Connect with us

Društvo

GRAĐANI SE HVATAJU ZA GLAVU Prosječna plata ne uspijeva da prati potrošačku korpu

Vrijednost potrošačke korpe u Republici Srpskoj u posljednjih godinu dana povećala se za čak 20 odsto, odnosno 362 marke, dostižući vrijednost od 2.316 maraka.

Aako godinama unazad vrijednost ove korpe raste, u posljednjih 12 mjeseci zabilježen je najveći rast, što je rezultat prije svega ogromnog rasta cijena hrane, koja je u prosjeku poskupjela za oko 35 procenata.

Prema podacima Saveza sindikata Srpske, za prehranu, koja sa 44 odsto učestvuje u vrijednosti potrošačke korpe, u septembru ove godine trebalo je izdvojiti 1.022 marke, za 20 više nego u istom periodu prošle godine (758 KM) i 50 odsto nego, recimo, 2018. godine, kada je bila 692 marke.

Da stanje u Srpskoj nije nimalo sjajno kada je riječ o ovom pitanju potvrđuju i statistički podaci Republičkog zavoda za statistiku. Prema njihovim analizama cijene proizvoda u posmatranom periodu su u prosjeku više za 15,5 odsto. Najveći godišnji rast, prema njihovim podacima, zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića – 26,2 odsto i to zbog, kako su naveli, viših cijena u grupama “ulja i masnoće” od 39,4 odsto i “mlijeko i mliječni proizvodi” – 38,8 odsto. Iako se ovi podaci nešto razlikuju od onih Saveza sindikata, evidentno je enorman i zabrinjavajući rast vrijednosti potrošačke korpe, koji prosječna plata ne uspijeva da “prati”.

Prosječna lična primanja u posljednjih 12 mjeseci zabilježila su rast od 16 odsto, odnosno oko 30 u posljednjih pet godina i ona danas iznose oko 1.189 KM, negdje oko polovine vrijednosti ove korpe, koja bi trebalo da zadovolji osnovne potrebe jedne prosječne četvoročlane porodice. Ono što dodatno zabrinjava u čitavoj ovoj priči jeste činjenica da ovaj prosjek plata “popravljaju” zaposleni u javnoj upravi, elektrosektoru, finansijama i informatičari. U prevodu, plate u realnom sektoru su daleko manje od prosječnih, što znači da većina građana sa primanjima od 800 ili 900 maraka može da priušti tek oko trećine sindikalne potrošačke korpe.

Potrošačka korpa 2022. – 2.316, 2021. – 1.954, 2020. – 1.926, 2019. – 1.899, 2018. – 1.876KM.

Neizvjesnosti koje i dalje vladaju na svjetskim tržištima, posebno kada su u pitanju energenti, pokidani lanci snabdijevanja, negativna inflatorna očekivanja, ali i najavljeno poskupljenje struje u Srpskoj za privredu od 1. januara 2023. godine, sigurno će se ponovo lančano odraziti na novi rast vrijednost ove korpe, ali i same hrane, koja, kako stvari stoje, sve više postaje luksuz za dio stanovništva.

Upozorava na to i predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača RS” Ostoja Kremenović, navodeći kako je neophodno što prije napraviti jedan socijalni program kojim bi se život običnim ljudima učinio što podnošljivijim u ovim neizvjesnim vremenima.

Postoje već normativni okviri ko bi šta trebalo da radi u ovakvim situacijama. Imamo Zakon o formiranju cijena koji daje ovlašćenja nadležnim organima da donose odgovarajuće mjere, koje su za sada izostale. S obzirom na to da se ovoj krizi ne nazire kraj neophodno je napraviti ozbiljan zaokret te pripremiti jedan socijalni program koji će pomoći onima kojima je najviše ugrožen životni standard. To je jedino rješenje – istakao je Kremenović za Glas Srpske i upozorio da će inflacija biti nešto što će dugo mučiti, kako zemlje EU tako i BiH.

Prema riječima dekana Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenka Krajišnika posljednji rast cijena nekih od osnovnih životnih namirnica rezultat je inflatornih očekivanja.

– Godišnja inflacija je prešla 15 odsto, a hrane negdje oko 25 i više. U takvim okolnostima trgovci sve više špekulišu. Povećavaju svoje marže više od uobičajenih da bi se obezbijedili prilikom budućih nabavki robe. Drugi problem je što se dosta robe uvozi i trgovci vrlo često njenu vrijednost određuju na osnovu potražnje. Ovo su slučajevi kada inflacija hrani samu sebe – kaže Krajišnik.

Prosječna plata 2022. – 1.189, 2021. – 1025, 2020. – 965, 2019. – 909, 2018. – 881KM.

Smatra i da je jedino većom kontrolom marži moguće smanjiti cijene pojedinih namirnica, uz opasku kako smatra da bi listu kontrolisanih proizvoda trebalo proširiti, da ne bude samo brašno ili mlijeko.

– Inflacija je uvezena i na njeno kretanje, nažalost, ne možemo mnogo uticati. Vlada pokušava s povećanjem plata to amortizovati, ali je nemoguće pratiti inflatorne trendove – pojasnio je Krajišnik.

Mišić: Potrebna hitna reakcija
Da je stanje alarmantno te da je neophodna hitna reakcija nadležnih smatra i predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić, navodeći da godinama unazad upozorava na negativne trendove, koji su pogoršani posljednjom globalnom krizom, piše Glas Srpske.

– Pogledajte samo mlijeko koje je nekada koštalo jednu marku, danas je 2,5. Ljudi moraju da jedu te stoga i ova inflacija postaje sve veći problem, na koji nadležni treba da adekvatno odgovore – istakla je ona, dodajući da će Savez sindikata uskoro imati sveobuhvatnu analizu stanja u Srpskoj kroz prizmu kretanja vrijednosti potrošačke korpe u Srpskoj.

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno