svakih 100.000 stanovnika ostaje samo 21 apoteka, a stopa od 19 glavnom i najvećem gradu Njemačke, Berlinu, daleko je ispod evropskog prosjeka.

“Apotekari zatvaraju vrata jer nemaju ekonomsku perspektivu”, rekao je predsjednik Udruženja njemačkih apotekara Hans-Peter Hubman. To obeshrabruje i mlade apotekare koji razmišljaju o pokretanju sopstvenog posla.

Stoga je u prvoj polovini prošle godine otvoreno samo 24 novih apoteka, piše dpa.

Apotekarska marža je posljednji put povećana prije 11 godina, za tri odsto. Kumulativna inflacija od tada je 30 odsto, a troškovi vođenja apoteke su narasli za 60 odsto, rekao je Hubman.

Nastavi čitati

Aktuelno