Connect with us

Društvo

GRAĐANI NA IZMAKU ŽIVACA “Ono što sam mogao kupiti za 20 KM sad ne mogu ni za 50 KM”

Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50”. “Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM”. “Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena”.

To su izjave troje Banjalučana koje smo juče pitali kakva su njihova iskustva tokom kupovine i da li su cijene za njih prihvatljive. Naši sagovornici kažu da im je zbog poskupljenja dogorjelo do nokata.
So na ranu im, ističu, dodaje to što nadležni fokus stavljaju samo na cijene hljeba, u želji da se, kako tvrde, skrene pažnja sa poskupljenja ostalih proizvoda, kao što su meso, voće i povrće, mlijeko, začini, slatkiši, grickalice, sredstva za higijenu, gorivo, itd.
Ili, da budemo još konkretniji, prosta računica iz nižeg razreda osnovne škole pokazuje nam da ako bi, recimo, hljeb pojeftinio za 30 feninga, ušteda domaćinstva koje dnevno koristi jednu veknu mjesečno bi iznosila svega oko devet maraka. Ili, pojednostavljeno, onim što u mjesec dana uštedite ne možete kupiti ni kilogram mesa.

“Meso je toliko poskupjelo da se ja ne mogu načuditi. Ili, recimo, pastu za zube sam donedavno plaćao oko dvije KM, a ista ta pasta danas košta skoro tri marke. To je poskupljenje od 50 odsto. O čemu mi ovdje pričamo? Ispade da nam je za život potreban samo hljeb”, ljutito odgovara jedan Banjalučanin.

Primijetili su i u Udruženju građana “ToPeeR”, koje se bavi zaštitom potrošačkih prava, da nam nove cijene stižu preko noći.

“Mi smo do sada radili analizu sa deset proizvoda i bilo je nelogično. Jedna je cijena ujutru, sutradan druga. To smo prvo primijetili na čokoladama, na riži, poslije toga na mliječnim proizvodima. Imam utisak da se svako jutro pravi nova kalkulacija cijene za skoro 40 do 50 proizvoda u jednoj samoposluzi”, rekla je za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja “ToPeeR”.

Lično smatra da bi slične aktivnosti trebalo da se vode ne samo za hljeb, već i za sve proizvode koje građani koriste.

“Ne vidim razliku između sapuna i hljeba”, poručuje Šešlija.

Ekonomista Slaviša Raković u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da se problem kada je riječ o cijenama najviše ogleda u tome što poskupljuje hrana, odnosno lična kućna potrošnja.

Raković smatra da resorno ministarstvo, odnosno Vlada Srpske, nije pokazalo iskrenu odlučnost da se obračuna sa visokim cijenama.

“Najgore je što uopšte ne proučavaju gdje to nastaje. Mora se znati u lancu gdje nastaje povećanje cijena. Najbolje mjere bi preduzeli kada bi uopšte znali šta se dešava”, kaže Raković.

A šta se dešava potrošači su već vidjeli: nakon povećanja minimalca cijene su počele da skaču nepredvidivom dinamikom. Štaviše, talas poskupljenja bio je vidljiv i prije toga.

Prema posljednjim dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, između decembra 2022. i decembra 2023. godine poskupjeli su riža, hljeb, tjestenina, junetina, teletina, svinjetina, piletina i brojni ostali proizvodi.

Sve ukazuje na to da će, kada stignu podaci za januar i februar ove godine, spisak ovih proizvoda biti drastično duži.
pressmediabih

Društvo

SUDIJE I TUŽIOCI PREUZIMAJU DUŽNOST: Provjera imovine tek sljedeće godine

Ukoliko i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrdi izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, sudije i tužioci koji su imenovani preuzeće dužnost iako njihova imovina neće biti provjerena.

“Sve osobe imenovane od 23. marta 2024. godine do 28. februara 2025. godine mogu stupiti na funkciju, a provjera njihovih izvještaja o imovini i interesima će se izvršiti nakon uspostavljanja odjela za sprovođenje postupka po izvještajima. Ako ishod provjere bude negativan, pokrenuće se disciplinski postupak u skladu sa pravilima”, navodi se u izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u koji su usvojili poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjećanja radi, izmjene Zakona o VSTS BiH usvojene su pod pritiskom Evropske unije i bile su jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa EU.

Tim izmjenama, između ostalog, osniva se odjel za sprovođenje postupaka po izvještajima o imovini sudija i tužilaca, i precizirano je da sudije i tužioci koje imenuje VSTS BiH dužnost mogu preuzeti tek nakon što te provjere budu sprovedene.

Prvobitno, rok za osnivanje tog odjela bio je decembar prošle godine, ali je onda pomjeren na 23. mart ove godine, međutim do danas taj odjel nije formiran.

U izmjenama i dopunama Zakona o VSTS BiH koji su u utorak usvojili poslanici taj rok pomjeren je na 28. februar.

S obzirom na to da odjel nije uspostavljen u predviđenom roku i da imovina sudija i tužilaca nije mogla biti provjerena, sudije i tužioci koje je Visoki sudski i tužilački savjet imenovao u prethodnom periodu nisu mogli preuzeti svoju dužnost.

Tokom rasprave u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pojedini poslanici ukazivali su da je to sve veći problem te da u pojedinim sudovima nedostaje sudija koji, iako imenovani, nisu mogli stupiti na dužnost.

Osim toga što sudije i tužioci nisu mogli preuzeti dužnost, zbog neformiranja odjela za sprovođenje postupka po izvještajima, imovina sudija i tužilaca i dalje će biti tajna, iako je jedan od glavnih razloga izmjena Zakona o VSTS bio upravo to da imovina sudija i tužilaca bude javna kao i ostalih funkcionera.

Nastavi čitati

Društvo

SIROMAŠTVO UZIMA DANAK Svaki drugi stanovnik BiH ne može priušti meso za obrok

– Svaki drugi stanovnik BiH nije u finansijskoj mogućnosti da bar tri puta sedmično sebi za obrok priušti meso ili ribu i to zbog sve viših cijena i plata koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica.

Pokazuje ovo prosta matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene mesa na tržištu, prosječnu platu u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna porodica mora platiti na mjesečnom nivou.

Ako pretpostavimo da je jednoj četvoročlanoj porodici potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak, te da se ova praksa ponavlja barem tri puta sedmično, mjesečni troškovi, samo po ovom osnovu, iznose od 120 pa do 200 maraka, u zavisnosti od kupljene gramaže, ali i vrste mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka.

To u prevodu znači da bi samo za kupovinu mesa bilo potrebno izdvojiti od devet pa do 15 odsto prosječne plate. Pošto između 60 i 70 odsto građana BiH prima platu koja se kreće do 1.370 maraka, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici da konzumira meso u nekom normalnom obimu. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj porodica u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno obezbjeđuje određenu lagodnost prilikom kupovine.

Ovi podaci svrstavaju BiH rame uz rame sa, primjera radi, Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom koje su najlošije rangirane zemlje unutar Evropske unije. Prema podacima Eurostata, u ovoj uniji, koja je nekada bila sinonim za blagostanje, sve manje je građana koji mogu kupiti crveno meso ili ribu za obrok. Najgore stanje je u pomenutoj Slovačkoj, ali i Mađarskoj i Bugarskoj u kojima je čak svaki drugi stanovnik suočen s ovim egzistencijalnim problemom. Kada je u pitanju Njemačka, u ovoj zemlji je svaki treći stanovnik suočen sa mesnom restrikcijom, Hrvatskoj svaki peti, a Sloveniji – deveti. Ova analiza Eurostata pokazala je i da, sumarno gledajući, 9,5 odsto, odnosno svaki deseti građanin Evropske unije tokom prošle godine nije bio u finansijskoj mogućnosti da svoje obroke normalno obogaćuje mesom, odnosno neophodnim proteinima.

Najpovoljnija situacija je u Irskoj, a zatim slijede Kipar, Portugalija, Švedska i Luksemburg u kojima tek svaki dvadeseti građanin ima problema ove prirode zbog niskih primanja.

Da kupovina hrane, a pogotovo mesa, zbog visokih cijena zadaje sve veću glavobolju, pogotovo onim građanima u BiH sa nižim primanjima, smatra i predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka Ilić, navodeći kako je to vidljivo na svakom koraku, a pogotovo ako se prilikom posjete nekom tržnom centru pogleda sadržaj potrošačke korpe, odnosno šta to ljudi najčešće kupuju i u kojim količinama.

– Bojim se da je situacija još gora, te da sigurno 60 ili 70 odsto ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici da sebi par puta sedmično obezbijedi neki mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom sedmično. Obično se ta količina rasporedi na više članova porodice. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na porodičnim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije – kaže za “Glas Srpske” Ilićeva dodajući da nije optimista ni kada je u pitanju budućnost, jer globalne okolnosti i inflacija, koja odbija da se preda, ne obećavaju ništa dobro ni u narednom periodu, prenosi Glas Srpske.

Stopa siromaštva

Da situacija unutar Evropske unije, ove nekada moćne zajednice, postaje sve gora, govori i podatak da u posljednjih nekoliko godina, pogotovo od izbijanja rata u Ukrajini, stopa siromaštva konstantno raste praveći još veće i dublje društvene podjele. Cijene hrane počele su prvo da rastu tokom pandemije virusa korona, a onda su se put neba vinule nakon eskalacije ukrajinskog sukoba i zapadnih sankcija Rusiji. Sposobnost da se priušti obrok sa mesom, piletinom ili ribom je, inače, među stavkama koje analitičari posmatraju na nivou domaćinstva da bi se izračunala stopa materijalne i socijalne uskraćenosti.

Nastavi čitati

Društvo

KONAČNO STIŽE ZAHLAĐENJE: Temperature će PASTI ISPOD 30 stepeni, pogledajte KRETANJE pljuskova

Nakon nesnosnih vrućina vrlo je izvjesno da stiže rashlađenje. Temperature će pasti ispod 30 stepeni, a narednih dana se mogu očekivati pljuskovi.

Još danas će pojedine dijelove Republike Srpske i FBiH zahvatiti kiša. Procjenu kako će se kiša kretati pogledajte u videu:

Od sutra će temperatura blago padati, a prema prvim procjenama meteorologa u subotu je moguća kiša.

Kiša se može očekivati i naredne sedmice kada bi temperatura trebalo da bude od 24 do 26 stepeni, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Aktuelno